BiH tone u sve dublji vanjskotrgovinski deficit

U prvih devet mjeseci 2019. vrijednost bosaskohercegovačkog izvoza smanjena je na 8,95 milijardi KM, dok je istovremeno potrošnja na uvoz povećana na 14,93 milijarde KM, tako da je vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine skočio za 8,9 posto, na 5,97 milijardi KM.

96
Uvoz

Piše: Armin Zeba

U prvih devet mjeseci 2019. godine bosanskohercegovački izvoz dostigao je vrijednost od  8,95 milijardi konvertibilnih maraka, za 1,70 posto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok je istovremeno obim uvoza u našu zemlju povećan za 2,29 posto, na 14,93 milijarde KM, što je rezultiralo rastom vanjskotrgovinskog deficita Bosne i Hercegovine za 8,9 posto, na 5,97 milijardi KM.

Povećana potrošnja

“Uzrok povećanja uvoza je rezultat privredne aktivnosti u zemlji, odnosno, povećanja domaće potrošnje i variranja cijene nafte i naftnih derivata u proteklom periodu“, tumače navedene statističke pokazatelje iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH.

Analizirajući vanjskotrgovinske trendove po proizvodnim sektorima, iz VTK preciziraju da je “stopa rasta izvoza baznih metala negativna, što je posljedica smanjenja izvoza gotovo svih tarifa ove grupe proizvoda, osim onih od gvožđa i čelika koji su u konačnici osigurali rast kapitalnih proizvoda za 14 posto“.

“Uvoz željeza i čelika smanjen je količinski, a smanjen je i uvoz proizvoda od željeza i čelika, dok je uvoz aluminija i proizvoda od aluminija porastao za više od 20 posto usljed povećanih uvoznih količina“, napominju iz VTK.

U drvnom sektoru, pak, smanjen je izvoz pluta i proizvoda od pluta, štampanje knjiga, novina i slika, te drva i proizvoda od drveta.

“Kako je navedeno u izvještaju Odbora drvne asocijacije VTK, smanjeni izvoz drvnog sektora rezultat je manjeg izvoza proizvoda šumarstva za 10 posto i rezane građe za 11 posto, što je pozitivno.

U posmatranom periodu, izvoz finalnih proizvoda od drveta – namještaja, montažne drvene gradnje, građevinske stolarije, parketa, ploča i furnira, činili su 60,2 posto ukupnog izvoza drvnog sektora, što je povoljnije nego u istom periodu 2018. godine, mada je još uvijek  veliki izvoz rezane građe i proizvoda šumarstva.

Povećan uvoz je pretežno rezultat  porasta uvoza proizvoda šumarstva za čak 139,5 posto i nešto manjeg povećanja uvoza namještaja, građevinske stolarije, ploča i rezane građe“, pojašnjavaju iz VTK.

Kada je riječ o bh. agroindustrijskom sektoru, podaci VTK pokazuju da je za devet mjeseci ove godine izvezeno proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 615,6 miliona KM, što je  za oko pet posto manje u odnosu na isti lanjski period. Proizvodi koji čine oko polovine  ukupnog izvoza su suncokretovo ulje, voće i prerađevine od voća, mlijeko i mliječni proizvodi, kruh, peciva i kolači te brašno i drugli mlinski proizvodi, a glavna izvozna tržišta su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora. S druge strane, na listi proizvoda čiji je izvoz smanjen su meso, riba i mlijeko, žitarice i proizvodi mlinske industrije, šećer i proizvodi od šećera te pića, alkoholi i sirće.

Istovremeno, proizvoda agroindustrijskog sektora uvezli smo u ukupnoj vrijednosti od 2,4 milijarde KM, što predstavlja povećanje veće od tri posto u poređenju sa prvih devet mjeseci 2018. godine. Navedeno povećanje generirao je rast uvoza voća, povrća i njihovih prerađevina, duhana i njegovih zamjenskih proizvoda, masnoća, kakaa i njihovih prerađevina, proizvoda životnijskog porijekla te mlijeka i mliječnih proizvoda, što je u konačnici rezultiralo vanjskotegovinskim deficitom sektora od 1,8 milijardi KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od samo 26 posto.

Glavni partneri

Glavno izvozno tržište za proizvode iz BiH i dalje je Evropska unija, na koju otpada 72,8 posto ukupne vrijednosti bh. izvoza, koju slijede CEFTA (Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini) zemlje, na koje se odnosi 15,9 posto bh. izvoznih prihoda.

Od ukupnog bh. uvoza, 68 posto je iz EU, a 15,2 posto iz CEFTA zemalja.

Pojedinačno posmatrano, najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner iz EU po obimu trgovine je Hrvatska, u koju, kao i prošle godine, najviše izvozimo električnu energiju (199 miliona KM), sirovi aluminij (65 miliona KM), tkanine (45 miliona KM), drvo obrađeno po dužini (43 miliona KM) i sjedala (40 miliona KM), dok po vrijednosti uvoza prednjače  naftna i ulja dobivena od bitumenskih minerala (835 miliona KM), električna energija (145 miliona KM), čokolada (64 miliona KM), portland cement (42 miliona KM) i šećer od šećerne trske (36 miliona KM.

Svojevrstan kuriozitet predstavlja vanjskotrgvinska razmjena BiH sa CEFTA zemljama, gdje smo, unatoč činjenici da ostvarujemo suficit sa svim partnerima iz te regije osim sa Srbijom, zbirno u deficitu od 741 miliona KM, usljed izvoza vrijednog 1,53 milijardi KM i  uvoza “teškog“ 2,27 milijardi KM, od kojeg se čak 2,07 milijardi KM odnosi upravo na Srbiju, s kojom imamo pokrivenost uvoza izvozom manju od 50 posto, koja se nastavila smanjivati i u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, budući da smo na rast uvoza srbijanskih proizvoda od nepunih pet posto odgovorili povećanjem plasmana na to tržište od samo osam posto, na 1,03 milijarde KM.

Prema ukupnoj vrijednosti izvoza u Srbiju dominiraju koks i polukoks od kamenog uglja (191 milion KM),  električna energija (130 miliona KM), toplo valjana žica od željeza (77 miliona KM), drvo obrađeno po dužini (46 miliona KM), šipke od željeza (31 miliona KM), dok pri uvozu iz te zemlje najviše trošimo na naftna i ulja dobivena od bitumenskih minerala (191 milion KM), suncokretovo ulje (55 miliona KM), električnu energiju (51 milion KM), preparate za prehranu životinja ( 48 milion KM) te kruh, peciva i kolače (47 miliona KM).

Najveći napredak u vanjskotrgovinskom bilansu, u vidu povećanja izvoza za 15,5 posto i smanjenja uvoza za 11,40 posto, napravili smo na tržištima zemalja potpisnica EFTA (Evropsko udruženje slobodne trgovine) sporazuma. No, problem je što je obim ukupne vanjskotrgvinske razmjene s tim zemljama izuzetno mali (202 miliona KM izvoza i 384 miliona KM uvoza) i odnosi se uglavnom na Švicarsku (više od 90 posto), dok je trgovanje BiH sa Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom na simboličnom nivou.

U Švicarsku najviše izvozimo električnu energiju ( 69 miliona KM), konstrukcije (18 miliona KM), namještaj (13 miliona KM) i sjedala (sedam miliona KM), dok kod uvoza najviše vrijednosti ostvaruju sirovi aluminij (79 miliona KM), umjetni korund (58 miliona KM), lijekovi (44 miliona KM) i lični automobili (37 miliona KM).

U ostatku svijeta najveći obim vanjskotrgovinske razmjene ostvarujemo sa Turskom, Sjedinjenim Američkim Državama, Kinom i Rusijom. Na svim tim tržištima, osim Rusije, u prvih devet mjeseci ove godine zabilježili smo značajan pad izvoza, uz povećanje uvoza (Turska – pad izvoza za 17,3 posto i rast uvoza za 11,22 posto, SAD -21,9 posto i 25,82 posto, Kina -22,8 i 6,55 posto).

 

 

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here