Politički dužnosnici i poslovni čelnici u velikom broju okupili su se krajem oktobra na investicijskom samitu Davos in the desert (Pustinjski Davos) u Rijadu koji je prošle godine obilježio bojkot zbog ubistva novinara Washington Posta i kritičara saudijskog režima Jamala Khashoggija. Cilj trodnevnog skupa bio je promovirati Saudijsku Arabiju kao dinamično odredište za investicije, infrastrukturu i tehnologiju budućnosti.
Ovo je već treća iteracija ovog događaja koji je organizirao Public Investment Fund (Javni investicijski fond), snažni državni fond bogatstva, iz kojeg tvrde da je ovogodišnja konferencija najveća do sada.
Brojni sudionici
Nazvan Pustinjski Davos, po ekonomskom forumu koji se održava u planinskom švicarskom odmaralištu Davosu, elitni skup, čiji je idejni tvorac princ Mohammed bin Salman, trebao bi ojačati napore saudijskog vladara da popravi reputaciju i do 2030. godine unaprijedi ekonomiju Kraljevine.
Veliki broj gostiju prisutnih na ovogodišnjem skupu trebao bi rehabilitirati globalni imidž saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salamana, okaljan prošlogodišnjim ubistvom novinara Khashoggija, piše The Financial Times.
Diplomatska kriza koju je pokrenulo ubistvo novinara, bila je veća i od one koja je uslijedila nakon napada 11. septembra, kad su se svjetski lideri pokušali distancirati od Rijada, piše The Guardian.
„CIA je zaključila da je princ Mohammed naredio atentat na Khashoggija. Prijestolonasljednik negira umiješanost u ovaj događaj, ali je za američku televiziju prokomentirao da preuzima „punu odgovornost kao lider Saudijske Arabije“, prenosi The Guardian.
Naime, Khashoggijevo ubistvo u saudijskom konzulatu u Istanbulu bilo je okidač za tešku krizu vodećeg izvoznika sirove nafte u svijetu, potaknuvši niz poslovnih i političkih vođa da u posljednjem trenutku otkažu učešće na prošlogodišnjem Pustinjskom Davosu.
Među 6.000 ljudi iz 30 svjetskih zemalja ove godine prisutni su bili predsjednici pet zemalja, čelnici nekih od najvećih svjetskih banaka kao i pojedini proizvođači oružja, uključujući brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, indijskog premijera Narendru Modija, jordanskog kralja Abulaha II i četiri afrička čelnika, prenosi Reuters. Iz SAD stigli su savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa Jared Kushner, ministar finansija Steven Mnuchin i ministar energetike Rick Perry. Bivši britanski premijer David Cameron bio je govornik panela zajedno s kolegama, bivšim premijerom Francuske Françoisom Fillonom, Matteom Renzijem, bivšim premijerom Italije te Kevinom Ruddom, australijskim premijerom koji se najkraće zadržao na toj poziciji.
Među poslovnim liderima najvišeg profila koji su zbog pritisaka javnosti prošle godine u posljednjem momentu otkazali svoje prisustvo, Pustinjskom Davosu su se ove godine vratili privremeni šef londonske banke HSBC Noel Quinn, izvršni direktor američkog investicionog fonda Blackstonea Stephen Schwarzman, Larry Fink, izvršni direktor BlackRocka, najvećeg upravitelja imovinom na svijetu te Tidjane Thiam, izvršni direktor banke Credit Suisse.
Kako piše The Guardian, na listi gostiju bili su čak Ernie Els, južnoafrički golfer, Terry Virts Jr. bivši astronaut Nase.
Konferencija je bila velika šansa za prijestolonasljednika da strana ulaganja predstavi blistavim, jer je ambiciozan plan Rijada da postigne neovisnost ekonomije o nafti, piše The Financial Times.
Plan pod nazivom Vision 2030. (Vizija 2030.) predviđa aktivnosti za razvoj te zemlje i reformski program da se riješi zavisnosti od nafte.
„Ova zemlja se, s obzirom na globalne promjene na energetskom tržištu i s obzirom na demografski razvoj, ne može više osloniti na kreiranje privrednog rasta kroz prodaju nafte i kroz finansiranje javne potrošnje”, piše revizorska i konsultantska firma McKinsey u jednoj studiji.
Koliko je za Saudijsku Arabiju važno da se riješi zavisnosti od nafte pokazalo se tokom proteklih nekoliko godina. U ljeto 2014. cijena barela nafte je sa oko 100 dolara pala na samo 35 dolara. Za zemlju u kojoj se 40 posto GDP-ja veže direktno za proizvodnju nafte i koja 80 odsto svojih prihoda ostvaruje prodajom nafte, kako piše u izvještaju MMF-a, to predstavlja dramatičan razvoj događaja.
“Na Pustinjskom Davosu ukazana je spremnost Kraljevstva da se otvori novim poslovnim mogućnostima i predanost novoj fazi ekonomskog razvoja zemlje. Ipak, ovo je već treći pokušaj uvjeravanja investitora u to i mnogi od njih su vjerovatno skeptični budući da Kraljevstvo ne radi mnogo na provedbi svojih ambicioznih planova, poput jačanja privatnog sektora ili pravovremene prodaje državne aktive”, rekao je za Financial Times neimenovani viši bankar, jedan od sudionika skupa u Rijadu.
S druge strane, postoje i drugačija mišljenja.
„Saudijsku Arabiju posjećujem već 20 godina, a posljednje dvije do tri godine svjedok sam ekonomske transformacije u ovoj zemlji, što me se tiče i kao biznismena i kao investitora“, rekao je Mukesh Ambani, milijarder iz Indije, piše The Guardian.
Ponuda dionica
Kraljevina Saudijska Arabija suočava se sa dva teška problema na ekonomskom i političkom planu, koja su uzdrmala staru strukturu i temelje države blagostanja.
“Direktna strana ulaganja u Kraljevstvo već su dugi niz godina niska, a ekonomija je pred svojom drugom recesijom u posljednje tri godine. MMF je u oktobru snizio prognozu rasta za 2019. godinu sa 1,9 na samo 0,2 posto. Nedavni napadi na saudijska naftna postrojenja ukazali su na geopolitičke rizike ove zemlje, zbog čega je agencija Fitch smanjila kreditni rejting Kraljevstva”, piše The Financial Times.
Uprkos zgražavanju javnosti koje je motiviralo Kashogijjevo ubistvo, vodeći bankari nikada nisu odustali od Pustinjskog Davosa, piše The Financial Times.
Naime, o ponudi dionica na berzi najveće naftne kompanije na svijetu Saudi Aramco sa sjedištem u Dahranu u Saudijskoj Arabiji, priča se već nekoliko godina i nestrpljivo je očekivana u poslovnom svijetu.
„Finansijeri su nastavili raditi na izlasku Saudi Aramca na berzu zajedno sa desetinama banaka angažiranih na ovom unosnom poslu koji bi im mogla donijeti stotine miliona dolara od taksi“, piše The Financial Times.
U prvoj polovini ove godine čist profit Aramca je zbog pada cijena nafte pao za 12 odsto, na 46,9 milijardi dolara, ali je zadržana pozicija najprofitabilnije firme na svijetu, piše The New York Times. Uprkos dogovorima u OPEC-u o snižavanju produkcije, ova kompanija je u prvom polugodištu održavala proizvodnju od oko 10 miliona barela dnevno, što odgovara procentu od 10 posto svjetske potražnje.
„Princ Mohammed nada se vrlo optimističnoj procijeni vrijednosti Aramca na dva triliona dolara. To bi generiralo 100 milijardi dolara koji su mu potrebni za sprovođenje ambicioznih planova u Saudijskoj Arabiji u smislu otvaranja novih radnih mjesta, budući da procenat nezaposlenosti u toj zemlji iznosi 10 posto“, piše The Times of Israel.
Banke i savjetodavne kompanije iz cijelog svijeta žele dio kolača koji im nudi inicijalna javna ponuda (IPO) saudijskog naftnog giganta. Reuters je izvijestio da Rijad želi u berzansku kotaciju uvrstiti jedan do dva posto udjela u Aramcou, vrijednih više od 20 milijardi dolara. Analitičari procjenjuju ukupnu vrijednost saudijskog naftnog diva na 1.500 do 2.000 milijardi dolara, piše The New Arab.
Reuters je inicijalnu javnu ponudu dionica (Initial Public Offering – IPO) Saudi Aramca najavljivao za 3. novembar.
Prema pisanju ove agencije, izvršni direktor Saudi Aramca Amin Nasse navodno pregovara sa stranim investitorima o IPO, te je Ruski suvereni fond zainteresiran za kupovinu dionica naftnog giganta.
Iz kompanije su na upit Reutersa da potvrde tu informaciju odgovorili da načelno ne komentiraju špekulacije i glasine, ali da je kompanija „spremna za inicijalnu ponudu dionica”, kao i da će „to ovisi o tržišnim uslovima“, kao i da će „o terminu odlučiti dioničari”.
Prema saopćenju televizijske kuće Al-Arabiya, koja se pozvala na neimenovane izbore, cijena dionice bit će objavljena 17. novembra, a knjiga upisa bit će otvorena 4. decembra.
“Niz je banaka i kompanija koje imaju svoje interese da na neki način budu u ovoj priči u Kraljevstvu. IPO Saudi Aramca je doduše samo jedna stvar, pored mnogo potencijalnih privatizacija i restrukturiranja od koje bi godinama mogli imati veliku korist”, rekla je Karen Young, stučnjakinja za zemlje Zaljeva u American Enterprise Institute (Američki institute za poduzetništvo), prenosi The Financial Times.
