Istraživanja potencijalnih nalazišta nafte i prirodnog gasa na teritoriji Bosne i Hercegovine vrše se duže od stoljeća, a njene naftne rezerve procjenjuju se i na količine od 50 miliona tona.
No, komercijalna eksploatacija tog bogatstva koje navodno leži pod našim nogama čeka se još od 70-ih godina prošlog stoljeća, kada je istraživanjima koja je predvodio Energoinvest utvrđeno da u tuzlanskom bazenu, Posavini i dinarskom području postoje bogata naftna nalazišta čiji početak esploatacije je na duge staze odgodio rat, nakon čijeg okončanja se sva priča o domaćim izvorima nafte svela na periodične, uglavnom predizborne, najave dolaska strateških stranih partnera koji će Bosnu i Hercegovinu koliko sutra pretvoriti u Saudijsku Arabiju ili barem Kuvajt. Bajke te vrste posebno su bile karakteristične za Federaciju BiH, dok je u Republici Srpskoj prije nekoliko godina napravljen kakav-takav konkretan iskorak, u vidu dodjele koncesije za istraživanje i proizvodnju nafte Jadran-Naftagasu, zajedničkoj kompaniji Naftne industrije Srbije (NIS) i ruskog NefteGazInKora (Neftegazovaja Inovacionnaja Korporacija).
Potencijalna nalazišta
No, iako su iz Jadran-Naftagasa prvobitno najavili da će eksploatacija nafte iz nalazišta u Posavini i Semberiji, preocijenjenih na 10 do 12 miliona tona bilansnih rezervi nafte, početi još 2014. godine, a 2020. dostignuta maksimalna proizvodnja od 770.000 tona godišnje, taj projekat nije otišao mnogo dalje od početka i analiza početnih geoloških istraživanja potencijalnih nalazišta, na čije rezultate se još uvijek čeka, a prema onome što su za Business Magazine s tim u vezi mogli reći iz NIS-a, izvjesno je jedino da je “projekat još uvijek živ i od njega se neće odustati“.
U međuvremenu, Vlada FBiH ove jeseni ponovo se vratila potrazi za crnim zlatom, raspisavši Međunarodni javni poziv za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Federaciji BiH, čiji su predmet četiri istražna bloka na prostorima Panonskog bazena i Dinarida, ukupne površine 4.951 kvadratni kilometar. Prijedlog istražnih blokova koji će biti predmet eventualnih koncesionih ugovora dao je Federalni zavod za geologiju, na osnovu rezultata dosadašnjih istraživanja nafte i plina u FBiH, koji će biti dati na uvid svim potencijalnim koncesionarima.
“Zaključci svih naftnih kompanija koje su vršile istraživanja ili analizu podataka ukazuju da postoji opravdanost za nastavak istraživanja nafte i plina.
Dosadašnjim istraživanjima nije otkriveno ekonomski interesantno nalazište nafte i/ili plina u Federaciji BiH. Međutim, postoje procjene prognoznih rezervi od 99,8 miliona barela na području istražnog bloka Tuzla i to na površini od 25,5 kvadratnih kilometara (šire područje Tinje) i prognozne rezerve od 42,5 miliona barela, za prostor od 14,5 kvadratnih kilometara u istražnom bloku BiHPo2 na području Orašja“, u izjavi za Business Magazine ističe direktor Zavoda Hazim Hrvatović.
Na molbu da laicima razumljivim jezikom pojasni osnovne karakteristike četiri istražna bloka koja su planirana za davanje pod koncesiju, on potctava da je “osnovna karakteristika za sva četiri bloka to da su utvrđene stijene u kojima je nastala nafta, stijene koje mogu biti rezervoar za naftu i stijene koje mogu biti zaštita (pokrov) za ležišta nafte i/ili plina“.
“Dva bloka obuhvataju prostor Posavskog kantona (blok BiHPo1 površine 110 kvadratnih kilometara na području Odžaka te blok BiHPo2 površine 93 kvadratna kilometra na području Orašja i Domaljevca). U tim blokovima istražnim bušotinama utvrđene su pojave nafte.
Jedan blok obuhvata sjeverni dio Tuzlanskog kantona (blok BiHTz površine 1.511 kvadratnih kilometara). U tom bloku istražnim bušenjem utvrđene su pojave nafte i plina, a na području Požarnice (kod Tuzle) ukupno je eksploatirano 800 tona nafte.
Jedan blok obuhvata prostor Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona (blok BiHD1 površine 3.237 kvadratnih kilometara). U bloku BiHD1 su na brojnim mjestima pronađena nalazišta bitumena na površini“, precizira Hrvatović.
Obaveze koncesionara
Uz napomenu da koncepcija dodjele koncesije podrazumijeva da naftna kompanija ulaže svoja sredstva u istraživanje i eskploataciju te da snosi rizik u cjelosti, Hrvatović objašnjava redoslijed i terminski plan daljih koraka koji bi, u slučaju da tenderi budu uspješni i koncesije dodijeljene, prethodili početku eventualnog crpljenja nafte iz domaćih izvorišta.
“U slučaju dodjele koncesije, ugovorom će biti definirano koji minimalni obim istražnih radova će naftna kompanija morati izvesti.
U skladu sa zakonom, faza istraživanja nafte i plina traje šest godina. Tenderskom dokumentacijom predviđeno je da se istraživanja izvode u dvije faze (dva puta po tri godine).
Za pronalazak nalazišta nafte i/ili plina nephodno je izvesti geofizička istraživanja (2D i 3D seizmička istraživanja, avio-gravimetrija i magnetometrija) i istražno bušenje.
U scenariju koji regulira zakon, eksploatacija bi mogla započeti za sedam-osam godina. Međutim, potrebno je naglasiti da naftna kompanija, u slučaju pozitivnih rezultata, može intenzivirati istraživanjima i započeti eksploataciju i prije navedenog vremena“, potcrtava Hrvatović.
Na pitanje o visini direktnih i indirektnih prihoda na koje Federacija BiH može računati u slučaju uspješne realizacije ovog projekta, pak, on konstatira da to ovisi o više faktora, među kojima je jedan od glavnih obim eventualne proizvodnje.
“Zavisi i koliki iznos naknade za koncesiju će biti prihvaćen nakon završenih pregovora sa naftnim kopmanijama. Tenderskom dokumentacijom predviđen je minimalni iznos naknade za koncesiju od osam posto.
Analizom postojećih zakona, procjena je da bi prihodi Federacije BiH od buduće eksploatacije bili oko 30 posto“, zaključuje Hrvatović.
Projekt začet 2011. godine
Iz resornog Ministarstva energije, industrije i rudarstva FBiH podsjećaju da su aktivnosti na realizaciji projekta istraživanja nafte i plina započete 2011. godine, odlukom Vlade kojom je on proglašen projektom od posebnog interesa za Federaciju BiH, nakon čega je 2013. donesen federalni Zakon o istraživanju i eksploataciji nafte i plina, a 2014. i Uredba o sadržaju ugovora o koncesiji, načinu obračuna i plaćanja naknade i kontrolu proizvedenih količina nafte i plina u FBiH, da bi 2018. postupkom javne nabavke kompanija IHS Global Ltd iz Londona izabrana kao stručni konsultant koji će pružiti usluge Vladi u izradi tenderske dokumentacije, promociji projekta i provođenju javnog nadmetanja za dodjelu koncesije.
“Preuzimanjem tenderske dokumentacije naftne kompanije će imati rok od pola godine za pripremu i dostavljanje ponuda Ministarstvu, a pregled i ocjenu dostavljenih ponuda, uz asistenciju konsultanta (IHS), vršit će komisija koju će imenovati Vlada. Komisija će zajedno s konsultantom vršiti pregovare sa ponuđačima, koji mogu trajati najviše pola godine. Po prijedlogu Vlade FBiH, Federalni parlament će imenovati stručnu komisiju u kojoj će biti predstavnici oba doma i koja će vršiti nadgledanje postupka pregovora i izrade konačnog prijedloga ugovora s naftnim kompanijama.
Nakon završenih pregovora i pripremljenog prijedloga ugovora, stručna komisija će Vladi dostaviti izvještaj na osnovu kojeg će ona utvrditi prijedlog odluke o dodjeli koncesije s prijedlogom ugovora o njenoj dodjeli i dostaviti ga na usvajanje Parlamentu FBiH, koji bi trebao ovlastiti federalnog premijera da potpiše ugovor o dodjeli koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na određenim blokovima u Federaciji BiH.
Paralelno s tim aktivnostima bit će proveden postupak za izbor ponuđača za izradu studije Strateška procjena uticaja na okoliš pri istraživanju i eksploataciji nafte i plina u FBiH“, opisuju iz Vlade FBiH hronologiju do sada realiziranih i predstojećih aktivnosti vezanih za realizaciju projekta istraživanja nafte i plina.
Promocija projekta
“Razlog izbora Ankare za promociju projekta je to što je u tom gradu 4. i 5. oktobra 2019. održana 52. konferencija grupe naftnih kompanija koja obuhvata zemlje centralne i istočne Evrope te kaspijskog regiona.
London je za promociju projekta predviđen ugovorom koji je Vlada FBiH potpisala sa stručnim konsultantom IHS. Poznato je da je London, pored Hjustona, jedan od centara naftnih kompanija iz cijelog svijeta.
U Budvi je 24. i 25. okotobra održan 7. Balkan petroleum samit. To je samit kojem prisustvuju naftne kompanije iz cijelog svijeta, a koje imaju interes za ulaganje u istraživanje i eksploatacije nafte i/ili plina u regionu Balkana“, objašnjava Hrvatović zbog čega su za promociju projekta, osim Sarajeva, izabrani Ankara, London i Budva.
