Osim entitetskih podsticaja za zapošljavanja i sporazuma o slobodnoj trgovini (SSP sa EU, EFTA, CEFTA, slobodni trgovinski sporazum sa Turskom) koji su veoma važan segment poticaja te sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, sporazuma o promociji i zaštiti investicija, unilateralnog preferencijalnog režima sa pojedinim zemljama i preferencijalnog izvoznog režima sa Iranom – u BiH ne postoji takva vrsta atmosfere gdje su investicije podržane državnim subvencijama.
Prema podacima, direktne strane investicije u BiH od januara do juna 2019. godine iznosile su 650,1 milion KM, što predstavlja povećanje od 53,6 posto u odnosu na isti period 2018. godine, međutim, svjedoci smo da napori za traženje novih potencijalnih investitora u BiH uzaludni pred zemljama regiona, gdje su investitorima ponuđene obimne subvencije.
Općenito, politička eksploatacija subvencionih projekata je nesporna, subvencije i jesu važan ključ u dugoročnom modelu promocije zemlje i zadržavanja postojećih investitora, ali je upitno kakvi su krajnji efekti subvencioniranih investicija.
Osim što je diskutabilan njihov mogući negativni efekat na deficit budžeta, primjeri iz regiona ukazuju da se postojeći privredni subjekti dovode u nepovoljni položaj prema investitoru koji dobija od države preferencijalne uslove, a ne treba ni iznenaditi kada subvencionirane kompanije jednostavno odu u neku drugu državu koja će im ponuditi nove subvencije. Mnogi se, pak, slažu da je moguće iznaći model subvencioniranja ulaganja, koji bi u BiH imao dobre efekte.
Avdo Dedić, MESSER Tehnoplin/Messer BH Gas, generalni direktor
Svaki investitor, došao iz inozemstva ili bio odavde, želi povoljne uvjete za pokretanje određenog biznisa. To je prva i najvažnija komponenta koja uključuje političku i ekonomsku stabilnost, brzu i efikasnu administraciju, smanjenje papirologije i nepotrebnih taksi te vjetar u leđa ako tek počinje sa investicijom. Investitorima treba slobodno tržište, nekorumpirana vlast, kvalitetna radna snaga i slobodan protok roba, novca i ljudi. Kad je riječ o subvencioniranju investitora poželjno je podržati start up projekte, kao i javno-privatno partnerstvo za ideje i planove koji su korisni za smanjenje nezaposlenih i nude rješavanje do sada nedovoljno iskorištenih kapaciteta s kojima kao društvo raspolažemo.
Dika Mustafić, FIPA, šefOdjela za podršku investitorima
Da bi privukla što više investicija, država treba da stvori bolje uslove za dobijanje podsticaja. Podsticaji trebaju stimulirati ulaganja i nova zapošljavanja na sistematizovan način. Trebalo bi biti i konkretnijih podsticaja i sa državnog nivoa. Nakon političke sigurnosti i pravne (prije svega poreske) predvidivosti svaki investitor gleda šta mu država nudi od podsticaja, te bi i sa državnog nivoa trebalo uvesti podsticaje, prije svega za nova zapošljavanja i investicije. Entiteti bi trebali podržati lokalne zajednice u vezi subvencioniranog dodjeljivanja zemljišta za veće investicije i zapošljavanja te olakšati dobijanje svih pratećih dozvola za izgradnju i počinjanje poslovanja.
Ranko Markuš, Youth Employment Project (YEP), rukovodilac
Finansijske subvencije za investitore u našim uslovima se čine kao pokušaj za neutralisanje nepovoljnog privrednog ambijenta. Ukoliko žele da povećaju obim investicija, donosioci ekonomskih politika trebaju se fokusirati na poboljšanje poslovnog ambijenta i eventualno na donošenje nekih od fiskalnih mjera za prioritetne sektore.
Naprimjer, omogućiti da kompanije koje donose visoke tehnologije budu oslobođene od poreza na dohodak u iznosu od 50 posto od investicije na godišnjem nivou, oslobođene od poreza na kapitalne dobitke ostvarene u slučaju da se dobitak koristi za investiciju u iznosu od 50 posto ostvarenog dobitka ili da iskoristi eventualne gubitke na prodaji udjela u kompaniji u koju je investirano, umanjenjem poreza na dohodak za iznos gubitka.
Branimir Muidža, Vijeće stranih investitora, predsjednik
Ekonomska politika u BiH trenutno ne potiče u dovoljnoj mjeri na aktivan način ulaganja, uključujući strana ulaganja i smanjenje poreza u realnom sektoru. Nakon što su ukinuti određeni poticaji za reinvestiranje dobiti i za poticanje izvoza, sada se počinju oporezivati do sada neoporeziva primanja. Očekujem da se vlasti fokusiraju na izvorne smjernice za rasterećenje privrede, a to je da se smanje opterećenja na investicije i kapital te da se akcenat stavi na olakšice prilikom reinvestiranja dobiti jer postojeći investitori svojom reinvestiranom dobiti učestvuju sa postotkom višim od 50 posto u ukupnom iznosu direktnih stranih ulaganja svake godine. Sve države natječu se u privlačenju stranih ulaganja i poticanju investiranja što je dobar alat za rast ekonomije, primanja, zapošljavanja i standarda građana.
