Analiza: Kako oporezivati plaće

Vlada Federacije BiH krajem septembra uputila je u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune dva nesumnjivo najvažnija zakonska akta za rad i rezultate rada, Zakona o doprinosima na plaće i iz plaća i Zakona o porezu na dohodak, u poglavljima koji reguliraju ovo vrstu dažbina na plaće i iz plaća.

Bez obzira kako prošli ovi nacrti u Parlamentu FBiH valja se zapitati kakve reperkusije može imati ono što sadrže amandamani, kako su predlagači u tehničkom mandatu ilustrativno nazvali izmjene i dopune pomenutih zakona. Naime, brojne ocjene govore da bi se u neobranom grožđu mogli naći mnogi koji koriste ovaj novac, godišnjeg reda veličine oko pet milijardi konvertibilnih maraka.

Šta se mijenja 

Da prvo podsjetimo koliki su aktuelni doprinosi na plaće i iz plaća u ovom dijelu BiH. Po svim pokazateljima, oni su najviši u regionu, s iznosom  41,5 posto bruto plaće. Vjerovatno da takav teret isplata nema nijedan drugi poslodavac u Evropi, a u regionu su ubjedljivo najveći.

Pojedinačno, od 41,5 posto bruto plaće 24 posto ide za PIO/MIO osiguranje, po formuli da 17 posto tereti plaću posloprimca, a sedam posto poslodavca, mada sve ide iz iste (poslodavčeve) kase. Ista formula je za 16,5 posto doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, 12,5 posto iz bruto plaće radnika i četiri posto iz dohotka poslodavca, a za zapošljavanje 2,5 procenata, dva posto na teret zaposlenika i pola procenta na ime kase poslodavca.

Da dodamo, doprinosi su u Republici Srpskoj u ukupnom iznosu znatno niži, za penzijsko i invalidsko osiguranje 18,5 posto, za zdravstveno osiguranje 12 procenata, za osiguranje od nezaposlenosti  0,8 posto i za dječju zaštitu 1,7 procenata, što ukupno daje cifru od 33 posto bruto plaće. Ovaj bh. entitet nema niti je bilo kada imao stope doprinose koje su išle iz dohotka poslodavca, što je eto i Vlada premijera Novalića u Federaciji BiH krenula da ispravi.

Vlada FBiH utvrdila je, dakle, nove stope, koji neće dodatno opterećivati poslodavca. Tako je utvrđena zbirna stopa doprinosa iz bruto plaće od 32,5 posto, devet procenata niža nego što je sada, od čega 18 posto ide za PIO/MIO osiguranje, 13,5 posto za zdravstveno i jedan posto za osiguranje od nezaposlenosti. Kako je predviđeno, primjena ovog zakona počela bi 1. januara 2020. godine.

Nadalje, kroz lični odbitak uvedeno je progresivno oporezivanje dohotka od nesamostalnog i samostalnog rada. U cilju zaštite zaposlenih s niskim naknadama za rad, postavljena je granica od 800 KM neto plaće koja neće biti oporezovana, a porezni teret je prenesen na zaposlene s višim primanjima. Drugim riječima, plaće do 800 KM neto imale bi nultu stopu poreza na dohodak, a one više 13 posto bruto plaće. Do sada je nulta stopa bila do 700 KM, a jedna jedina viša 10 posto bruto plaće.

U okviru Zakona o porezu na dohodak, stopa od 13 posto proširena je za sve ostale poreze, odnosno oporezivanje dohotka po osnovu finansijskih ulaganja, igara na sreću i sl. Do sada je to bila različita stopa, ili 10 ili 20 posto. Isto tako, novim stopama poreza na dohodak jednako bi se oporezivali topli obrok, naknade za prijevoz na posao i s posla i regres za godišnji odmor. Do sada je u ovim naknadama bilo oporezivano 50 posto iznosa, dok je ostatak imao stopu nula.

Motivi da se ide s novim stopama, kako kažu premijer Fadil Novalić i Jelka Miličević, ministrica finansija, nalaze se u općem povećanju poreskih i drugih prihoda u prethodne dvije godine. Kako ističu, na osnovu praćenja šta se dešavalo u periodu od dvije godine kod poslodavaca i samih korisnika, konstatirano je da imamo povećanje prihoda direktnih i indirektnih poreza najmanje sedam posto godišnje. To je stvorilo nove uvjete i prostore za dodatno sniženje zbirne stope poreza na dohodak i doprinosa na plaće.

Nije naodmet napomenuti da je Vlada Federacije BiH, uporedo s prijedlozima novih stopa, Parlamentu dostavila Nacrt zakona o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca koji uređuje kriterije i postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca, njihova ovlaštenja, postupak preispitivanja utvrđene reprezentativnosti i druga pitanja značajna za ovaj postupak, ako drugim zakonom nije drugačije određeno. Ukratko, znatno su pooštreni uvjeti za reprezentativnost ovih organizacija radnika. Kako nisu bili reprezentativni, znatno je opao i rad Ekonomsko – socijalnog vijeća FBiH. U posljednje dvije godine kao da nije nikako zasjedao ovaj organ.

Stav poslodavca

Imamo najviše stope doprinosa u Evropi, a njihovo smanjenje dovelo bi do rasta plaća i investicija, stav je Udruženja poslodavaca FBiH. Prema tome, oni u načelu pozdravljaju inicijativu Vlade FBiH da se smanje doprinosi za devet procenata, a ako ima prostora i za niže! Ali traže i druge mjere kako bi se rasteretila privreda i krenula brže ka oporavku, prije svega realna proizvodnja.

Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, kaže kako su oni tražili da neoporezivi dio plaće bude hiljadu KM, a one preko tog iznosa da se oporezuju porezom na dohodak po stopi od 15 posto. Kako ističe, radi se o porezu koji plaćaju radnici. Na ovaj način njima bi ostajalo više novca koji bi trošili, a na tu potrošnju država bi svakako uzimala 17 posto poreza na dodanu vrijednost (PDV) te bi na taj način i država nadoknadila gubitke. .

Prema njegovim riječima, Zakon o porezu na dohodak je tek 10 posto ukupnog paketa. Najvažnije je šta će biti sa Zakonom o doprinosima u FBiH, na kojem poslodavci posebno insistiraju. Federacija BiH ima najviša izdvajanja po ovoj osnovi u Evropi te se ukoliko želimo biti konkurentni moraju hitno mijenjati.

Poslodavci podržavaju opredjeljenje da više nema neoporezivih davanja, ali isto tako traži da se i oni rasterete, kako bi taj novac usmjerili ka povećanju plaća, razvoju tehnologije i investicijama u nova radna mjesta koja donose razvoj. Pandurević tvrdi da po tehnologiji ne samo da veoma zaostajemo za zapadnom Evropom, nego i za zemljama regije te da jednostavno moramo više ulagati u taj segment. Pri tome, posljednjih godina imamo veliki odliv kvalificirane radne snage, što je dodatni problem.

Poslodavci se, inače, veoma seriozno bave ovim pitanjima. Dodaju da je naplata javnih prihoda posljednjih godina narasla za više od sedam procenata. U tom procentu rasli su i budžetskih prihodi za 1,3 milijarde KM.

Poreska uprava Federacije BiH u periodu januar – august 2019. godine prikupila je 3,5 milijardi KM javnih prihoda. U strukturi direktnih poreza naplaćeno je poreza na dobit u iznosu od 269 miliona KM, poreza na imovinu 70 miliona, poreza na dohodak 276 miliona KM. Na ime ostalih poreza naplaćeno je 426 miliona KM, te 272 miliona KM na ime naknada i taksi.

U periodu januar – august naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 2,390 milijardi KM. U strukturi doprinosi za PIO/MIO naplaćeno je 1,330 milijardi, za zdravstveno osiguranje 950 miliona KM i doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti 110,5 miliona KM.

Pojedini analitičari posebno podržavaju prijedlog Udruženja poslodavaca FBiH da se ne oporezuje plaća do 1.000 KM. Dodaju kako najnoviji prijedlog Vlade FBiH za ukidanje poreza na dohodak do 800 KM treba razmotriti s više aspekata. Prvo, ako bi prijedlog išao samostalno, doveo bi do povećanja minimalnih plaća, jer bi se manje novca uzimalo po osnovu poreza i kao takvog ga podržavaju. Međutim, ova mjera ide u paketu sa povećanjem osnovice za obračun doprinosa i povećanjem poreza na plaće preko 800 KM, na 13 posto. Politika uravnoteženog proračuna, na jednoj strani smanjivanje, a na drugoj povećanje ne vodi povećanju ekonomske aktivnosti.

S obzirom na to da naplata javnih prihoda raste po stopi od sedam posto godišnje, ima prostora za smanjenje poreza i doprinosa, bez povećanja na drugoj strani. Ukidanje poreza na dohodak na plaće do 800 KM, uz povećanje osnovice za obračun, u koju bi sada ušli i topli obrok, prijevoz, regres, kao i drugi neoporezivi prihodi, ne smije dovesti do povećanja troškova za poslodavce.

Komentirajući utvrđene amandmane Vlade FBiH na prijedloge Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH ističe da je dobro da se sadašnja zbirna stopa doprinosa od 41,5 posto smanji na 32,5 procenata, mada su oni tražili da zbirna stopa iznosio 31,5 posto.

Ističe da će oslobađanje plaća do 800 KM od poreza na dohodak koliko toliko rasteretiti niže plaće, ali i upozorava da se proširuje osnovica na oporezivanje toplog obroka i prijevoza na posao i s posla. Tu je zatim novina, oporezivanje dividende. Do sada je to bilo nula. Očito da vlast i na taj način nastoji da poveća prihode na račun dioničkih društava koja posluju s dobitkom. Nije jasno šta se s ovim može postići i u kakvom su položaju društa koja reinvestiraju dividendu u povećanje kapitala i nove investicije.

Bruto plaća

Šta reći na kraju? Dosta je toga što je ponudila Vlada FiH u amandmanima na Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak, što je nesumnjivo pozitivno u odnosu na postojeće stanje, s tim da bi morala biti bar još jedna stopa poreza na dohodak za najviše plaće od 20 posto.

No, postavlja se pitanje koliko je to pozitivno, u odnosu na politički sistem za koji se opredijelila i naša zemlja. A to je slobodna tržišna privreda kapitalističkog tipa, s prevashodno raznovrsnim oblicima privatne imovine, počev od društva jednog lica do dioničkih društava, sa što manjim obimom javne imovine.

Da li je sazrelo vrijeme da se, konačno, iz svih statistika i prakse briše neto plaća kao nadnica za rad, a da radnicima kao da neko poklanja novac za doprinose i porez na plaće, odnosno da se to poima kao poklon poslodavca?

Kada naprimjer čujete da je satnica u SAD 15 dolara ili u Njemačkoj 13 eura, što u pravilu javno objavljuje prva ličnost vlade, znajte da se uvijek radi o bruto satnici i bruto plaći. U njoj zaposleni sklapa ugovor o izdvajanju za zdravstvenu zaštitu sebe i svoje porodice, svoje penziono i druge vrste obaveznog, ali i individualnog dodatnog osiguranja (pr. drugi i treći krug penzionog osiguranja kakvo ima susjedna Hrvatska).

Drugim riječima, to se zove čista posla i zaposlenim niko ne može sa strane uvesti neku drugu vrstu osiguranja, odnosno zavuči ruku u njegovu plaću i obavezati ga za još neki doprinos. Takvih bisera nagledali smo se socijalističkom periodu. Stariji se sigurno sjećaju da smo neposredno pred rat u bivšoj SRBiH imali u plaći i doprinos za kinematografiju, koji smo svi morali plaćati. Iz tog novca finansirali su se i filmovi Emira Kusturice, „Sjećaš li se Doli Bel“ ili u Srbiji „Sakupljači perja“!

Prema tome, dobro bi bilo kada se već vrše izmjene i dopune Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, da se jasno kaže da to tereti bruto plaću zaposlenih, odnosno da je to sastavni dio njhove naknade za rad. Nije to nikakakav novac koji im poklanja poslodavac.

1 od 6

U rad i naknadu za rad zaposlenih, ukratko, moraju se uvesti čisti odnosi, shvatiti da je bruto iznos ustvari njihova zarada. Na taj način uveo bi se red, odnosno umanjio rad nacrno i siva ekonomija, a i socijalnim službama i biroima rada omogućilo bi se da se brinu o stvarno nezaposlenim i njihovim porodicama.

Vezano za statističko praćenje i obavještavanje javnosti o plaćama, stavljanje u centar bruto plaće na bi bio problem. Umjesto postojećeg odvojenog praćenja neto i bruto plaće, imala bi jedan tabelarni i pisani izvještaj u dvije odvojene kolone, s nazivima plaća i zakonska izdvajanja iz plaće po djelatnostima. Time bi javnost imala bolji uvid i u socijalnu politiku i vrednovanje rada.

Sve dok smatramo da nam doprinose neko poklanja i da se oni ne prikazuju kao dio plaće, imat ćemo dualan odnos prema radu, jedne koji pošteno rade i druge koji zgrću novac nacrno, a za socijalu društvu isporučuju račun. Takvih ima i na strani zaposlenih i na strani poslodavaca. Amandmani na Zakon o doprinosima i Zakon o dohotku upravo trebaju da umanje, ako ne i spriječe takvo stanje.*

Kako to drugi rade

Interesantno je, kada su u pitanju porez na dohodak i doprinosi iz plaće, kako to radi Hrvatska.

Ova susjedna zemlja svake godine javno objavljuje službeni kalkulator obračunavanja plaća prema kome svako može izračunati svoja bruto i neto primanja. Tako je i za  2019. godinu napravljen kalkulator, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 106/2018) i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN 106/2018).

Izračun plaće za 2019. godinu stupio je na snagu 1. januara ove godine, a počeo je s plaćom za decembar 2018., koja se isplaćuje u januaru naredne godine.

Za 2019. utvrđen je osobni odbitak poreza na dohodak koji iznosi 3.800 kuna i osnovica za izdržavane članove i djecu koja iznosi 2.500 kuna mjesečno, na koje se ne plaća porez. Koeficijenti za djecu su, za 1. dijete – 0,7 ili 1.750 kuna, za 2. dijete – 1, za 3. dijete – 1,4, itd. Ako neko ima devetoro djece odbitak je čak 17.500 kuna! Nadalje, koeficijenti za svakog izdržavanog člana je (0,7), a koeficijenti za djelimičnu invalidnost – 0,4, a za 100 posto invalidnosti 1,5 posto

Porezni razredi za stope poreza na dohodak su: 24 posto na osnovicu do 30.000 kuna, a 36 posto osnovica za sve plaće više od 30.000 kuna, uz naprijed navedene odbitke za izdržavane i invalidizirane članove porodice. Opasno je u Hrvatskoj biti samac, em nemaš kome da se obratiš, em plaćaš puni iznos poreza!

Doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje u 2019. je 16,5 posto, dok je za 2018. bio 15 posto, a doprinos za zaštitu zdravlja na radu za 2019. je ukinut, dok je za 2018. bio 0,5 posto. Doprinos za zapošljavanje je također za 2019 ukinut, a za 2018. je bio 1,7 posto. Umanjena je također osnovice za obračun doprinosa za 50 posto za zaposlene koji imaju ugovorenu minimalnu plaću.

Mirovinsko, odnosno penziono osiguranje obuhvaćeno je posebnim zakonom, sa stopama doprinosa 15 posto za prvi obavezni stupanj i pet posto za drugi. Ima još jedan stupanj, preko privatnih mirovinskih investicionih fondova, ali on je dobrovoljan ako osiguranik hoće.

Da zaključimo, način na koji Hrvatska uređuje porez na dohodak i doprinose iz plaća potpuno briše neto plaću kao vrijednosnu kategoriju rada. Svaka neto plaća je različita, ovisno od toga koliko neko ima popusta na djecu ili invalidnost u porodici i izdržavanih članova.

Ustalom, tako je u svim EU državama. Norma rada utvrđuje se u bruto plaći, u netu nema više ni traga. Plaće se također generalno povećavaju ili padaju, ovisno o rastu ili padu bruto domaćeg proizvoda.