Prema podacima analitičke kuće Euromonitor, u Bosni i Hercegovini godišnje se popije više od 58 litara piva po glavi stanovnika, što zbirno, ukoliko se kao relevantan uzme rezultat posljednjeg popisa stanovništva koji kaže da ukupna bosanskohercegovačka populacija broji oko 4,4 miliona ljudi, daje količinu veću od 2,5 miliona hektolitara piva koje se u našoj zemlji popije za godinu dana. Nasuprot tom, stoji podatak da BiH godišnje uveze više od milion i po hektolitara piva, što će reći da se na svaka dva domaća, popiju tri litra uvoznog piva.
Pad profitabilnosti
Stoga, ni ne čudi činjenica da domaći proizvođači piva mahom kubure sa prihodima – u prvom polugodištu 2019. Banjalučka pivara čak je potonula u gubitak od 1,1 milion KM, usljed godišnjeg pada obima prodaje za šest posto, na 210 hiljada hektrolitara, odnosno pada prihoda od prodaje za sedam posto, na 19,9 miliona KM.
Sarajevska pivara, pak, zabilježila je pad poslovnih prihoda za oko 12 posto, na 14,12 miliona KM, čime se i njena polugodišnja dobit sunovratila sa 891 hiljade na 110 hiljada KM.
Pad prihoda od prodaje (za osam posto, sa 4,22 na 3,88 miliona KM) karakterizirao je i poslovanje Bihaćke pivovare, koja je uprkos tome povećala dobit sa 4.000 KM iz prvog lanjskog polugodišta na 63 hiljade KM u istom ovogodišnjem periodu.
Suprotno općem trendu, Pivara Tuzla povećala je i poslovne prihode (sa 13,25 na 13,42 miliona KM) i dobit (sa 1,72 na 1,84 miliona KM).
“Trgovinsko okruženje u BiH trenutno je prilično nepovoljno, posebno za robe široke potrošnje. Glavni razlog gubitka u prvoj polovini godine su uglavnom rastući troškovi i bilježenje pada na tržištu piva.
Prihodi potrošača uglavnom ne rastu i zbog toga oni imaju sve manje novca za potrošnju na dnevnoj osnovi. Kao rezultat toga, stopa potrošnje opada u mnogim sektorima. Takođe, evidentna je sve učestalija pojava da mnogi mlađi muškarci, koji su primarna grupa koja konzumira pivo, rade u inostranstvu, što za posljedicu ima da se sve manje piva konzumira ovdje.
Pored stanja na tržištu, Pivara u svom poslovanju bilježi povećanje troškova za sirovine, energiju i radnu snagu, a takođe puno ulaže u velike marketinške aktivnosti kao što je bila velika nagradna igra za potrošače ovog ljeta, dok s druge strane dvije godine nismo podigli cijene piva. Sve u cilju stavljanja naših potrošača na prvo mjesto i održavanje lojalnosti koju smatramo najvažnijim faktorom dugoročnog uspjeha“, u izjavi za Business Magazine objašnjava uzroke ne baš ružičaste situacije u domaćoj pivarskoj industriji Nicholas Penny, generalni direktor Banjalučke pivare.
Apostrofirajući činjenicu da smanjenje prihoda od prodaje i dobiti ne podrazumijeva da je Banjalučka pivara smanjila svoj tržišni udio, pri čemu podsjeća da je Nektar pivo, kao njen glavni brend, i dalje dominantan u odnosu na konkurenciju, Penny potcrtava da je suština problema u smanjenju potrošnje piva i povećanju troškova proizvodnje, generiranom prvenstveno poskupljenjem energenata.
“Veliki dio naših troškova za energiju čini lož-ulje (mazut), koje koristimo za zagrijavanje vode u svom proizvodnom procesu.
Cijena mazuta bila je približno za 30 posto viša u prvoj polovini 2019. u odnosu na isti period prošle godine“, precizira on.
Na pitanje o fokusu poslovne strategije Banjalučke pivare u narednom kratkoročnom i srednjoročnom periodu, odnosno eventualnom uvođenju novih proizvoda i osvajanju novih tržišta s ciljem podizanja profitabilnosti kompanije, Penny podvlači da neće biti nikakvih radikalnih strateških zaokreta i da će, kao i do sada, politika poslovanja biti zasnovana na osvajanju tržišta na krilima visokih standarda kvaliteta.
“Naša strategija je da se i dalje fokusiramo na naš vodeći brend – Nektar pivo.
To uvijek mora biti visokokvalitetno pivo koje potrošači prepoznaju.
Većina ostalih piva u Srbiji i regionu u posljednjih nekoliko godina smanjila je količinu slada u svom pivu, a samim tim i količinu alkohola na između 4,2 i 4,5 posto te nivo ekstrakta sirovina. To je način uštede novca, ali i efikasnog smanjenja kvaliteta piva koje se prodaje. Mi to nismo uradili, jer radije održavamo vrhunsko pivo sa pet posto alkohola i visokim nivoom ekstrakta.
Definitivno, ovo je strategija koja će zasigurno dugoročno funkcionisati, kako se pokazalo na mnogim tržištima širom svijeta, gdje će potrošači vidjeti razliku u kvalitetu između Nektara i ostalih piva. Kratkoročno, ova strategija nas košta mnogo, ali dugoročno će potrošači uvidjeti da je Nektar jednostavno kvalitetnije pivo.
Možda se najbolji dokaz uspješnosti ove strategije ogleda na tržištima Srbije i Hrvatske, gdje se Nektar može naći u sve više dobrih prodavnica i barova. Na ovim lokacijama Nektar je vrlo brzo stekao vjerne pivopije, koje prepoznaju razliku među proizvodima. Naše izvozne količine i dalje su manje od 10 posto našeg ukupnog poslovanja, ali postoji vrlo realna prilika da proizvođači visokokvalitetnog piva uspiju i u široj regiji i mi namjeravamo biti predvodnik u tome“, naglašava Penny.
Vanjskotrgovinski debalans
Prostora za spomenuti prodor na regionalna i strana tržišta u cjelini evidentno ima. Naime, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvom polugodištu 2019. bosanskohercegovački pivari ostvarili su izvoz ukupno vrijedan 1,8 miliona KM, dok je istovremeno u našu zemlju uvezeno piva za 48,3 miliona KM. Unatoč rastu izvoza za 19,6 posto i padu uvoza za 12,6 posto u odnosu na isti lanjski period, pokrivenost uvoza izvozom ostala je na simboličnom nivou, pomjerivši se sa 2,7 na 3,7 posto.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ključna tržišta za izvoz domaćeg piva su Hrvatska, Srbija, Malta i Italija, dok je na strani uvoza neprikosnovena Srbija, koja na bh. tržište godišnje plasira brendove multinacionalnih pivarskih grupacija koje imaju proizvodne pogone u toj zemlji u količini većoj od 65 miliona litara, odnosno vrijednosti od oko 30 miliona KM.
