G7 u Francuskoj: ublažavanje napetosti i nepredvidljivi Trump

Sastanak G7 u Biarritzu održan je u napetom trenutku za međunarodne odnose nad kojima su se nadvili oblaci transatlantskih sporova oko Irana, svjetske trgovine, i klimatskih promjena.

75
G7

Hiljade protivnika 45. samita G7 marširalo je u trenutku dok su šefovi sedam industrijskih sila SAD, Kanade, Japana, Njemačke, Italije, Francuske i Velike Britanije te predstavnici EU pristizali u francuski Biarritz na obali Atlantika. Protesti na francusko-španskoj granici iskazivali su protivljenje prema klimatskim politikama zemalja članica G7 te je domaćin samita održanog od 24. do 26. augusta, francuski predsjednik Emmanuel Macron uvrstio požare u Amazoniji u sami vrh dnevnog reda. Među temama bili su i trgovinski rat dvije najveće svjetske ekonomije i posrtanje svjetske ekonomije na rub recesije, nejednakost, pokušaj spašavanja sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015. godine, kao i izlazak Velike Britanije iz Evropske unije. Održano je više bilateralnih sastanaka, bilo je i neočekivanih gostiju. Macron je nastojao izbjeći neuspjeh kakav se dogodio na prošlom susretu G7 u Kanadi, kada je američki predsjednik Donald Trump jedva potpisao završni dokument susreta, a potom ga povukao i ostavio tadašnjeg domaćina, kanadskog premijera Justina Trudeaua da se crveni i pjeni od bijesa. Uprkos predviđanjima, ovogodišnji G7 protekao je u boljoj atmosferi od prošlogodišnjeg.

Iznenadna posjeta

Zbog ogromnih razlika u stavovima čelnika sedam industrijski najrazvijenijih zemalja, ovaj skup se smatra teškim ispitom jedinstva i solidarnosti. Iako se činilo da bi ovaj G7 samit mogao utonuti u oblak loše volje, neslaganja i loše komunikacije jer je Trump dva dana širio neizvjesnost u vezi sa trgovinskim ratom sa Kinom i njegovom pozicijom u iranskoj krizi, na dan završetka samita ipak je popustio pred namjerom francuskog predsjednika da ublaži iransku krizu.

Domaćinu je uz puno diplomatske vještine pošlo za rukom da odobrovolji američkog predsjednika. Na kraju je sa samita poslana poruka jedinstva. Obojica su održala zajedničku konferenciju za novinare, na kojoj je Trump domaćina nazvao “izvanrednim političkim vođom”, a Macron je veličao prijateljsku saradnju sa Trumpom.

Macronov uspjeh je u tome što je od Trumpa dobio odriješene ruke kako bi pokušao izdejstvovati približavanje Iranu. Francuz želi kao supotpisnik sada već nefunkcionalnog Iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine iz kojeg se Trump prošle godine jednostrano povukao, okončati eskalaciju sa SAD zbog napetosti u Hormuškom moreuzu.

Zato je u drugog dana samita pozvao iranskog ministra vanjskih poslova Muhameda Džavada Zarifa kao gosta iznenađenja u Biarritz. Iran traži dozvolu za izvoz minimalno 700.000 barela nafte dnevno iako bi idealna razina bila 1,5 miliona barela u zamjenu za nastavak poštivanja sporazuma.

Trump se nakon početnog odbijanja dogovora, iznenada okrenuo ka mogućem diplomatskom približavanju.

“Zacrtali smo put”, rekao je predsjednik Macron, iako su okolnosti još uvijek krhke.

Možda je dogovor moguć – članice G7 su se u svakom slučaju složile, kako je istaknuto, da Iran ne bi trebao dobiti nuklearno oružje i da se treba tražiti rješenje.

Predsjednik SAD Donald Tramp spreman je za susret s iranskim kolegom, ali pod određenim uslovima.

“Iran je zemlja ogromnih mogućnosti. Ne tražimo promjenu režima, već zemlju bez nuklearnog oružja i balističkih raketa, na duži period”, rekao je predsjednik SAD, a potom je dodao i da “gaji pozitivne osjećaje prema Iranu i poznaje mnoge sjajne Irance.”

Nova pravila

Trump je s francuskim domaćinom našao zajednički jezik i o pitanju reforme Svjetske trgovinske organizacije (World Trade Organisation – WTO).

Naime, uoči samita američki predsjednik prijetio je da će napustiti WTO koju je oštro kritizirao jer, prema njegovom mišljenju, preferira Kinu na štetu SAD.

Predsjednik SAD je uoči samita objavio dodatne carine na kinesku robu vrijednu oko 550 milijardi dolara i to samo nekoliko sati nakon što je Kina uvela svoje uzvratne carine na američku robu u vrijednosti od 75 milijardi dolara.

Ovaj put Macron je potvrdio da su čelnici G7 voljni modernizirati pravila svjetske trgovine u cilju efikasnije zaštite intelektualnog vlasništva, bržeg rješavanja sporova i zaustavljanja nefer praksi.

Macron je naglasio da se namjeravaju intenzivirati pokušaji dogovora oko novih pravila svjetske trgovine jer trgovinski rat između SAD i Kine stvara neizvjesnost za globalnu ekonomiju.

Govoreći na marginama samita G7, Trump je pozdravio kineskog predsjednika Xija Jinpinga kao velikog vođu i rekao da pozdravlja njegovu želju za sporazumom i smirivanjem situacije.

I potpredsjednik kineske Vlade i glavni pregovarač sa Washingtonom Liu He izjavio je da je Peking spreman za rješavanje trgovinskog spora sa SAD kroz “mirne” pregovore i odlučno se protivi eskalaciji konflikta. Dogovor bi bio dobar za sve.

Inače, Trump je u Biarritz doputovao u kontekstu bojazni u domovini da se američka privreda tokom njegova mandata “pregrijala”i da joj slijedi razdoblje stagnacije, ako ne i recesije.

Kritika protekcionizma

Francuska je izrazila optimizam da bi svađa oko uvođenja novog GAFA digitalnog poreza (koji se odnosi na američke tehnološke divove Google, Apple, Facebook, Amazon), mogla biti riješena 2020. godine. Naime, Francuska je u julu uvela porez od tri odsto na prihode koje u toj zemlji ostvaruju velike tehnološke kompanije. Francuski ministar ekonomije Bruno Le Me rekao je da je porez potreban jer istraživanja u EU pokazuju da te kompanije plaćaju znatno manji porez nego tradicionalna preduzeća. Trump, pak, smatra da je američka savezna vlada ta koja treba prvo ubirati poreze od tih kompanija, prije stranih država. Predsjednik SAD također je zaprijetio kontramjerom – uvođenjem kaznene takse na uvoz francuskog vina. Francuski zvaničnici naveli su da će Pariz ukinuti sporni porez ako bude postignut međunarodni dogovor naredne ili 2021. godine. Trump je međutim odbio reći da li razmatra o povlačenju prijetnje u vezi oporezivanja francuskih vina.

Još jedna od tema sastanaka G7 bila je i evoluirajuća uloga digitalnih i kriptovaluta kao što je libra, koju Facebook planira pustiti u opticaj iduće godine.

Na marginama summita u Biarritzu, Trump je nahvalio njemačku kanelarku Angelu Merkel, koja je na sastanku u četiri oka pokušavala privoliti američkog predsjednika da se ponovo nastave trgovinski pregovori sa EU o carinskoj slobodi za industrijske robe, kako bi jenjale carinske prijetnje koje mjesecima lebde nad autoindustrijom. Trump to bar nije odmah odbio.

Merkel je rekla novinarima da Evropska unija želi što prije postići trgovinski sporazum sa SAD.

“Imamo velik interes za intenziviranje naše trgovine. Mislim da možemo naći rješenja”, poručila je Merkel.

Mnogi smatraju da se samit G7 pretvorio u G6 + 1, odnosno da Donald Trump i dalje potvrđuje poziciju “trouble makera”. Ipak, on bi mogao pronaći prijatelja u Borisu Johnsonu, novom britanskom premijeru i zagovorniku Brexita bez sporazuma o razdruživanju. Naime, ni Trump ne krije zadovoljstvo Brexitom i likuje nad problemima Bruxellesa.

Nakon prvog susreta sa svojim “alter egom”, Borisom Johnsonom, Trump je rekao kako se sprema “historijski trgovinski sporazum” između SAD i Velike Brexit Britanije, kakvog još nije bilo, a Johnson je prokomentirao da će to biti “prekrasan dogovor”, pa se u javnosti već govori o novoj američko-britanskoj alijansi koja će konkurirati Evropskoj uniji.

G6, G7, G8

Macron je kao jednu od tema samita istaknuo ekonomsku ravnopravnost, u nastojanju da da novi poticaj multilateralizmu i unaprijedi globalizaciju. Naime, ugled liberalnog međunarodnog poretka jako je poljuljan, kako Trumpovim protekcionizmom, tako i povlačenjem iz međunarodnih sporazuma kao što je Pariški sporazum o klimi. Prema posljednjim podacima, od početka godine u Brazilu je zabilježeno 79.513 šumskih požara, od kojih više od polovine u Amazoniji što je izazvalo zabrinutost međunarodne zajednice. Najznačajnija činjenica nije bilo to što se na samitu odlučilo pomoći u gašenju šumskih požara u Amazoniji, kao ni obećanje svote od 20 miliona eura i hitno slanje aviona za gašenje požara, što su potvrdili Emmanuel Macron i čileanski predsjednik b, pa ni dogovor o srednjoročnoj pomoći za pošumljavanje koji će biti finaliziran na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda krajem septembra i koju treba odobriti Brazil – već da je Trump izostao sa sastanka o klimatskim promjenama, zaštiti okeana i ostalim okolinskim temama. Ustvari, bio je to sastanak G6.

Interesantno je i da je Trump tokom samite ponovio svoju ideju s prošlog kanadskog G7, da se u klub ponovno primi Rusija, koja je iz njega izbačena 2014. godine kada je anektirala ukrajinski poluotok Krim. Kako sada stvari stoje, ruski predsjednik Vladimir Putin će sljedeće, 2020. godine, najvjerovatnije u Majamiju, na G7 susretu dobiti Trumpov “wild card”. Naime, Trump, smatra da je Rusija aktivan dio svih kriznih svjetskih žarišta, a možda je razlog Trumpove želje za Putinom samo naum da time udalji Rusiju od Kine.

Sve u svemu, ovaj samit se ne može mjeriti po svojim konkretnim rezultatima. Njegov uspjeh ogleda se u pametnoj režiji domaćina, koji je uspio spriječiti nove ispade Trumpa i otvoriti prostor za pregovore.

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here