Sarajlija Šekib Avdagić je predsjednik Odbora Privredne komore Istanbula, najveće privredne komore u Turskoj i jedne od tri najveće komore u svijetu. Privredna komora Istanbula ima 137 godina institucionalnog iskustva i okuplja 420.000 firmi članica kojima otvara poslovne puteve u zemlji i inostranstvu, osigurava da njihove stavove implementiraju lokalne vlasti i centralna vlada, ali i uspostavlja neraskidive veze između svih segmenata društva, poklanjajući stanovništvu građevine i zajedničke površine u kojima mogu uživati. Avdagić je za Business Magazine govorio o načinima na koje Komora provodi svoje aktivnostii o podršci koju pruža u povezivanju turskih i bosanskohercegovačkih privrednika. Ujedno je kao član i predsjednik Upravnog odbora Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, koja je najveća strana investicija u oblasti obrazovanja u BiH, mišljenja da turski privrednici trebaju iskoristiti priliku koju BiH pruža kao strateški važan most između Turske i EU te da problem u vezi odlaska mladih nije moguće riješiti pozivajući se samo na nacionalne osjećaje.
BM: Kako funkcionira Privredna komora Istanbula, najvažnija i najveća privredna komora u Republici Turskoj?
AVDAGIĆ:Mi ne samo da samo najveća privredna komora u Turskoj, već smo i jedna od tri najveće komore u svijetu. Temelj naše snage leži u brojnosti naših članova i u dugoj tradiciji koju baštinimo. Privredna komora Istanbula je profesionalna organizacija koja okuplja 420.000 firmi članica. Te firme su prvi izvor naše snage, a drugi izvor je činjenica da smo zvanično osnovani davne 1882. godine, još u vrijeme Osmanskog carstva. Shodno tome, imamo 137 godina institucionalnog iskustva. Naše iskustvo nije ograničeno samo na Istanbul jer smo, u periodu kada je Komora osnovana, bili odgovorni za upravljanje trgovinom, osnivanjem novih privrednih, poljoprivrednih i industrijskih komora na geografskom području od Bliskog Istoka do Balkana. Na neki način, mi smo prva osnovana i ujedno osnivačka Komora na ovim prostorima. Zbog toga imamo bogatu kulturu i veliko iskustvo u poslovanju. Pozivajući se na ova dva bitna elementa mi često ističemo činjenicu da smo najveća komora u državi i u svijetu. Komora predstavlja svaki sektor koji je zastupljen na prostoru Istanbula i djeluje pod njenim krovom, od cvjećarstva i građevinarstva preko automobilske industrije i osiguravajućih kuća do zdravstva i štamparija. Naših 420.000 firmi članica, grupišemo po djelatnostima koje obavljaju i njih direktno nadzire 81 stručni odbor. Na ovaj način omogućeno je hiljadama firmi da iz svog sektora biraju predstavnike i šalju u Parlament. Članovi Vijeća kao i članovi odbora koji predstavljaju sektore i koje biraju kompanije članice odbora iznose problem i iznalaze rješenja za njega. Mi, kao uprava Komore osiguravamo da njihove stavove implementiraju lokalne vlasti i centralna vlada. Naša glavna dužnost je da povećamo konkurentnost naših članova, da pažljivo pratimo njihov napredak na stranom tržištu, da im obezbijedimo ulazak na nova tržišta i na taj način doprinesemo razvoju njihove proizvodnje. Nastojimo da ih usmjeravamo kroz širok opseg usluga, od brendiranja pa sve do marketinga. Mi kao Privredna komora Istanbula vodimo evidenciju o firmama članicama i osiguravamo dokumentaciju koja olakšava njihove službene transakcije. Također, štiteći prava naših članica nastojimo istovremeno ispuniti očekivanja i zahtjeve koje zahtijeva sektor. I iz tog razloga, naša Komora trči tamo gdje se ukaže prilika za poslovni svijet, realizira sajmove i poslovne posjete gdje god je to moguće.
BM: Kakva je administrativna struktura Privredne komore Istanbula?
AVDAGIĆ: Privredna komora Istanbula sve svoje aktivnosti sprovodi kroz dva nivoa uprave. Sa jedne strane tu su Skupština i stručni odbori koji su tu postavljeni zahvaljujući izborima. U 81 stručnom odboru imamo ukupno 603 člana. Vrhovni organ naše institucije je Skupština Komore koja broji 261 vijećnika koji su predstavnici naših odbora. Skupština bira predsjednika i članove Upravnog odbora. Sa druge strane, imamo administrativnu strukturu više od 500 osoba koja pruža usluge našim korisnicima od registracije do ureda za međunarodnu saradnju. Na čelu administracije nalazi se generalni sekretar i njegovi pomoćnici. Veliki značaj dajemo snazi naše administrativne strukture. Jer, osim projekata i lobističkih aktivnosti, svake godine organiziramo 38 međunarodnih sajmova i tom prilikom ugostimo na stotine inostranih izaslanstava. U isto vrijeme, mi svojim članicama izdajemo dokumente koji im koriste u komercijalnim transakcijama i prilikom izvoza. Primjerice, samo u 2018. godini izdali smo 2.098.602 dokumenta, od A.TR certifikata do potvrda o porijeklu. Osim toga, registrovano je 19.583 građevinskih mašina i predato 4.518 izvještaja o kapacitetu. Izdali smo 1.763.004 primjeraka kompletne dokumentacije o registru i registraciji naših članova. Putem našeg call centra odgovorili smo i pružili informacije na 884.094 poziva naših korisnika. Iz tog razloga možemo reći da imamo vrlo jaku organizacionu strukturu i predstavnike.
BM: Koje su vaše odgovornosti kao predsjednika Odbora Privredne komore Istanbula?
AVDAGIĆ: Što se tiče moje odgovornosti, zajedno sa Upravnim odborom nastojim da što efikasnije u okviru ovlaštenja koja su nam dodijeljena zakonom i drugim podaktima upravljam ovom organizacijom. Mogu reći da smo u toku 24 sata stalno na usluzi našim članovima Parlamenta kao i članovima koje oni zastupaju. Nastojimo osigurati da dobiju kompletnu uslugu, da se njihovi problemi rješavaju odmah i da se njihov glas čuje i u Vladi. Takoreći, dajemo sve od sebe da uskladimo rad orkestra od 420.000 ljudi u jedinstvenu harmoniju.
BM: Koliki je budžet Komore?
AVDAGIĆ: Budžet Komore se svake godine mijenja. Mi pravimo proračune, ali realizacija našeg proračuna najviše zavisi od uplata obaveznih taksi i dodatnih dadžbina naših članova. Kako bi platili dodatne dadžbine, članovi moraju imati profitabilnu godinu iza sebe. S tim u vezi, očekujemo da naš budžet za 2019. godinu bude oko 374 miliona lira.
BM: Kakva je socijalna dimenzija i kolika je društvena odgovornost Privredne komore Istanbula? Izgradili ste mnogo škola u Istanbulu.
AVDAGIĆ: Mi kao pojedinci, kao komercijalne kompanije i kao profesionalne organizacije koje predstavljaju te kompanije, osjećamo odgovornost prema društvu iz kojeg dolazimo, jer život nije samo zarada i profit. Privredna komora Istanbula se kao institucija koju su osnovali trgovci i poslovni ljudi, oduvijek osjećala odgovornom prema gradu i ljudima koji tu žive. Prvi korak naše društvene odgovornosti su obrazovne aktivnosti koje smo započeli još prije 137 godina. Odmah nakon osnivanja Komora je postala pokrovitelj najznačajnije srednje stručne škole u Istanbulu te je pružila svu potrebnu podršku studentima koji se u njoj školuju. I danas se nalazimo u sličnoj situaciji. Gradimo škole koje nose imena vojnika koji su dali svoje živote da sačuvaju jedinstvo i integritet Turske. Skoro sve ove škole nude stručno i tehničko obrazovanje. Gradimo moderne škole, opremamo ih svom neophodnim tehničkom opremom i nakon toga dajemo Ministarsvu obrazovanja na korištenje. Mi ovim ne prekidamo našu vezu sa školom. Komora, također, nastavlja da pruža sve potrebne usluge i podmiruje sve potrebe škole sve dok god u njima traje obrazovanje. Komora je do sada izgradila u Istanbulu i u drugim djelovima Turske 45 škola. Također, otvaranjem Istanbul Ticaret Univerziteta dali smo novu dimenziju društvenoj odgovornosti. Trenutno radimo na tome da Istanbul Ticaret Univerzitet, čiji smo pokrovitelj, bude jedan od prvih pet univerziteta u našoj zemlji. Pored toga što osnažujemo univerzitet u pogledu prostora i tehničke opremljenosti, mi isto tako dajemo stipendije studentima koji tu studiraju. Osim toga, pridonosimo očuvanju historijskog izgleda grada starog 8.500 godina. Obnovili smo i gradu poklonili historijske građevine koje su do danas bile u ruševnom stanju. Jedna od najvažnijih takvih građevina je i Nova džamija Hunkar Kasri čija je restauracija trajala pet godina i koja je dobila nagradu Europa Nostra koju dodjeljuje Paneuropska federacija za očuvanje kulturnog naslijeđa. Svake godine restauriramo po jedan dio naše historije, a naša organizacija provodi i širok spektar drugih društveno odgovornih aktivnosti koje uključuju animiranje žena domaćica do stipendiranja studenata.
BM: Koja je uloga Privredne komore Istanbula u prenošenju imidža turskog tržišta u inostranstvo?
AVDAGIĆ: Privredna komora Istanbula je najvažniji most koji povezuje tursko tržište sa inostranim, a u isto vrijeme je lice koje predstavlja turske privrednike u svijetu. Komora je bila ta koja je vodila turske privrednike i njihovu robu na sajam koji je održan u Parizu 1889. godine, kao i na onaj iz 1983. godine koji je održan u Čikagu. Godine1893. osnovali smo muzej poznat pod imenom Numunehane-i Osmani čija se postavka sastojala od proizvoda koji su dolazili iz svih regija Turske i koji su prodavani u inostranstvu. Muzej je ostvario značajne rezultate. Također smo 1926. godine, kada je osnovana mlada republika, brodom na kojem smo organizirali sajam i priredili izložbu pod nazivom ‘mobilna izložba’ obišli luke po evropskim zemljama. Na taj smo način predstavili turske proizvode u ovim zemljama. U modernom smislu riječi, možemo reći da smo se sajamskim organizacijama počeli baviti 1980-ih godina. Kao i svake godine do sada, tako i u 2019. planiramo turske firme predstaviti na 38 međunarodnih sajmova. Na taj način osiguravamo ključnu ulogu u povećanju izvoza i promoviranju turskog tržišta u inostranstvu, omogućavajući našim kompanijama da otvore svoje štandove i promoviraju svoje proizvode na tim prostorima.
BM: Kako Turska prevazilazi trenutne poteškoće u ekonomiji, trgovinske ratove?
AVDAGIĆ: Turska je sa ostvarenim rastom od 7,4 u 2017. godini bila najbrže rastuća zemlja članica G20. U 2018. godini nastavljen je pozitivan rast države uprkos mnogobrojnim neizvjesnostima koje su se dešavale kako na globalnom tako i na lokalnom nivou. Međutim, bilo je tu dosta problema, naročito po pitanju trgovinskih ratova na nivou svjetske ekonomije. Ekonomije brojnih zemalja svijeta su nazadovale ili pokazivale vrlo male stope ekonomskog rasta. U takvom jednom okruženju turska ekonomija je od druge polovine 2018. godine bila pritisnuta „valutnim kamatama“. Uz mjere koje je Vlada pravovremeno preduzela i uz određene reforme Turska nastoji da se iz ove turbulencije izvuče uz minimalne gubitke. Posebno pozitivan doprinos rastu daje uvećan izvoz i porast prihoda od turizma. Kao rezultat toga, ulazimo u period u kojem je sve očitiji trend uspostavljane ravnoteže u privredi. Vjerujem da će turska ekonomija koja ima ogroman potencijal vrlo brzo dospjeti na još bolji nivo.
BM: Kako je onda moguće pospješiti investicionu klimu?
AVDAGIĆ: Investicija je sine qua non ekonomskog rasta države. Iz tog razloga vjerujem da što je veći privatni sektor, tj. što su pouzdaniji uslovi kojima će strani ulagači vjerovati, tim će više investitora odabrati našu državu. Ovo se podjednako odnosi kako na inostrane tako i na domaće investitore. Prvenstveno je vrlo važno pojednostaviti korporativnu birokratiju u pogledu investicionog okruženja, osigurati jednostavnost poslovanja te smanjiti birokratiju u javnom sektoru. Potrebno je pripremiti strateške dokumente za sektore, uspostaviti implementacijsku strukturu i budžet te smanjiti indirektne poreze na domaćem tržištu. Pored svega nabrojanog, u ozbiljne korake koje je potrebno napraviti ubraja se i pojednostavljenje investicionih podsticaja i uspostavljanje tehnoloških centara za sektore od strane javnog sektora.
BM: Ovogodišnji Investicioni dani BiH organizirani su i podržani od strane Privredne komore Istanbula. Koliko su važni ovi sastanci na kojima Privredna komora Istanbula povezuje turske i bosanskohercegovačke privrednike?
AVDAGIĆ: Kao Privredna komora smatramo da je ova podrška obavezna i neophodna. Uvijek naglašavam da je Privredna komora Istanbula isto što i Privredna komora BiH. Ovo ne kažem samo zato što sam ja kao predsjednik Odbora porijeklom Sarajlija. U isto vrijeme, biznismeni iz Istanbula osjećaju se kao kod kuće dok posluju na ovim prostorima. Primjetili smo da okupljanje turskih i bh. biznismena na ovim susretima dovodi do vrlo bliskih odnosa i velike saradnje. Ovakve dane saradnje organiziramo i u drugim zemljama. Iskustvo nam je pokazalo da se ovdje stvaraju čvrste i trajne veze za budućnost. Isto važi i za naš ovogodišnji susret. Investicioni dani u BiH su zaista bili korisni. Održane su važne prezentacije i sastanci. Agencija za razvoj stranih ulaganja u BiH napravila je naročito važnu prezentaciju. Vrhovni zvaničnici predstavili su investicione projekte i poticaje.
BM: Ovdje se kao mantra ponavlja da niti jedan ozbiljan investitor u BiH nije izgubio svoj kapital…
AVDAGIĆ: Moje mišljenje je da ulaganje u BiH ne predstavlja rizik već profit za turske privrednike. Ukoliko je ovo što kažem tačno, složit ćete se, da su i investitori i BiH na dobitku. Zato što BiH posljednjih godina nije sjajna zvijezda za inostrane investicije. Regija u kojoj se nalazi BiH bila je važan trgovački put između Istoka i Zapada u svakom periodu historije. Iz tog razloga, BiH ima dugogodišnju komercijalnu tradiciju i iskustvo. Oni koji su došli ovdje s namjerom da trguju nikada nisu izgubili niti poslovali sa gubitkom. BiH je oduvijek izamljivala osmijeh na lica investitora, uvjerenja sam da će to biti tako i u buduće.
BM:U BiH ima blizu 100 registrovanih turskih kompanija sa 4.000 zaposlenih. Kakva su njihova iskustva, jer je njihovo iskustvo važno za druge investitore da ulažu u BiH?
AVDAGIĆ: I meni je veoma stalo do postojanja turskih kompanija u BiH. Smatram da bošnjačko stanovništvo u Turskoj daje doprinos značajnom rastu investicijau BiH posebno u smislu razvijanja trgovinskih odnosa. Bez svake sumnje je činjenica da se turski biznismeni osjećaju sigurnim u BiH. Nemaju strah od toga da će biti prevareni. U kakvu god investiciju da ulože, bez obzira na vrstu trgovine kojom se bave, oni definitivno dobiju svoj novac. Gledajući na turska ulaganja u BiH vidimo da je od 2017. godine bilo 13 investicija u ukupnoj vrijednosti od 226 miliona dolara. Gledajući ovaj iznos, Turska je na 11. mjestu po ulaganjima u BiH. Naš udio u direktnim stranim ulaganjima iznosi tri posto. Vjerujemo da će se ovaj broj povećati. Turske institucije kao što su TIKA, Generalna direkcija vakufa, Institut Yunus Emre pored turskih kompanija svojim projektima doprinose razvoju ekonomije BiH. Također, BiH predstavlja svojevrsna vrata za ulaz turskih firmi na evropsko tržište. Zato mi od turskih kompanija tražimo da pametno iskoriste BiH kao trgovačkog partnera i bazu u Evropi. Da budem još precizniji, preporučujemo im da povećaju svoja ulaganja, da svoju robu izvoze u što većem broju i što raznovrsnijem asortimanu. Sljedeća važna stvar je činjenica da je BiH strateški važan most između Turske i EU iz razloga što BiH ima mogućnost bescarinskog trgovanja sa EU i zemljama regiona. Turske kompanije bi trebale iskoristiti ovu priliku.
BM: Kako BiH i Republika Turska svoju prijateljsku saradnju mogu „uozbiljiti“ i podići na viši nivo i šta bi vlasti BiH trebale učiniti u tom smislu?
AVDAGIĆ: BiH je, kao balkanska zemlja, za Tursku svojevrstan ključ koji je osim po osmanlijskoj kulturno-historijskoj ostavštini ujedno vrlo bitna i u socio-kulturnom smislu. Kao prijateljske zemlje, imamo mogućnost saradnje u mnogim oblastima, od poljoprivrede do napredne tehnologije, od industrije i transporta do energetskog sektora. Vjerujem da možemo pružiti mnogo bolje usluge našim zemljama tako što ćemo iskoristiti ove mogućnosti na temelju uzajamne koristi. Kada pogledamo uzajamnu saradnju ove dvije zemlje možemo primijetiti da je 2003. godine, kada je na snagu stupio Sporazum o slobodnoj trgovini, obim trgovine iznosio je samo 71 milion dolara. Vremenom je ukupan iznos robne razjeme rastao i od tada je uvećn više od šest puta da bi u 2018. godini iznosio 661 milion dolara. Od tog iznosa, 420 miliona dolara odnosi se na izvoz iz Turske u BiH, dok je ostvareni uvoz iz BiH iznosio 241 milion. Udijel turske spoljne trgovine u BiH iznosi 7,2 posto. Po mom mišljenju, obim trgovine između ove dvije zemlje nije dovoljan. To i ne odražava neki veliki kapacitet ove dvije zemlje. Da bi se ostvarili veći kapaciteti potrebno je povećati broj projekata u kojima bi privatni sektor bio aktivno uključen na način da slijedi jasno date upute i smjernice dviju vlada. Svaki novi potpisani ugovor ili ugovor koji će u budućnosti biti potpisan osigurat će dalji rast, razvoj i jačanje nacionalnih ekonomija na isti način kao što je to bio slučaj i u prošlosti. Osim toga, trebamo također povećati našu T-trgovinu na područja visoke dodatne vrijednosti. Mi kao Komora radimo sve što je u našoj moći da doprinesemo razvoju ekonomije u BiH, a spremni smo učiniti i mnogo više.
BM: U BiH i u Republici Turskoj, mladi profesionalci napuštaju zemlju. Na koji način zadržati mlade stručnjake u Turskoj?
AVDAGIĆ: Imamo velike poteškoće u nastojanju da zadržimo talentovanu omladinu i mlade umove u našoj zemlji. Zato što je u svakom pogledu normalno da oni žele da žive u udobnijem, bezbjednijem i prosperitetnijem okruženju. Oni odlaze u zemlje koje im pružaju te mogućnosti. Umjesto u zemlji gdje su rođeni i gdje su se obrazovali oni više vole da ostanu i da rade u zemljama gdje će zarađivati više novca. Postoji više razloga i odgovora na ovo pitanje kao što su obrazovanje, ekonomski, socijalni, psihološki i prirodni događaji. Mi ne možemo ovaj problem riješiti pozivajući se samo na nacionalne osjećaje. Trebamo pružiti našim mladima okruženje u kojem mogu uspostaviti život kakav žele, u kojem će imati sigurnu i sretnu budućnost. Na kraju, potrebno je da zemlje poput Turske i BiH u svjetlu naučnih istraživanja razviju i implementiraju ozbiljne nove politike u skladu sa očekivanjima mladih i tako smanje odliv mozgova. Pored toga, podrška programima za povratak kao i uspostavljanje stručnih mreža omogućilo bi vraćanje iseljenika nazad u zemlju.
BM:Koja su to važna životna iskustva koja su obilježila vašu karijeru?
AVDAGIĆ: Moj otac je po zanimanju bio mašinski inžinjer koji je iz BiH otišao u Njemačku, a nakon toga doselio je u Tursku gdje je otvorio svoju skromnu radionicu. Ja sam također planirao da idem van zemlje nakon završetka studija na odsjeku za mašinski inžinjering na Istanbulskom tehničkom univerzitetu. Nakon što se moj otac iznenada razbolio, bio sam prinuđen da odmah po završetku studija preuzmem njegov posao. Za mene je ovo bila vrlo bitna prekretnica i ogromno iskustvo. Od mojih kasnijih najbitnijih iskustava, jedno se veže za osnivanje Udruženja nezavisnih industrijalaca i privrednika koje sam zajedno sa prijateljima osnovao 1990. godine za vrijeme rahmetli Turgut Özala. Ovo je važilo za vrlo veliki napredak u tom vremenu. To je bio rezultat napora koje je anadolski narod uložio u proizvodnju, trgovinu i industriju. Ovo putovanje, koje je inicirala šačica ljudi iz tog perioda, danas je postalo veoma slavno. Dužnosti koje sam tu obavljao donijele su mi mnogo toga. Veoma važno mi je bilo i kada sam u toku mog mandata kao potpredsjednik Privredne komore Istanbula, u sklopu jednog od stotinu projekata, postavljen za predsjedavajućeg Agencije za evropsku prijestolnicu kulture Istanbul 2010. godine. U sklopu ovog procesa, digli smo na noge na stotine historijskih struktura u Istanbulu. Potrudili smo se da ovaj historijski poluotok koji smo naslijedili od Osmanlija pretvorimo u prestižnu regiju kako joj to i doliči. Potpisali smo projekte koji su kasnije postali veoma važne pješačke zone. Uz sve ovo, objavili smo knjige koje će koristiti Istanbulskoj biblioteci. Sve su to za mene vrlo važne uspomene. Moj trud i zalaganje za Istanbul i ovu zemlju doveli su me ovdje gdje sam sada. Bitno mi je da kao i u dosadašnjem radu, i u ovom sada ostavim iza sebe djela koja će ostati trajna. To je sve što želim.
