Rad nacrno cvjeta u cijeloj FBiH

Izvještaji Porezne uprave FBiH o provedenim inspekcijskim kontrolama navode na zaključak da u borbi protiv crnog tržišta rada nema vidljivog napretka. Utemeljenost tog utiska potvrđuje i direktor Porezne uprave Šerif Isović, koji za Business Magazine pojašnjava da problem nije u blagoj kaznenoj politici, već čitav niz faktora koji pogoduju ekspanziji rada nacrno.

118
rad

Borba protiv rada nacrno u Bosni i Hercegovini traje otprilike koliko i postoji njeno postsocijalističko tržište rada. Međutim, rezultati te borbe su, najblaže rečeno, simbolični, na šta ukazuju i redovni izvještaji Porezne uprave FBiH o provedenim inspekcijskim kontrolama, u kojima je konstantno uočljiv veliki broj zatečenih radnika nacrno. Pojašnjavajući koliko je utemeljen utisak o nesmanjenom, pa čak i rastućem broju neprijavljenih radnika i kakav je trend u odnosu na prošlu i prethodne godine, Šerif Isović, direktor Porezne uprave FBiH, za Business Magazine precizira da su federalni porezni inspektori u protekle tri i po godine izvršili 19.213 takozvanih brzih kontrola tokom kojih su otkrili 6.287 radnika sa neriješenim radno-pravnim statusom.

“Zbog utvrđenih nepravilnosti Porezna uprava je zapečatila 3.748 poslovnih objekata, koji nisu otvoreni dok poslodavci zatečene radnike koji su radili nacrno nisu prijavili u Jedinstveni sistem koji se nalazi u Poreznoj upravi. Zbog utvrđenih nepravilnosti u 10.982 slučaja izdati su prekršajni nalozi sa izrečenim novčanim sankcijama u iznosu od 27.040.972 KM.

U 2019. godini inspektori Porezne uprave Federacije BiH izvršili su 3.017 kontrola, u kojima su otkrivena 724 radnika nacrno. U 2018. godini izvršeno je 4.115 kontrola u kojima je zatečeno 1.295 neprijavljenih radnika, u 2017. izvršeno je 4.616 kontrola u kojima su zatečena 1.643 neprijavljena radnika, a u 2016. godini 7.465 kontrola u kojima je zatečeno 2.625 neprijavljenih radnika.

Kontrole koje provodi Porezna uprava pokazuju da poslodavci još uvijek, suprotno važećim zakonima, angažiraju značajan broj radnika za obavljanje određenih poslova bez zasnivanja radnog odnosa“, potvrđuje u izjavi za Business Magazine Šerif Isović, direktor Porezne uprave FBiH.

Ograničavajući faktori

Uz opasku da Porezna uprava ne može sama ovu pojavu suzbiti, te da su za kontrolu rada nacrno nadležne i entitetska te kantonalne uprave za inspekcijske poslove, on naglašava da poseban ograničavajući faktor za federalne poreznike predstavljaju manjak zaposlenika, neadekvatna tehnička opremljenost, ali i neodgovarajuća pravna rješenja koja se odnose na ovu oblast.

“Analizom rada i efekata koje su dale brze kontrole na području FBiH, Porezna uprava je zaključila da bi sa većim brojem inspektora i boljom tehničkom opremljenošću uspjela da efikasnije kontrolira rizična područja u kojima se javlja rad nacrno, a broj utvrđenih neprijavljenih radnika bio bi znatno veći, što bi se pozitivno odrazilo na broj zaposlenih i uopće na naplatu javnih prihoda i prosperitet zemlje. Da bi se rad nacrno smanjio, na nivou države neophodno je da svi kontrolni organi efikasno izvršavaju svoju funkciju, da se dogradi pravni okvir i da sudovi i tužilaštva, po prijavama koje podnose kontrolni organi, izriču brze i odgovorajuće kazne – naime, zbog neblagovremenih i neadekvatnih kaznenih mjera dešava se da porezni obveznik koji je prekršio zakon u međuvremenu nastavi svoje poslovanje na drugi način, tako da on na pravi način ne snosi posljedice za kršenje zakona.

S druge strane, država treba da uspostavi takav sistem koji će poreznim obveznicima omogućiti da na bazi svoje ekonomske snage izvršavaju svoje obaveze prema državi, a kaznena politika treba da bude takva da obvezniku stvori veliki rizik i troškove ako ne bude poštovao zakon“, ističe Isović.

On pritom negira primjedbu da ovoj vrsti porezne nediscipline možda pogoduje i blaga kaznena politika koja se odnosi na rad nacrno, konstatirajući da “novčane kazne koje izriče Porezna uprava nisu blage, one su značajno veće od onih koje izriču drugi organi“. Međutim, prema njegovim riječima, problem je što se zbog dugih postupaka na sudovima sankcije ne izriču brzo i blagovremeno.

“Brža sankcija i kad je niža ima bolji učinak od veće sankcije koja se ne izrekne duži period, jer u tom periodu dok se ne izrekne, sankcija nema vaspitnog dejstva pa počinilac ponavlja nedozvoljenu radnju.

Pored sporosti u izricanju sankcije, drugi problem na koji Porezna uprava već duže vrijeme ukazuje je diskriminacija u kaznenoj regulativi, tj. neharmonizirane i neujednačene kazne za iste nepravilnosti.

U FBiH postoje tri zakona kojima su propisane kazne za neprijavljenog radnika. Prema Zakonu o radu, zbog neprijavljenog radnika za pravno lice propisana je novčana kazna u iznosu od 500 do 2.000 KM, po Zakonu o Poreznoj upravi od 3.000 do 30.000 KM, a po Zakonu o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa od 5.000 do 100.000 KM. Kao što se može vidjeti, razlika u minimalnoj kazni iznosi 10 puta, što je svakako loše rješenje. Neophodno je da se kaznena politika u FBiH harmonizira i da se kazne ujednače.

Cilj Porezne uprave nije kažnjavanje i ona se u svom radu zalaže za korištenje preventivnih mjera u što većem broju slučajeva, tj. za poticanje poreznih obveznika da u što većoj mjeri vrše dobrovoljno prijavljivanje i plaćanje poreznih obaveza, konstantno ukazujući na činjenicu da je najsigurniji način poslovanja onaj u kojem svaki porezni obveznik svoje obaveze izvršava blagovremeno i u skladu sa zakonskim propisima. Kao što je poznato, kroz mnoge dosadašnje aktivnosti Uprava je pozivala obveznike da svoj novac koriste za unapređenje poslovanja, investicije, razvoj, isplatu plaća, a ne da teško zarađeni novac troše na plaćanje kazni i kamata.

Poreznoj upravi je veoma važno da potiče razvoj porezne svijesti obveznika, a da kazne kao mjeru upotrebljava ukoliko obveznik ne poštuje zakon i ako njegovo poslovanje nije u skladu sa zakonom“, potcrtava Isović, precizirajući da je u 2019. Porezna uprava u 1.549 slučajeva izdala prekršajne naloge sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 3.668.810 KM, koji su praćeni i pečaćenjem poslovnih objekata.

“Aktivnosti Porezne uprave koje su izvršene u periodu od tri i po godine imale su značajan uticaj na broj novozaposlenih radnika. Direktni efekti izvršenih 19.213  inspekcijskih nadzora ogleda se i u pečaćenju 3.748 poslovnih objekata, koji nisu otpečaćeni dok 6.287 radnika nacrno koji su zatečeni u tim objektima nisu prijavljeni u Jedinstveni sistem koji se nalazi u Poreznoj upravi.

Pored ovih direktnih efekata, indirektni učinci su daleko veći, jer aktivnosti koje se u kontinuitetu i transparentno provode dovode do većeg broja prijava radnika.

Naime, kada se u jednoj općini ili području zapečati objekat u kojem je zatečen radnik koji radi nacrno, ta vijest se širi, a kada se to još javno objavi, tada značajan broj obveznika koji angažuju radnike nacrno prijave zaposlenike prije dolaska inspektora Porezne uprave.

Najbolji primjer i dokaz su posljednje kontrole koje su dovele do toga da su porezni obveznici i sami, prije dolaska poreznih ispektora, izvršili prijavu radnika pa je u pojedinim općinama u periodu vršenja brzih kontrola došlo do povećanja broja prijavljenih radnika za više od 100.

U kontrolama je otkriveno i 2.238 objekata koji su radili bez odobrenja za rad, a koji su zapečaćeni i pečat se nije skidao dok se nisu registrirali. Primjera radi, ako novoregistrirani objekti prijave samo po jednog zaposlenika, učinici rada Porezne uprave su zaista značajni“, napominje Isović.

Kada je, pak, riječ o djelatnostima u kojima je najprisutniji problem zapošljavanja nacrno, on napominje da “Porezna uprava ne može izdvojiti jednu određenu djelatnost, jer je angažiranje neprijavljenih radnika prisutno u svim djelatnostima i nijedna nije izuzeta od ove veoma loše pojave u društvu“.

Prijave građana

“Međutim, rezultati provedenih kontrola pokazali su da je angažiranje neprijavljenih radnika najviše prisutno kod poslodavaca u čijem se poslovanju pojavljuje gotovina, a koji obavljaju uslužnu, proizvodnu i građevinsku djelatnost“, pojašnjava Isović, koji na sličan način opisuje i regionalnu zastupljenost rada nacrno:

“Kontrole koje provodi Porezna uprava pokazale su da je u svim gradovima i općinama na području Federacije BiH u kojima su vršene brze kontrole prisutno angažiranje neprijavljenih radnika“.

Na pitanje o tome koliko i sami radnici doprinose praksi zapošljavanja nacrno, odnosno  koliko su česti slučajevi da radnici Upravi prijavljuju poslodavce koji ih primoravaju na rad bez prijave na evidenciju Porezne uprave, Isović odgovara da “građani veoma često putem e-maila i otvorene telefonske linije, prijavljuju određene nepravilnosti“. Kako precizira, u periodu od tri i po zadnje godine Porezna uprava zaprimila je oko 4.100 prijava građana koje se, osim na angažiranje neprijavljenih radnika, uglavnom odnose i na nepostojanje odobrenja za rad, neizdavanje fiskalnih računa i neplaćanje doprinosa. “Porezna uprava podsjeća da građani mogu putem besplatne telefonske linije 080 020 333 prijaviti nepoštivanja poreznih zakona i druge koruptivne radnje, a da pritom ne moraju ostaviti svoje lične podatke. Također, putem web stranice www.pufbih.ba, građani se mogu informirati o načinu, adresama e-mailova i brojevima telefona na koje mogu izvršiti prijave.

Porezna uprava postupa po svim prijavama u skladu sa zakonom, svojim nadležnostima i raspoloživim kapacitetima te poduzima sve mjere koje joj stoje na raspolaganju kako bi poslodavci izvršili prijavu radnika. Značajan broj kontrola izvršen je upravo na osnovu prijava građana, a rezultati tih kontrola pokazali su da su one bile opravdane i usmjerene na ona područja, odnosno obveznike, koji u ovoj oblasti ne poštuju zakone“, naglašava Isović.

Lažni fiskalni računi

“Uz angažiranje neprijavljenih radnika, najčešća nepravilnost koja se otkrije u toku inspekcijskih kontrola je rad bez odobrenja, a u kontroli poštivanja odredbi Zakona o fiskalnim sistemima najčešće nepravilnosti koje su otkrivali inspektoru Porezne uprave su nepodnošenje poreznih prijava, neposjedovanje fiskaliziranog fiskalnog uređaja,  neizdavanje fiskalnih računa za svaki pojedinačno ostvareni promet, neažurno slanje dnevnih izvještaja na server Porezne uprave i izrada raznih softverskih rješenja na fiskalnim uređajima koja kod klijenata stvaraju privid zakonitog evidentiranja prometa – u ugostiteljskim objektima utvrđeno je da se umjesto fiskalnog računa gostima ili klijentima za izvršenu uslugu umjesto fiskalnog računa izdaje tzv. otvorena narudžba.

Otvorena narudžba nije fiskalni račun, iako mu je izgledom vrlo slična, što kod gostiju, kupaca ili klijenata može da stvori zabunu ukoliko se prilikom plaćanja robe ili usluge ne obrati pažnja. Razlika između otvorene narudžbe i fiskalnog računa je u nazivu. Na fiskalnom računu velikim boldiranim slovima piše fiskalni račun, a na otvorenoj narudžbi otvorena narudžba sa nazivima proizvoda koji su usluženi“, pojašnjava Isović.

 

 

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here