Piše Armin Zeba
Ekonomija Bosne i Hercegovine već gotovo tri decenije diše na škrge, opstaje kršeći sve ekonomske teorije i tržišne zakone. Zahvaljujući prvenstveno niskoj polaznoj osnovi, ona čak bilježi skroman, ali kontinuiran rast, u rasponu između dva i tri posto godišnje, što joj, naravno, nije ni približno dovoljno da se barem izvuče sa regionalnog i evropskog ekonomskog dna ako već ne može ni sanjati o iole ozbiljnijoj komparaciji sa razvijenim evropskim i svjetskim ekonomijama.
Neosnovane tvrdnje
No, ni tako sumorna ekonomska slika nije dovoljno crna pojedinim domaćim ekonomskim stručnjacima, za čije klaustrofobične prognoze se redovno lijepi čitav buljak samozvanih eksperata i kvazianalitičara, koji po princupu “što gore, to bolje“ periodično javnost plaše ničim utemeljenim najavama još dubljeg poniranja bosanskohercegovačke ekonomije i društva. Posljednja u nizu ekonomskih horor projekcija, koje su podržali čak i priznati stručnjaci poput Željka Šaina, profesora Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, glasi da je “BiH pred vratima recesije“. S obzirom na to da i učenici prvog razreda srednje ekonomske škole znaju da recesija nastupa kada država u dva kvartala zaredom zabilježi negativan rast bruto društvenog proizvoda (BDP), što je BiH zaobišlo čak i tokom posljednje globalne finansijske i ekonomske krize, a da Svjetska banka i sve druge relevantne međunarodne finansijske institucije čvrsto stoje na projekcijama stabilnog rasta bh. ekonomije (u 2019. godini 3,4 posto, u 2020. oko 3,9 posto, u 2020. “okruglih“ 4,0 posto…), nejasno je na čemu se zasniva spomenuto prizivanje recesijskog kolapsa naše zemlje.
Prof. Šain eskivirao je našu molbu za pojašnjenje te nedoumice, dok neki zagovornici priče o recesiji, poput ekonomskog analitičara Faruka Hadžića, pozivajući se na podatke Agencije za statistiku BiH kao argument nude tvrdnju da je “generalno pogoršanje vanjskotrgovinskog bilansa dovelo do smanjenja BDP-a“, što je, međutim, notorna neistina i klasično manipuliranje statistikom, budući da su državni statističari i svom posljednjem izvještaju vrlo precizno naveli da je “realni rast BDP-a u prvom kvartalu 2019. godine, u odnosu na isti kvartal prethodne godine, iznosio 2,2 posto“, uz napomenu da “desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP u prvom kvartalu 2019. godine od 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal“. Dakle, u najgorem slučaju može se govoriti o usporavanju ekonomskog rasta, a nikako o recesiji…
Za one koje ekonomska teorija u smislu vaganja i projiciranja rasta BDP-a baš i ne zanima, ali ih itekako “žuljaju“ potencijalne posljedice usporavanja ekonomskog rasta koje bi mogli direktno osjetiti na vlastitom kućnom budžetu, “recesijoljupci“ šalju svima razumljivo upozorenje sa elementima panike – zbog usporavanja ekonomskog rasta BiH poskupjet će krediti, a svima onima koji su sada u kreditima, kamatna stopa će porasti!
“Budući da u BiH preovladavaju krediti sa promjenjivom kamatom, izloženost domaćinstava riziku promjene kamatnih stopa nije zanemariva, na šta je prošle godine upozorila i Centralna banka BiH“, tvrde zagovornici te teorije finansijskog haosa, uplićući u cijelu priču i krovnu bh. bankarsku instituciju, koja se, treba li napominjati, nikada nije oglasila upozrenjem koje joj je pripisano.
No, za svaki slučaj, kod domaćih bankara još jednom smo provjerili ima li zaista realnih osnova za bojazan od poskupljenja kredita i rasta kamata na postojeće kredite te dobili povratne informacije apsolutno usklađene sa očekivanjima.
“Evropska centralna banka (ECB) je na posljednjem sastanku, održanom u junu 2019. godine, odlučila zadržati ključne kamatne stope nepromijenjenima te izrazila očekivanja da će ostati na trenutnom nivou još barem tokom prve polovine sljedeće godine. Tržišni učesnici očekuju da će ECB u srednjem roku nastaviti politiku negativnih kamatnih stopa, koje su ujedno ključni indikator kretanja kamatnih stopa i u BiH. Stoga, nisu utemeljene tvrdnje da će kamatne stope na kredite rasti u narednom periodu“, ističu u izjavi za Business Magazine iz Raiffeisen Bank BiH, uz opasku da “povremene oscilacije su moguće, ali fundamentalni ekonomski indikatori pogoduju da kamatne stope na kredite u BiH ostanu nepromijenjene ili da čak imaju blagi opadajući trend“.
Kada je, pak, riječ o stabilnosti domaćeg kreditnog tržišta, te aktuelnim trendovima u kontekstu kreditnog rasta i udjela nekvalitetnih kredita, iz Raiffeisen Bank napominju ni da s te strane nema ni najmanjih naznaka bilo kakvih razloga za zabrinutost.
“Bankarski sektor je jedan od najstabilnijih u bh. ekonomiji, a dostupni podaci za 2019. godinu ukazuju da je u značajnoj mjeri ostao otporan na negativne trendove koji proizlaze iz ekonomskog i političkog okruženja.Nivo nekvalitetnih kredita je u prvom kvartalu 2019. pao na 8,5 posto, što je najniži nivo još od prvog kvartala 2010. godine.U prva tri mjeseca ove godine iznos dobiti sektora je veća u odnosu na isti period prethodne godine, adekvatnost kapitala je značajno iznad zakonskog minimuma, dok je racio likvidnosti na nivou od 28,8 posto.Svi ovi pokazatelji ukazuju na neupitnu stabilnost bh. bankarskog sektora.Kreditni rast u ovoj godini blago je usporio, ali i dalje bilježi respektabilne rezultate. Pri tome, odnos ukupnih kredita i ukupnih depozita ukazuje na značajan kreditni potencijal bh. bankarskog sektora. Kada je riječ o Raiffeisen banci, pratimo kretanje tržišta i imamo stabilno tržišno učešće. Pri tome je učešće promjenjive kamatne stope veće u odnosu na fiksnu kamatnu stopu“, preciziraju iz Raiffeisen banke.
Trostruki motivi
Dakle, prema svim relevantnim parametrima, BiH je veoma daleko od ulaska recesiju i bilo kakve kreditne krize – zašto se iz određenih ekonomskih krugova u javnost plasiraju suprotne tvrdnje, pitanje je na koje dobijanje preciznog i definitivnog odgovara vjerovatno iziskuje puno dublju, multidisciplinarnu analizu… S druge strane, periodična upozorenja o navodno nadolazećoj recesiji nisu nikakva bh. specijalitet, već svojevrstan globalni sindrom. U prilog tome govori i činjenica da su brojni ekonomski analitičari sa svih strana svijeta još krajem prošle godine za 2019. najavljivali veliku ekonomska kriza, goru ne samo od one iz 2008. nego i od Velike depresije od prije devet decenija.
“Takve crne prognoze dolaze s najmanje tri strane. Prvo od analitičara, drugi su špekulanti kojima odgovara panika bez razloga, a treći su geoekonomski igrači koji koriste ekonomske instrumente kako bi postigli političke ciljeve.Ekonomija ima cikličko kretanje – polet, bum, recesija, depresija, oživljavanje, pa opet polet i tako dalje, a na temelju njega analitičari prognoziraju krize, ako ih prognoziraju. Špekulanti zahvaljujući panici ruše cijene vrijednosnica na burzi, koje zatim kupuju.Svjetsko gospodarstvo je u 2017. i u 2018. bilo najbolje u povijesti. Stope rasta ukupnog gospodarstva i po glavi stanovnika su zadovoljavajuće. Nezaposlenost je među najnižim, a zaposlenost najveća u povijesti, u mnogim zemljama dosegnuta je puna zaposlenost. Inflacija je zanemariva. Proračunski deficiti i javni dugovi se smanjuju. Kamatne stope su povijesno najniže. Najmanji broj zemalja u povijesti je u recesiji. U mnogim razvijenim zemljama nedostaje radnika…Pri kraju 2018. svjetsko gospodarstvo počelo se usporavati, ali su stope rasta uglavnom još uvijek zadovoljavajuće. Do sličnog usporavanja došlo je početkom 2016. godine, ali se gospodarstvo brzo oporavilo i ušlo s vrlo pozitivnim kretanjima u 2017. i nastavilo tako kroz prva tri kvartala 2018. godine.Trendovski analitičari procjenjuju, na temelju svega prije rečenog, da je svjetsko gospodarstvo na vrhuncu (u bumu) i da ne može više rasti. Stoga, prema njihovom cikličkom modelu, sada nam slijedi recesija, a taj moment koriste špekulanti i geoekonomski igrači”, objašnjavao je još tada Ljubo Jurčić, profesor na katedri za međunarodnu ekonomiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Zvanična statistika
Prema izvještaju državne Agencije za statistiku objavljenom 23. jula 2019. godine, BDP za BiH za 2018. godinu nominalno je iznosio 33.408 miliona KM i u odnosu na 2017. godinu nominalno je veći za 6,48 posto, dok je realni rast iznosio 3,62 posto.
“BDP deflator za 2018. iznosio je 2,75 posto. BDP po stanovniku iznosio je 9.556 KM. Posmatrano po djelatnostima, značajniji rast bruto dodane vrijednosti bilježe Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (25,14 posto), Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov (12,03 posto) te Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (10,34 posto)“, precizira se u saopćenju Agencije.
Prema izvještaju Agencije objavljenom krajem juna ove godine, pak, realni rast BDP-a u prvom kvartalu 2019. iznosio je 2,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje
“Desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP u prvom kvartalu 2019. godine od 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal.Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti u prvom kvartalu 2019. godine, u odnosu na isti kvartal prethodne godine, značajan realni rast bruto dodanevrijednosti zabilježen je u djelatnostima Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (6,6 posto) i Umjetnost, zabava i rekreacija (5,6 posto).Realni pad bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnosti Poslovanje nekretninama (3,4 posto)”, precizira se u tom izvještaju Agencije.
