Udruženja građana u dobitnim kombinacijama

Neke od najuspješnijih „kompanija“ u FBiH u pravnim spisima uknjižene su kao udruženja građana.

284
Udruženja

Na području Federacije BiH registrovano je 9.209 udruženja i fondacija sa više od 5.230 zaposlenika. Koncentracija udruženja i fondacija je u tek nekoliko područja djelatnosti – ostalim uslužnim djelatnostima, umjetnosti i zabave te zdravstvenom i sektoru javne uprave. Cilj udruženja građana, odnosno svakog oblika dobrovoljnog povezivanja tri ili više fizičkih ili pravnih lica, jeste unapređenje i ostvarivanje nekog zajedničkog ili općeg interesa te njihova svrha nije sticanje dobiti. Također, ni svrha fondacija kao pravnih osoba koje nemaju svoje članstvo i djeluju s ciljem upravljanja određenom imovinom u općem interesu ili u dobrotvorne svrhe, nije sticanje dobiti, odnosno, viška prihoda nad rashodima.

Zbog toga je iznenadio podatak da je oko 58 posto ovih „kompanija“ ostvarilo dobit od oko 54 miliona KM te je došlo do opasnosti da se nevladin sektor, o kojem inače postoje brojne predrasude i stereotipi, opet nađe na stubu srama iako za to u pojedinim slučajevima i ne postoje osnove.

Obavijeno maglom

Prema podacima Finansijsko-informatičke agencije, vrijednost imovine 9.209 udruženja i fondacija porasla je sa 778 miliona KM u 2016. godini na 809 miliona KM u 2018. godini, odnosno, u posmatranom trogodišnjem periodu uvećana je za 3,8 posto. Također, broj zaposlenih radnika u udruženjima i fondacijama u FBiH zabilježio je blagi trend rasta, sa 5.205 u 2016. godini na 5.231 na kraju 2018. godine.

Udruženja se uglavnom finansiraju kroz prihode od članarina, dobrovoljne priloge i poklone javnih institucija, fizičkih i pravnih osoba, državne subvencije i ugovore sa državom, javnim institucijama, fizičkim i pravnim osobama, prihode od kamata, dividendi, dobiti od kapitala, zakupnina, honorara i sličnih izvora pasivnog prihoda te prihod stečen kroz ostvarivanje ciljeva i aktivnosti udruženja ili fondacije, kako je određeno statutom. Vrijednost ostvarenih prihoda iznosila je više od 633 miliona KM, što je za približno 45 miliona KM više nego godinu ranije. U strukturi ostvarenih prihoda dominiraju prihodi od vlastitih aktivnosti i humanitarni prihodi, dok se udio prihoda iz budžeta zadržava na nivou od približno 16-17 posto ukupne vrijednosti prihoda. U protekloj godini, gotovo četvrtina, odnosno 22,8 posto ukupne strukture troškova udruženja i fondacija odnosila se na troškove zaposlenih. Dok je 3.328 udruženja i fondacija u posljednjoj godini poslovalo sa viškom rashoda nad prihodima ukupne vrijednosti od 40,2 miliona KM, oko 58 posto udruženja i fondacija ostvarilo je dobit u iznosu od oko 54 miliona KM.

„Udruženja građana se ne bi trebala baviti poslovnim aktivnostima, tu su da se bave neprofitnim radom. Kod nas je vjerovatno sve moguće ili su našli rupu u zakonu“, prokomentirao je ostvarenu dobit udruženja Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Ipak, u praksi većina onih koji žele osnovati udruženje postavljaju pitanje čime se ono može baviti misleći na profitabilne djelatnosti. S obzirom na to da udruženja/fondacije spadaju u tzv. neprofitni sektor, zakonom se izričito propisuje da sticanje dobiti ne može biti osnovni statutarni cilj udruženja/fondacije (čl. 2. stav 1. Zakona o udruženjima i fondacijama FBiH). No, to ne znači da udruženje/fondacija ne može uopće obavljati djelatnost čiji je cilj sticanje dobiti (privrednu djelatnost), kako bi steklo dodatne prihode za obavljanje svojih osnovnih (neprofitnih) statutarnih ciljeva i djelatnosti.

Nesrodne djelatnosti

S tim u vezi, u Zakonu se pravi razlika između tzv. srodnih i nesrodnih privrednih djelatnosti udruženja. Iz odredbi Zakona posredno proizilazi da udruženje/fondacija mogu neposredno, bez obaveze osnivanja posebnog privrednog subjekta, obavljati srodne privredne djelatnosti, odnosno one privredne djelatnosti koje su u neposrednoj funkciji ostvarivanja osnovnih statutarnih ciljeva udruženja/fondacije. Naprimjer, udruženje čiji je osnovni statutarni cilj prevencija od narkomanije, može izdavati i prodavati brošure o opasnostima od narkomanije bez obaveze osnivanja posebnog izdavačkog preduzeća, pod uslovom da prihod/dobit ostvarenu od prodaje brošure koristi za ostvarivanje svojih osnovnih statutarnih ciljeva (naprimjer, pokrivanje troškova seminara koji bi se bavio problemom narkomanije).

S druge strane, ukoliko udruženje/fondacija želi da obavlja nesrodnu privrednu djelatnost, odnosno onu privrednu djelatnost koja nije u neposrednoj funkciji ostvarivanja osnovnih statutarnih ciljeva udruženja/fondacije (to bi bio slučaj kada bi navedeno udruženje umjesto brošure o prevenciji od narkomanije željelo da izda i prodaje brošuru iz oblasti kulinarstva ili beletristike), ono mora osnovati posebno preduzeće/trgovačko društvo (član 4. stav 2 Zakona o udruženjima i fondacijama FBiH). Dakle, udruženje u pravilu ne može obavljati profitabilne privredne djelatnosti, ali može osnovati privredno društvo koje se može baviti privrednim profitabilnim djelatnostima.

Međutim, kao i u slučaju srodnih privrednih djelatnosti, dobit koju udruženje/fondacija ostvari iz nesrodnih privrednih djelatnosti može se upotrijebiti samo za ostvarivanje statutarnih ciljeva udruženja/fondacije. Nije dopušteno direktno ili indirektno sticanje dobiti ili druge materijalne koristi ostvarene iz djelatnosti udruženja ili fondacije osnivačima, članovima udruženja, članovima upravljačkih tijela, odgovornim osobama, djelatnicima ili donatorima.

Prema Zakonu o PDV-u, ako im je godišnji obrt veći od 50.000 KM, onda podliježu plaćanju PDV-a jednako kao i društva sa ograničenom odgovornošću.

S druge strane, dok profitne organizacije, odnosno privredna društva, tj. društva koja se organizuju kao d.o.o. ili d.d. i obavljaju privrednu djelatnost, podliježu, između ostalog, stopi poreza na dobit od 10 posto, udruženja građana ne podliježu ovoj obavezi, osim u slučaju da obavljaju djelatnost koja nije u vezi sa onom za koju su registrovana. Problematično je što u pojedinim slučajevima nije uvijek lako razgraničiti srodne od nesrodnih privrednih djelatnosti te ovo razlikovanje nije nužno poznato registracionim, poreskim i drugim organima nadzora.

Neravnopravan položaj

Do sada nismo dobili odgovor koji mehanizmi se koriste i koliko su poreske inspekcije efikasne u kontroli i sankcioniranju direktnih ili indirektnih sticanja dobiti ili drugih materijalnih koristi ostvarenih iz djelatnosti udruženja ili fondacija. Tako nije poznato ni da li su udruženja u 2018. godini ulagala možda u uređenja nekretnina ili recimo isplaćivala za marketinške usluge bez ikakve specifikacije troškova. Najtajniji poslovi udruženja obavijeni su maglom, baš kao što je to često i njihovo informiranje javnosti zbog koje deklarativno i postoje.

Što se tiče pregleda udruženja i fondacija prema višku prihoda nad rashodima na nivou FBiH, prednjači predstavništvo strane nevladine organzacije Katar Alkhaira Qatar Charity Katar sa viškom prihoda nad rashodima od 6,8 miliona KM, Agencija za bankarstvo FBiH sa viškom od 4,28 miliona KM, Fondacija Hastor sa viškom od 1,4 miliona KM, Udruženje Pomozi.ba sa prihodima višim od rashoda za 1,2 miliona KM.

Kako objasniti da je Udruženje Pomozi.ba, koje se bavi humanitarnim radom i ima svega 12 zaposlenih, ostvarilo dobit od 1,2 miliona KM, a ne proslijedilo taj višak prihoda kao pomoć ugroženoj populaciji?! Ironično, prema ostvarenoj dobiti, mogli bi parirati najvećima u „100 najvećih u BiH“. Iz Pomozi.ba pojašnjavaju da se radi o pogrešnoj interpretaciji pojma „dobit“.

“Malo je komplikovana situacija s obzirom na to da ljudi nisu upućeni u Zakon o finansijskom poslovanju što se tiče udruženja i fondacija. Mi smo prinuđeni da radimo po istom zakonu kao i drugi pravno- formalni oblici organizovanja, kao i svaka firma. Dužni smo da do 10. februara podnesemo izvještaj o finansijskom poslovanju za prethodnu godinu, bez obzira što smo humanitarna organizacija. Primjera radi, imamo humanitarne telefone koji se knjiže 15. u mjesecu. Ako smo mi imali u decembru izvjestan broj poziva za liječenje gdje su velike sume u pitanju, one se ne mogu tehnički realizirat ni potrošit ni prebacit na naš račun do 31. decembra, premda se to po automatizmu knjiži u finansijskom izvještaju kao razlika zatečenih sredstava u jednoj kalendarskoj godini.

To suštinski nije dobit već prenos sredstava zatečenih na našem računu iz prethodne godine. Tu nema nikakve dobiti. Prebačena sredstva izgledaju kao dobit, što je potpuno apsurdno i nenormalno, s obzirom na to da je izvještaj jedinstven za sve. Ne postoje različiti izvještaji, to je jednostavno prenos sredstava zatečenih u tom trenutku. Mi imamo knjigovodstvenu agenciju kao i sve drugi pravno-formalni organi, kao d.o.o. bukvalno. Jedino što nas razlikuje od ostalih jeste što ne plaćamo porez jer ne ostvarujemo dobit i ne možemo uzimati pare s računa. Radi se o pogrešnoj interpretaciji jer je za sva udruženja isti finansijski izvještaj kao i za firme”, rekao je za Business Magazine Adnan Tatarević, predsjednik Pomozi.ba.

Ono što je posebno simptomatično jeste da udruženja građana koriste mnogo budžetskih grantova. U zavisnosti od nivoa gdje je registrovano, udruženje može ostvariti pravo na  korištenje budžetskih sredstava lokalne zajednice. Svaka lokalna zajednica svojim budžetom pomaže nevladine organizacije koje su od značaja za tu lokalnu zajednicu.

Ukupni ostvareni prihodi udruženja i fondacija, kao i prihodi iz budžeta zabilježili su rast praćen blagim rastom učešća prihoda iz budžeta u ukupnim ostvarenim prihodima.

„Nepojmljivo je da se udruženja građana osnovana od grupe građana ili grupa privrednih društava finansiraju iz budžeta. To je nepojmljivo. Ako se po osnivanju već dogovaraju o svojim ciljevima, trebaju se dogovoriti i o načinima finansiranja, a ne da se kače na budžet. Da se pitam, lično bih ta budžetska sredstva maksimalno srezao, jer ima veoma puno udruženja tek formalno formiranih za koje nisam siguran da išta rade osim što nekoliko zaposlenih prima plaće“, rekao je Smailbegović za Business Magazine.

Apsurd je da nevladine (sic!) organizacije, koje dakle nisu dio vlasti i postoje da rasterete vlast, to im je posao, imaju sve veće prihode iz budžeta.

Sveobuhvatnu zakonsku regulativu po pitanju funkcioniranja udruženja i fondacija potrebno je detaljno analizirati i preispitati, budući da je postojeća svakako poligon za raznovrsne zloupotrebe i tako stavlja privredna društva u neravnopravan položaj.

„Sigurno je da treba krenuti od zakonske regulative pa sagledati sve moguće zloupotrebe“, rekao je Smailbegović.

Tatarević također ističe da je potrebno mijenjati Zakon o udruženjima i fondacijama, ali zato što otežava djelovanje udruženja.

„Zakon je star, ne zadovoljava evropske standarde i mi se nekako pokušavamo boriti za izmjenu zakonske regulative. Imamo općenito problema u tekućem poslovanju. Bukvalno imamo sve obaveze kao i svako drugo pravno lice osim što nismo obaveznici poreza. Sve ostale namete imamo kao i drugi pravno-formalni oblici privrednih društava te je otežano poslovanje, posebno humanirrnim organizacijama“, rekao je Tatarević za Business Magazine.

 

 

 

 

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here