Izvoz: Tamo gdje je jabuka egzotično voće

Osim tradicionalno najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera zemalja regije i EU, pojedine kompanije iz naše zemlje sporadično ostvaruju i izvoz u neke egzotične i gotovo nepoznate države svijeta.

266
Izvoz

Između Trebinja i Ljubinja na Popovom polju na 340 hektara prostiru se plantaže voća i vinove loze kompanije Popovo polje a.d., od čega polovinu čine vinogradi, a drugu polovinu zasadi jabuke, kruške i trešnje. Upravo su jabuke iz ove proizvodnje prešle čak 7.000 kilometara dug put i našle se na tržištu Maldiva, azijske otočne države u Indijskom okeanu. Posrednik u izvozu jednog kontejnera od 20 tona jabuka iz Popovog polja na Maldive bila je kompanije iz Francuske, pa tako ova pojedinačna isporuka domaće kompanije nije zabilježena u direktoriju pregleda izvoza po državama Vanjskotrgovinske komore konkretno kao izvoz na Maldive.

“Naš put do tržišta Maldiva je interni detalj kompanije. Jabuka koja je završila na Maldivima išla je za Francusku. Imali smo francuskog posrednika koji je organizirao transport i logistiku”, rekao je za Business Magazine Dragiša Bašić, rukovodilac sektora za proizvodnju voća u kompaniji Popovo polje.

Izvoz na ovu daleku destinaciju nije, pak, kontinuirani posao, već eksperimentalni potez u cilju ispitivanja mogućnosti da kompanija otvori mogućnost dalje saradnje za izvoz na Maldive, gdje su domaće jabuke egzotično voće.

“Imali smo veoma konkretnu i dobru ponudu. Jabuka je na Maldivima egzotično voće za koju su bili spremni ponuditi dobru cijenu”, rekao je Bašić.

Naime, vanjskotrgovinski promet BiH sa trećim tržištima je malog obima i radi se o pojedinačnim isporukama manjeg broja bh. kompanija, za koje to može predstavljati veoma dobru šansu.

Daleke destinacije

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH u 2018. godini iznosio je 31,9 miliona KM čime je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene povećan za 6,77 posto u odnosu na 2017. godinu. Ukupan izvoz robe u vrijednosti od 12,26 miliona KM, što je za 7,67 posto više u odnosu na 2017. godinu. Ukupna vrijednost uvoza roba u BiH u 2018. godini iznosila je 19,59 miliona KM i veća je za 6,21 posto u odnosu na 2017. godinu.

Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH ukazuju da su najznačajniji trgovinski partneri BiH zemlje sa kojima BiH ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini ili sporazume o preferencijalnoj trgovini i/ili zemlje koje su geografski blizu BiH. Tako su najznačajniji partneri BiH po obimu vanjskotrgovinske razmjene Hrvatska, Srbija, Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija, Turska, Mađarska, Ruska Federacija, Švajcarska itd. Zemlje koje su najznačajniji partneri BiH po vrijednosti izvoza su Njemačka (na koju otpada 14 posto od vrijednosti ukupnog izvoza BiH), Hrvatska (12 posto), Italija (11 posto), Srbija (11 posto), Slovenija (devet posto) itd.

Sa druge strane, od zemalja koje su u fokusu kao daleka izvozna tržišta, BiH ima preferencijalni tretman pri izvozu proizvoda u SAD, Kanadu, Australiju, Novi Zeland i Japan, a sa većinom njih nema potpisane ni sporazume koji se tiču investicija (sporazum o promociji i uzajamnoj zaštiti ulaganja, sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja) i sl.

„Prepreke intenzivnijoj saradnji BiH sa pomenutim zemljama svakako su nepostojanje potpisanih sporazuma iz ekonomskog domena, kao i geografska udaljenost tih tržišta.  Vanjskotrgovinska komora BiH konstantno pruža pomoć bosanskohercegovačkim proizvođačima u nastojanju da razviju i prošire izvozna tržišta, promoviranjem domaćih proizvođača i njihovih proizvoda i usluga na stranim tržištima, edukovanjem domaćih kompanija za što uspješniji nastup na stranim tržištima i sl.“, rečeno je iz Vanjskotrgovinske komore za Business Magazine.

Međutim, osim tradicionalno najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera i dalekih zemalja gdje postoji preferencijalni tretman pri izvozu domaćih proizvoda – BiH ostvaruje i robnu razmjenu s nekim vrlo egzotičnim i gotovo nepoznatim državama svijeta. Tačnije, ostvaruju je pojedine kompanije u individualno organiziranim izvoznim aktivnostima, ali to svakako potvrđuje da BiH ima šta da ponudi te da već imamo izvozne partnere na svim kontinentima.

Bukovina i sveske

Tako je tokom 2018. godine BiH izvezla u Burkinu Faso 58.158 kilograma robe u vrijednosti 79.632 KM. Taj izvoz, između ostalog, podrazumijeva i 6.465 kilograma korištene odjeće vrijednosti 13.826 KM. U tu zemlju u zapadnoj Africi izvezli smo i 3.080 kilograma sveski u vrijednosti 5.274 KM.

U Čile smo ukupno izvezli 27.942 kilograma robe u vrijednosti 386.368 KM, od čega 1,676 kilograma municije za pištolje u vrijednosti 55.018 KM.

U Egipat smo izvezli 10.000 tona kraft papira za vreće u vrijednosti 17,46 miliona KM, ali i 5.000 tona obrađenog bukovog drveta u vrijednosti 1,89 milion KM.

Također, u Egipat smo izvezli i sedam tona malina u vrijednosti 19.824 KM te 8,2 tone zaslađenih malina u vrijednosti 31.364 KM.

Ukupno, u Egipat smo izvezli 65.000 tona robe u vrijednosti 61,52 miliona KM.

U izvozu 4,9 tona robe u vrijednosti 70.977 KM, prednjačio je izvoz 3,3 tone tapaciranih sjedišta koja se mogu pretvoriti u ležaje u vrijednosti 26.863 KM, a zabilježen je i izvoz 125 kilograma namještaja za spavaće sobe od drveta u vrijednosti 2.103 KM.

Ukupan izvoz u Ekvatorijalnu Gvineju u centralnoj Africi odnosio se na 26 tona smrznutih kokošijih krila u vrijednosti 53.433 KM.

U Ganu je pak izvezeno 128 tona goveđih koža u vrijednosti 79.935 KM, ali i telefona za mobilne radiotelefonske mreže u vrijednosti 1.467 KM. Ukupno, BiH je u 2018. godini u ovu zapadnoafričku zemlju izvezla 216 tona robe u vrijednosti 156.203 KM.

Ukupan izvoz u Gvineju odnosi se na 35 tona proizvoda od šećera koji sadrže kakao namijenjenih za pravljenje pića u vrijednosti 114.352 KM.

Šuplji profili od aluminija prednjače u izvozu na Haiti, u siromašnu ostrvsku državu u Srednjoj Americi, a izvezli smo ih 12,6 tona u vrijednosti 96.631 KM. U ukupnom izvozu od 14,18 tona robe u vrijednosti 130.980 KM na Haiti učestvovali smo i sa 85 kilograma tvrdog vulkanizovanog kaučuka (tvrde gume) u vrijednosti 2.498 KM.

Ukupan izvoz iz BiH u Indiju u protekloj godini iznosio je 30.564 tona robe u vrijednosti 13,4 miliona KM. U Indiju smo ponajviše izvozili neorganske kiseline, od toga dinatrijevog karbonata (kristalne sode) u vrijednosti 10,49 miliona KM.  Također, izvezli smo i četiri tone knjigovezačkih mašina i uređaja u vrijednosti 13.094 KM, tri tone aparata za pripremu kafe ili čaja u vrijednosti 56.446 KM, ali i cjepiva za humanu medicinu u vrijednosti 12.615 KM.

Katar je bio tržište za izvoz 2.208 tona robe u vrijednosti 6,86 miliona KM, a izvezli smo ponajviše dijelova za mašine, 53,7 tona vrijednosti oko dva miliona KM, 11 tona municije za revolvere i pištolje u vrijednosti 1,4 miliona KM, ali i 107.772 kilograma soli za ljudsku prehranu u vrijednosti 50.278 KM, 7,2 tona dječijih pelena i podložaka za pelene u vrijednosti 44.815 KM te 12 tona higijenskih uložaka u vrijednosti 43.664 KM. U Katar smo izvezli i 771 kilogram prirodnog meda u vrijednosti 23.056 KM, 302 kilograma krastavaca i kornišona u vrijednosti 1.184 KM te 212 kilograma slatke paprike u vrijednosti 1.162 KM i 60 kilograma šljiva vrijednosti 904 KM.

Afrička država Kongo je bio izvozno tržište za poljoprivredne traktore i traktore za šumarstvo u vrijednosti 117.839 KM te 86.900 KM vrijedne željezne ili čelične rezervoare, cisterne, bačve i slične spremnike obima do 100.000 litara. Ukupno, u Kongo smo izvezli 142.663 kilograma robe u vrijednosti 430.568 KM.

Među značajnijim izvoznim proizvodima u Kostariku, zemlju u Srednjoj Americi koja graniči s Nikaragvom na sjeveru i Panamom na jugoistoku, a gdje smo izvezli ukupno 6,7 tona robe u vrijednosti 59.480 KM, bio je namještaj od drveta za trpezarije ili dnevne sobe u vrijednosti 20.808 KM.

U Namibiju izvezeno je 14.474 kilograma robe u vrijednosti 1,12 miliona KM. Municije za vojnu namjenu izvezli smo 13.796 kilograma u vrijednosti 1,03 milion KM, ali smo na to tržište izvezli i 10 kilograma pamučnih majica u vrijednosti 2.058 KM.

U Nigeriju, državu u zapadnoj Africi izvezli smo ukupno 786.411 kilograma robe u vrijednosti 441.320 KM. Između ostalog, u Nigeriju smo izvezli dinatrijevog karbonata u vrijednosti od 162.623 KM te 12 tona namaza koji sadrže kakao u vrijednosti 48.185 KM.

Dinatrijev karbonat bio je glavni izvozni proizvod i na tržište Obale Slonovače. U ukupnom izvozu 476.490 kilograma robe u vrijednosti 217.232 KM, izvezli smo 351 tonu dinatrijevog karbonata vrijednog 116.329 KM.

Plasman 569 kilograma proizvoda od stakla koji se koriste za stolom, u kuhinji, za toaletnu upotrebu u Nikaragvu u Srednjoj Americi bio je osnovni izvozni proizvod na to tržište i vrijedio je 15.647 KM.

Ukupan izvoz 1.045 tona robe u vrijednosti 7,26 miliona KM u Ruandu u centralnoj Africi uključio je izvoz montažnih zgrada od drveta u vrijednosti 2,07 miliona KM, ali i uređaje za klimatizaciju u vrijednosti 231.613 KM te 4,5 tona mineralne vune i vune od kamena u vrijednosti 8.784 KM.

Na daleke Sejšele, otočnu zemlju u Indijskom okeanu izvezli smo više od 17 tona cigareta koje sadrže duhan u vrijednosti 151.029 KM, a u Ugandu smo plasirali i tonu vrtnih ili sličnih kišobrana u vrijednosti od 14.356 KM.

Preferencijalni tretman

Niz je konkretnih aktivnosti Vanjskotrgovinske komore BiH na tržištima zemalja gdje BiH ima preferencijalni tretman pri izvozu proizvoda kako bi pružila pomoć bh. proizvođačima u nastojanju da razviju i prošire svoja izvozna tržišta.

  1. Sjeverna Amerika

Vrijednost izvoza BiH u SAD u 2018. godini iznosila je 65,8 miliona KM, a vrijednost uvoza BiH iz SAD 487,6 miliona KM. Iako su se SAD po obimu razmjene nalazile na 14. mjestu na listi zemalja najznačajnijih trgovinskih partnetra BiH u 2018. godini, obim razmjene BiH sa SAD ne čini ni dva posto ukupnog obima razmjene BiH sa svijetom. U izvozu BiH u SAD dominiraju proizvodi namjenske industrije, metalne industrije (proizvodi od cinka, kalaja, aluminijuma, sjedala, konstrukcije i sl.), namještaj, kafa, eterična ulja i dr. Značajno je pomenuti da 3.256 različitih proizvoda ispunjava uslove za Generalni sistem povlastica SAD. Među njima se nalazi veliki broj poljoprivrednih i industrijskih proizvoda i sirovina, putni asortiman (ruksaci, torbe, koferi), nakit, hemikalije i drugi proizvodi.

Vanjskotrgovinska komora BiH je u septembru prošle godine, u saradnji sa USAID/ FARMA II projektom, organizirala zajedničko izlaganje bh. kompanija (proizvođača iz oblasti ljekovitog i aromatičnog bilja, gljiva, šumskog bilja, eteričnih ulja i drugih organskih certificiranih proizvoda) na međunarodnom sajmu Natural Products Expo East 2019 – BIOFACH America, u Baltimoru.

  1. Japan

Poslije Sjeverne Amerike, najveći obim vanjskotrgovinske razmjene ostvaruje se sa Japanom, u iznosu od 11,9 miliona KM. U izvozu BiH u Japan u 2018. godini dominirali su proizvodi hemijske industrije, drvne (drvo, namještaj, stono i kuhinjsko posuđe i pribor od drveta i dr.), vina, proizvodi metalne industrije i dr.

Usmjerena na poboljšanje trgovinskih odnosa sa Japanom, Vanjskotrgovinska komora je organizirala prijem japanske poslovne delegacije tokom njihove prve posjete BiH 2016. godine. U okviru ove posjete, japanskim privrednicima predstavljeni su privredni i investicioni potencijali BiH, a organizirane su i njihove posjete uspješnim bh. firmama, domaćim i stranim, kako bi se direktno upoznali sa načinom rada i uslovima u kojima se odvija privredna djelatnost. Komora je prošle godine učestvovala na Poslovnom seminaru za zapadni Balkan u Tokiju kada su predstavljene ključne prednosti za investiranje japanskih privrednika u region. Seminaru je prisustvovalo više od 140 japanskih kompanija. Događaj je pozitivno ocijenjen i nakon njega organizovana je uzvratna posjeta predstavnika Micubišija.

 Južna Amerika

Što se tiče saradnje BiH sa Južnom Amerikom, najznačajniji partner BiH sa ovog kontinenta je Argentina. Međutim, vrijednosti izvoza BiH u Argentinu i uvoza BiH iz Argentine nisu značajne (vrijednost izvoza je 411.918 KM, a vrijednost uvoza 6,6 miliona). BiH je u 2018. godini izvezla u Argentinu uglavnom proizvode metalne industrije (alate, sjedala, granule i prah od sirovog željeza, centrifuge i ostale proizvode od željeza), a pored njih i kraft-papir i karton i sulfide i polusulfide.

  1. Australija

Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa Australijom je u 2018. godini iznosio 5,8 miliona KM. U izvozu BiH u Australiju u 2018. godini dominirali su proizvodi namjenske industrije, drvne industrije (namještaj, drvo i dr.), prehrambene industrije (hljeb, peciva, kolači i sl. proizvodi, kafa, pivo, čokolada i dr.), metalne industrije (kao što su: konstrukcije od aluminijuma, mašine za poljoprivredu, sjedala) i drugi kao što su proizvodi od cementa, betona, montažne zgrade i dr.

 

  1. Novi Zeland

Vrijednost izvoza BiH u Novi Zeland iznosila je 152.945 KM u 2018. godini, a vrijednost uvoza BiH iz Novog Zelanda 250.014 KM. U izvozu BiH u Novi Zeland preovladavali su proizvodi od cementa i betona, proizvodi metalne industrije (konstrukcije od aluminijuma i druge konstrukcije, mašine, željezni ili čelični vijci, matice), namještaj, prehrambeni proizvodi, eterična ulja i drugi proizvodi.

 

 

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here