Koliko su informacione tehnologije upotrebljive u svim segmentima života i rada dokaz je i HTS sistem koji su razvili studenti Fakulteta informacijskih tehnologija iz Mostara. Naime, radi se o sistemu putem kojeg je moguće pratiti učinkovitost radnika na plantažama voća i povrća.
„Prije nego što berači krenu u berbu, svakom od njih dodijeli se set unikatnih barkodova koji u sebi sadrži potrebne informacije. U toku berbe, berač na svoje gajbe lijepi barkod i odlaže ih. Zatim u hangar pristižu označene gajbe koje slagač obrađuje. U toku obrade gajbe, slagač skenira gajbu bez znanja o tome čija je. U toku skeniranja, sve informacije koje skener pokupi šalju se na uređaj koji je postavljen u hangaru, a kojeg smo mi prethodno instalirali. Informacije koje uređaj prima su, između ostalog, podaci o beraču i slagaču, a na osnovu kojih možemo pratiti učinak radnika, kao i mnoge druge informacije koje se tiču cijelog procesa. Svi radnici koji instaliraju aplikaciju na svojim pametnim telefonima veoma jednostavno mogu pratiti svoj radni učinak i zarađenu plaću, kao i dobivati obavijesti od strane menadžmenta u slučaju neradnog dana i slično. Vlasnik, kao i osobe koje su ovlaštene za korištenje web aplikacije, mogu imati uvid u detaljnu analizu poslovanja. Pored toga što vide radni učinak, aktivnost u toku dana, količinu obrađenih gajbi i još mnogo toga, također je moguće izvršiti evidenciju prisutnih radnika. Rješenje je veoma modularno i uvijek ima prostora da se proširi i prilagodi potrebama vlasnika, ali i radnika“, za Business Magazine objašnjava Alem Tatarević, jedan od kreatora ovog sistema i suosnivač kompanije Meta 5, koja se bavi kreiranjem web i mobilnih aplikacija za BiH i inozemno tržište.
Uspjeh na takmičenjima
Kako Tatarević objašnjava, ovo rješenje zamjenjuje zastarjeli pristup koji je neefikasan i oduzima puno vremena vlasniku da dobije uvid u stvarni promet, naročito ukoliko je u pitanju plantaža sa velikim brojem zaposlenih.
„Potrudili smo se da što bolje zaštitimo sistem kako bi zaustavili bilo kakav pokušaj malverzacije. Velika prednost je i što će radnici biti plaćeni po količini rada, a ne po satnici koja je izuzetno loš način naplate“, dodaje Tatarević.
Tim pod nazivom Meta 5, a kojeg su pored Tatarevića činili Mirsad Halilčević, Anes Mehagić i Faris Seferagić, svoje rješenje predstavio je u oktobru 2016. godine na CityOS Hackathonu održanom u Intera tehnološkom parku. Cilj takmičenja je bio da se u roku 48 sati napravi rješenje za problem kojeg su prethodno predstavnici određenih firmi iznijeli.
„Fokusirali smo se na problem koji je imala kompanija Hercegovinalijek, a koji se ticao upravo praćenja rada u njihovom vinogradu. Naše rješenje je prihvaćeno kao najbolje te smo samim tim postali dio Interinog poslovnog inkubatora, a Hercegovinalijek je postala naš prvi klijent. Na kraju smo uspjeli od prototipa sa takmičenja, kojeg smo napravili za manje od 48 sati, razviti kompletno i funkcionalno rješenje. Od takmičara se ne zahtijevaju samo tehničke vještine, nego i sposobnost da se kreira prototip koji je prihvatljiv tržištu i koji efikasno rješava problem. Nakon završetka takmičenja dobili smo pristup programu koji je imao za cilj da nas obuči i pripremi za tržište, ali i da nas nauči kako voditi kompaniju u BiH – u svim aspektima. Naši mentori su bili ljudi iz industrije koji su uspješni u svijetu i koji su nam dali veoma bitne lekcije koje ne možete dobiti tokom obrazovanja“, ističe Tatarević.
Uloge u timu bile su podijeljene u skladu sa prijašnjim iskustvima i znanjima, ali su to sve dodatno unaprijedili kursevima iz oblasti poslovnog menadžmenta, marketinga i slično. Nakon ovog takmičenja, tad već kao poprilično uređeno i industrijski spremno, rješenje je predstavljeno na PODIM konferenciji u Mariboru gdje su bili u TOP 10 startup predstavnika naše zemlje.
Saradnja sa partnerima
Bitno je naglasiti da njihov rad nije stao završetkom takmičenja, nastavili su unapređivati svoje rješenju jer im je cilj bio izlazak na tržište i pokušaj da ideja zaživi pa su osnovali startup kompaniju.
„Kroz promociju i prodaju sistema za praćenje upoznali smo dosta kompanija koje su u nama prepoznale potencijalnog partnera za IT projekte. U maju 2018. godine zvanično osnivamo kompaniju i stupamo u novu suradnju sa inozemnim partnerom, koja je i do danas ostala aktivna. Pored proizvoda za praćenje berača, imamo i kompletno rješenje za praćenje uslova u plasteniku, navodnjavanje i drugo. Naša glavna djelatnost je kreiranje web i mobilnih aplikacija za BiH i inozemno tržište i na osnovu tih projekata izdvajamo sredstva za razvoj novih proizvoda“, naglašava Tatarević.
Njihovo rješenje je u većini slučajeva prihvatljivo velikim proizvođačima kojima je bitan uvid u cijeli proces, međutim oni čine manjinu na bh. tržištu te se u zadnje vrijeme orijentiraju ka autrijskom tržištu gdje već imaju potencijalnog partnera. Kada je u pitanju cijena instaliranja, rješenje se uvijek prilagođava poduzeću i njegovom radnom procesu i radnim navikama, tako da nikad nije ista cijena niti isti proces.
„Određen broj kompanija nas je kontaktirao, među kojima su Bosnaplod i Hercegovinalijek. Nažalost, veoma mali broj poljoprivrednih kompanija je spreman da ozbiljno i odgovorno vodi svoje poslovanje te zanemaruju paramtere koje evropski poljoprivrednici uzimaju u razmatranje i na osnovu toga planiraju svoje poslovanje. Kada su u pitanju univerziteti, većinom se sve završi na lijepim riječima i ugodnom prijemu, ali do konkretne suradnje još nije došlo. Sličan slučaj je i sa našim mladim kolegama iz drugih startup preduzeća“, dodaje Tatarević.
Svoj sistem su predstavili i na KATANA projektu koji je podržan od strane EU gdje su ostvarili zavidan uspjeh. Upravo u sklopu ovog projekta, u kojem je učestvovalo više od 700 mladih evropskih startupa, odabrani su u Stuttgartu među TOP 10 ideja i samim tim pokazali da interes za ovakvim proizvodom postoji.
„Naši partneri, sa kojima surađujemo na drugim projektima, već su pokazali interes za investiranje i promociju našeg proizvoda na EU tržište, što je ujedno i naš naredni korak. Međutim, naša želja je i dalje da učestvujemo u tehnološkom razvoju BiH i regiona te smo uvijek otvoreni za suradnju“, ističe Tatarević.
Bh. inovatori se okreću globalnom poslovanju
Ovi mladi ljudi su još jedni u nizu bh. inovatora koji imaju dobre i upotrebljive ideje, a koje uglavnom budu prepoznate izvan naše zemlje. Uz jaču podršku od strane države, ove ideje mogle bi pokrenuti inovativnost, privredni razvoj, a doprinijeli bi i zadržavanju mladi u BiH.
„U zavisnosti od tehnologije, često su potrebna značajna sredstva i poticaji za rad na unapređenju i promociji proizvoda, a lokalna zajednica, kao i resorne institucije na nivou BiH, ne pridaju dovoljno pažnje planovima i projektima koji bi trebali potaknuti tehnološki razvoj. S druge strane, zemlje članice Evropske unije imaju pristup mnogim fondovima i projektima koji imaju za cilj jačanje i poticanje poduzetništva, ali i puno lakše pristupaju tržištu. Također, tržište u BiH je u tehnološkom smislu dosta ograničeno te se većina inovatora okreće globalnom poslovanju i investitorima koji mogu prepoznati njihovu važnost“, dodaje Tatarević.
