Lideri zemalja članica G20 sastali su se posljednjeg vikenda juna u Osaki kako bi razgovarali o najaktuelnijim temama globalne ekonomije i politike, a japanski premijer Shinzo Abe i japanska vlada našli su se u ulozi domaćina globalne grupe u trenutku kad se multilateralizam suočava s najvećom prijetnjom otkako je globalni multilateralni režim uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata. Multilateralni trgovinski sistem i globalna ekonomska saradnja trpe udare već duže vrijeme, ponajviše zahvaljujući američkom predsjedniku Donaldu Trumpu na čije pokušaje ukidanja pravila s ciljem uspostavljanja američke dominacije svijetom oštro odgovara druga ekonomska sila, Kina.
U zajedničkoj izjavi koju su na kraju potpisale članice G20, Argentina, Australija, Brazil, Velika Britanija, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Južna Koreja, Turska, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija, riječi je bilo o brojnim važnim pitanjima današnjice, poput digitalizacije i kako je najbolje iskoristiti za globalni ekonomski rast, borbe protiv korupcije, osnaživanja žena, smanjenja nejednakosti i adekvatnog odgovora na sve starije stanovništvo u razvijenim ekonomijama, ali su se borba s klimatskim promjenama i razmirice između SAD i Kine i ovog puta pokazale gorućim pitanjima.
SAD i Kina u centru pažnje
Sjedinjene Američke Države i Kina su i u Osaki bile u centru pažnje, te je najvažnija vijest nakon završenog samita bila ona da su se, pod pritiscima ruskog predsjednika Vladimira Putina, indijskog premijera Narendre Modija i predsjednika Evropske komisije Jean-Claudea Junckera, dvije sile dogovorile da će nastaviti pregovore o trgovini, čiji je zastoj doprinio globalnom ekonomskom usporavanju, piše BBC. Trump je u Osaki rekao kako će dozvoliti američkim kompanijama da nastave poslovati s kineskim tehnološkim divom Huaweijem, što su analitičari protumačili kao značajan ustupak. Premda je prethodno prijetio da će uvesti dodatne trgovinske sankcije Kini, na sastanku održanom na marginama samita u Osaki, Trump je potvrdio da SAD neće uvoditi nove carine na 300 milijardi dolara vrijedan uvoz iz Kine.
Trump je potvrdio i da će nastaviti pregovore s Pekingom, što je predstavio kao pobjedu za SAD, ali kad je u pitanju Huawei, Pekingu je dao upravo ono što Pekingu treba. Nastavak pregovora o trgovini i obećanje da neće uvoditi nove carine kratkoročno će se pozitivno odraziti na tržišta i američke kompanije koje su se već žalile na troškove koje su im nove carine donijele i upozoravale da će američki kupci na kraju platiti 12 milijardi dolara povećanih cijena. Kineske kompanije su također propatile, jer je trgovinski rat onemogućio njihove planove o investicijama, povjerenje poslovne zajednice te pogodio izvoz druge najveće ekonomije svijeta.
Primirje ne znači da je rat završen, upozorava BBC. Carine na stotine milijardi dolara vrijednu robu još uvijek su na snazi, a dvije strane imaju još puno tema oko kojih se moraju dogovoriti. Washington želi da Kina temeljno promijeni način funkcioniranja svoje ekonomije koja je u posljednje četiri decenije bilježila zavidan rast, u prvom redu da ukine subvencije za državne kompanije i otvori domaće tržište. No, Peking je već obznanio da se neće cjenkati oko navedenih stvari niti pokleknuti pod američkim pritiskom. Kako će dvije strane premostiti ovaj jaz ostaje da se vidi, a zasad je pozitivno makar to da su pristali ponovo sjesti za pregovarački stol.
„Jedna jednostavna činjenica ostaje nepromijenjena: Kina i SAD obje imaju koristi od saradnje, a gubitke od sukoba“, ocijenio je Xi, prema navodima CNN-a. Neki američki mediji poput New York Timesa iskoristili su događanja u Osaki da podcrtaju kako Trump gubi svoje trgovinske ratove, što je, svakako dobra vijest, jer neke procjene govore da će prosječno američko domaćinstvo imati za 1.000 dolara godišnje veće troškove usljed carina koje su SAD uvele Kini, ali dio analitičara nije uvjeren da je trgovinskom ratu kraj. „Prekid pregovora praćen dodatnom eskalacijom još uvijek je moguć“, ocijenio je Capital Economics u komentaru.
Ekonomski rast još nedovoljan
Trgovina je općenito bila u fokusu ovogodišnjeg samita G20 te je kineski predsjednik Xi Jinping optužio bogate države da su odgovorne za protekcionizam koji „uništava globalni trgovinski poredak“, piše Financial Times. Nakon dvodnevnih razgovora u Osaki, lideri najvećih svjetskih ekonomija upozorili su da su se trgovinske i geopolitičke tenzije intenzivirale i prijete da globalnu ekonomiju „povuku nadolje“. U zajedničkoj izjavi koju su na kraju potpisali prisutni, lideri su pozvali na „slobodnu i pravednu“ trgovinu te obećali da će raditi na globalnom rastu koristeći tehnološke inovacije „za dobro svih“.
U izjavi je navedeno i da ekonomski rast pokazuje znakove stabilizacije ali je još uvijek nedovoljan, čemu je doprinijelo „intenziviranje tenzija“, protiv čega se i dalje treba boriti. U zajedničkoj izjavi, međutim, nije bilo riječi o protekcionizmu, a premda je atmosfera u vezi s trgovinskim planovima općenito bila optimistična zahvaljujući primirju između SAD i Kine, te novosti da su Evropska unija i južnoamerički ekonomski blok Mercosur postigli dogovor o saradnji, kao i da su se Rusija i Saudijska Arabija dogovorile o produženju ugovora o proizvodnji nafte, u Osaki je bilo i tema koje su ostale kamen spoticanja, a to su prvenstveno klimatske promjene.
Domaćin skupa Shinzo Abe ocijenio je da su tenzije u vezi s trgovinom prijetnja globalnoj ekonomiji.
„Postoji bojazan da postratni sistem slobodne trgovine više nije stabilan. Umjesto da pronalazimo razlike između G20, nastojimo pronaći zajednički jezik.“ Taj zajednički jezik u zajedničkoj izjavi odnosi se na niz pozitivnih principa s kojima se svi slažu: sloboda, pravednost, nediskriminacija i otvorena tržišta. A premda nije bilo riječi o protekcionizmu, zajednička izjava jeste obuhvatila sistem parnica pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO), kojem prijeti kolaps zahvaljujući SAD.
„Reforma Svjetske trgovinske organizacije je neizbježna“, ocijenio je Abe.
Očekivano, najveći sukob ponovo se odigrao oko teme klimatskih promjena, budući da SAD nisu prišle ni korak bliže ostalim članicama G20 kad je u pitanju provođenje sporazuma o klimatskim promjenama koji je postignut u parizu 2015. godine. Washington je u Osaki ponovio da ostaje pri svojoj odluci da ostane izvan Pariškog sporazuma, koji se zalaže za saradnju vlada na smanjenju stakleničkih plinova. Kao i na prošlogodišnjem samitu G20 održanom u Buenos Airesu, zajednička izjava ističe predanost 19 članica G20 implementaciji Pariškog sporazuma, dok se u posebnom paragrafu navodi da SAD ostaju izvan sporazuma.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da su lideri ostali pri svojoj poziciji kad su u pitanju klimatske promjene i odbili se povinovati Donaldu Trumpu koji je u Osaki lidere drugih država, poput Turske i Brazila, uvjeravao da trebaju preći na njegovu stranu i povući se iz Pariškog sporazuma.
„Postojao je rizik da nas ostane manje od 19 koji podržavamo Pariški sporazum, ali smo se držali skupa“, izjavio je Macron. Cijena toga bilo je navođenje oštrog američkog stava u zajedničkoj izjavi.
„SAD ostaju pri svojoj odluci da ne učestvuju u Pariškom sporazumu jer šteti američkim radnicima i poreskim obveznicima. Sjedinjene Države su svjetski lider u smanjenju emisija“, stoji u izjavi.
