Pavel Baudiš rođen je u Pragu 1960. godine, a u rodnom gradu je i diplomirao informacijske tehnologije, na Tehnološkom univerzitetu. Prva poslovna iskustva sticao je kao specijalista za grafiku na Institutu za matematička istraživanja, a prvi antivirusni program napisao je 1988. godine, dvije godine nakon pojave prvog računarskog virusa. Sedam godina stariji Kučera studirao je na Karlovom univerzitetu, a dvojac se poznaje još od prvih radnih dana. Godine 1989, dok su Čehoslovačka i Željezna zavjesa još postojale, Baudiš i Kučera pokrenuli su vlastitu kompaniju, najprije nazvanu Alwil.
Čehoslovačka je u to vrijeme još bila pod komunističkom vlašću čiji je režim zabranjivao privatno vlasništvo te su Baudiš i Kučera, inače kolege sa Instituta za matematička istraživanja, siguran državni posao ostavili da bi rizikovali i okušali se u ostvarenju vlastite ideje. Alwil su osnovali najprije kao zadrugu u okviru Socijalističke omladinske unije koja je u Čehoslovačkoj bila jedina legalna privatna organizacija. Nakon revolucije krajem 1989. godine, inženjerski dvojac registrovao je kompaniju te je istovremeno preimenovao u Avast Antivirus, prema nazivu njenog najpoznatijeg proizvoda za čiji je razvoj bio zaslužan Pavel Baudiš.
Priča o nastanku kapitalističkog čuda Avasta iza Željezne zavjese u zapadnjačkim medijima često se predstavlja kao „Češki san“, kako ga je prošle godine na naslovnici imenovalo češko izdanje magazina Forbes. I zaista, uspjeh kompanije Avast Antivirus jeste neobičan, uzevši u obzir da je, recimo, Kučerina karijera u vrijeme pokretanja kompanije bila u ćorsokaku jer se nije želio pridružiti Komunističkoj partiji, a ni Baudiš nije stajao puno bolje jer se njegov inženjerski posao svodio na ispitivanje čudnog koda na disketi za koji se ispostavilo da je bio virus Vienna. Kučera danas prepreke koje su pred njega stavljale komunističke vlasti smatra zaslužnim za uspjeh Avasta.
„Komunisti su mi zabranili da se bavim fizikom pa sam se bavio informacijskim tehnologijama“, ispričao je Kučera u razgovoru za USA Today. To je na koncu vodilo do osnivanja Avasta, za koji Kučera i Baudiš nisu ni sanjali da će četvrt vijeka kasnije postati međunarodni fenomen koji mjesečno koristi više od 435 miliona korisnika na 45 jezika koji se govore u svim krajevima svijeta. Avast danas bez razlike broji desetke miliona korisnika u Brazilu, Francuskoj, SAD i Rusiji, štiteći četvrtinu od ukupnog broja uređaja u svijetu koji uopšte imaju antivirus. Usto, Avast u 25 ureda širom svijeta zapošljava više od 1.700 radnica i radnika.
Priča puna peripetija
Daleko od toga da je uspjeh Avasta išao pravolinijski, bez zapreka na putu. Nedugo po osnivanju, kompanija se suočila s oštrom konkurencijom, najprije u vidu američke kompanije Symantec, koja je, u pokušaju probijanja na istočnoevropsko tržište, koristila agresivnu politiku snižavanja cijena da bi se uspostavila kao lider na tržištu, a istovremeno je Avastu prijetio bankrot. Kao odgovor na tešku situaciju, Baudiš i Kučera su se odlučili su se na radikalnu odbrambenu strategiju, ponudivši svoj proizvod – besplatno. Rezultat toga bilo je pozicioniranje Avasta kao najpopularnijeg antivirusa u svijetu, što je kompaniju utvrdilo na poziciji najveće firme za računarske antiviruse u svijetu.
„Nismo očekivali da ćemo preživjeti. Okolnosti su nas natjerale da proizvod ponudimo besplatno“, ispričao je Baudiš za USA Today. On, kao i Kučera, danas u kompaniji sjede u nadzornom odboru, a upravljanje kompanijom prepustili su Vinceu Steckleru, iskusnom stručnjaku koji je ranije radio kao izvršni direktor Symanteca. Navedena početna prepreka na putu nije bila i jedina u tridesetogodišnjem postojanju Avasta. Štaviše, historijat kompanije može se pohvaliti s više preokreta nego filmovi Alfreda Hitchcocka, počevši od toga da je konkurentski McAfee prisvojio Avastov antivirus 1997. i pokušao, bezuspješno, kupiti Avast.
Čak se ni model ponude besplatnog antivirusa nije smjesta pokazao pravim rješenjem te je kompaniji trebalo 30 mjeseci prije nego što je uspjela doseći milion korisnika, budući da se marketing strategija većinom svodila na preporuke „od usta do usta“. U posljednje dvije decenije, ipak, kompanija Avast može se pohvaliti samo uzlaznom putanjom, a nakon što je 2012. odustala od inicijalne javne ponude, iz kompanije su se pohvalili da joj ona – ne treba. „Mi smo vrlo profitabilna kompanija kojoj kapital ne treba. Možda ćemo razmisliti o inicijalnoj javnoj ponudi radi likvidnosti i dugoročnog uspjeha na tlu SAD“, pojasnio je tada izvršni direktor Steckler.
Ponuda besplatnog antivirusa je, u međuvremenu, promijenila pravila igre, jer je ta strategija zaslužna za stvaranje velike baze korisnika koji ne plaćaju, ali i onih koji plaćaju. Oko pet posto Avastovih korisnika kupilo je neki od njegovih premium servisa, u SAD taj procenat iznosi 10 posto, a sve zajedno je kompaniji omogućilo ogromnu bazu za istraživanja opasnosti računarskih virusa. Zauzvrat, korisnici dobijaju antivirusni program koji se ažurira čak 250 puta dnevno, ili svakih šest minuta, kako bi spriječio hiljade napada. Korisnici su Avastu iznimno odani – neki od njih su čak besplatno pomagali prevesti proizvod u različite jezike.
Avast je baziran na komponenti za skeniranje s potvrdom ICSA Labs i West Coast Lab’s Checkmark, te ima ugrađenu anti-spyware tehnologiju, anti-rootkit i mogućnost samozaštite. Avast Free Antivirus je besplatna verzija Avast antivirusnog programa dostupna za korisnike operativnih sistema Microsoft Windows i Linux, dok je poslovna verzija Avast Pro Antivirus namijenjena preduzećima i nudi napredne funkcije. Za svoju učinkovitost, Avast je dobio Secure Computing Readers’ Trust Award, kao i nekoliko Virus Bulletin VB100 nagrada, između ostalih i one za stopostotnu učinkovitost protiv „podivljalih“ virusa. „Naša filozofija je da moramo ponuditi ne dobar, već savršen proizvod. Zajednici dajemo savršen proizvod“, ističe Kučera.
I dok Avast svoj proizvod nudi besplatno, veći rivali Symantec i McAfee zavise od ugovora s proizvođačima računara kakvi su Hewlett-Packard, Dell i Lenovo, koji distribuiraju njihove proizvode preduzećima i korisnicima. U tom slučaju, softver obično dolazi u obliku jednomjesečnog ili tromjesečnog probnog perioda, a ako vlasnik računara potom ne odluči platiti softver, on više nije dostupan na njegovom uređaju. S padom prodaje računara velikim firmama je sve teže dobiti korisnike, a srećom, više ne pokušavaju kupiti Avast. „Nismo na prodaju“, ističe Steckler.
Treba naglasiti da je Steckler i najzaslužniji za veličinu i uspjeh kompanije Avast koje danas poznajemo jer je upravo on, preselivši se 2009. godine iz Kalifornije u Prag da bi pomogao Baudišu i Kučeri u razvoju Avasta, od malog preduzeća koje je zapošljavalo 40 ljudi, češku kompaniju transformisao u diva sa 1.700 zaposlenih. Steckler je kompaniji doveo i investitore Summit Partners i CVC Capital Partners, a u maju prošle godine je donio i odluku o inicijalnoj javnoj ponudi Avasta. Pojavljivanje na berzi u Londonu bila je i najveća tehnološka IPO u Evropi u prošloj godini, s tržišnom vrijednošću većom od tri milijarde dolara.
Budućnost zaštite
Avast svakog mjeseca štiti korisnike od preko dvije milijarde napada na računare i mobilne uređaje, i to ne samo od virusa. Kompanija za antivirusne programe svoju je ponudu u međuvremenu transformirala u cjelovito rješenje za cyber sigurnost, polje koje se proteže do tehnologije oblaka. „Softver danas mora raditi sve, ali istovremeno ostati vrlo jednostavan za korištenje. Vrlo malo korisnika želi znati kako sistem radi, interesuju ih samo rezultati“, ističe Steckler. Profit, koji kompanija ostvaruje od premium verzija i poslovnih saradnji s, recimo kompanijama Google, Yahoo, Sony i Huawei, pokazuje da rade dobar posao: u 2018. prihod je dosegao 808 miliona dolara.
Budućnost kompanije, prema mišljenju Stecklera, leži u zaštiti svih uređaja koje danas koristimo, a koji se mogu povezati na internet, od monitora za bebe, web kamera, televizora, termostata i frižidera, do zvona na ulaznim vratima. A budući da nije moguće zaštititi svaki uređaj pojedinačno, Avast cilja na viši nivo, na izradu kućne mreže koju povezuje Wi-Fi ruter. Njihovo rješenje nazvano je Smart Home Security i koristi umjetnu inteligenciju da bi otkrilo i spriječilo prijetnje, neprestano „slušajući“ i bilježeći podatke o protoku podataka u kućnoj mreži, na osnovu kojih traži anomalije.
Broj uređaja spojenih na takozvani Internet stvari (IoT) širom svijeta će se gotovo utrostručiti do 2025. i premašiti 75 milijardi, piše Forbes, a neke novije analize govore da će prosječno američko domaćinstvo do 2020. godine imati više od 30 uređaja spojenih na internet. Nema sumnje da će mnogi od njih time biti izloženi opasnostima, budući da proizvođači zatrpavaju tržište novim uređajima nevjerovatnom brzinom te im u toj brzini sigurnost nije najvažniji prioritet. IoT je stoga najvažnije novo područje djelovanja i rasta za Avast.
Uspjeh kompanije učinio je Baudiša i Kučeru vrlo bogatima, a nakon prošlogodišnje ponude dionica na Londonskoj berzi, Baudiš se i zvanično upisao među milijardere, te njegov imetak na papiru magazin Forbes danas procjenjuje na 1,4 milijarde dolara. Upitani za tajnu uspjeha i saradnje u kojoj se nisu posvađali već 30 godina, kroz smijeh odgovaraju da lijenost nikad nisu gledali kao vrlinu. Baudiš i Kučera su i danas dobri prijatelji te blisko sarađuju u sjedištu Avasta u Pragu. „Još uvijek smo prijatelji, porodični prijatelji. Imali smo sreću, puno dobrih dana smo prošli zajedno, a danas zajedno idemo na odmore“, istaknuo je za USA Today Kučera.
