Nedostatak novih radnih mijesta veliki je problem, ali ne i jedini, jer i pored velikog broja kandidata koji traže posao, poslodavci imaju problem da nađu nekog sa potrebnim znanjima i vještinama. Nedostatak vještina dalje uzrokuje probleme u poslovanju u smislu troškova, kvaliteta i vremena. Praksa je najbolji način da mladi u poslovnom okruženju primijene teorijska znanja i na taj način steknu praktične i poslovne vještine. Višestruko je korisna i za mlade i za poslodavce, ali i za društvo u cjelini jer se tako formira atraktivnija radna snaga na tržištu rada. Organiziranjem prakse u svojim firmama poslodavci dobijaju veliku podršku kroz mladu, kreativnu energiju i na taj način imaju mogućnost odabrati najbolje mlade ljude koji će im omogućiti uspješno poslovanje i u budućnosti. Međutim, velika je odgovornost i na kompanijama da od mladog čovjeka bez radnog iskustva formiraju stručan i produktivan kadar. U ovom trenutku broj društveno odgovornih poslodavaca koji organiziraju praksu u svojim firmama je mali. Razlozi su raznovrsni, ali uglavnom u zakonskom okviru da se regularno stimulira učenički i studentski rad.

 

Ejub Topić, HIK-SM, izvršni direktor

Velik broj kompanija vapi za studentima i srednjoškolcima za praksu. Firme su spremne i platiti taj angažman, ali ne postoji organiziran sistem da dobijete studenta ili srednjoškolca da obavi praksu ili radi preko ljeta u vašoj firmi. Mnoge firme uzimaju praktikante i plaćaju ih nacrno. Ja u Sanskom Mostu ne mogu dobiti nikoga regularno na praksu. U USK nije moguće oformiti učeničku zadrugu koja bi mogla regularno slati učenike na praksu ili organizirati dio komercijalne proizvodnje u školskim radionicama, jer nema zakonskog osnova, a Ministarstvo prosvjete USK ne mari za to. HIK će primiti nekoliko studenata i učenika na praksu, ali moramo praviti ugovore o djelu ili volontiranju da bi se to realiziralo (što komplicira i poskupljuje proces). Izostaje zakonski okvir da se regularno stimulira učenički i studentski rad.

Zlatan Dedić, Udruženje poslodavaca FBiH, pomoćnik direktora za finansije

Ne može se reći da izostaje društvena odgovornost kompanija, ali je poslodavcima problem što ništa nije adekvatno uređeno. Pitanje stručne prakse studenata i učenika nije zakonski regulirano, odnosno nisu precizno definirana prava i obaveze studenata (učenika), obrazovne institucije i kompanije pa se ona trenutno odvija prema programu koji samo načelno dogovore čelnici ovih institucija. Ovakav način odvijanja stručne prakse dovodi do toga da sadržajem prakse, odnosno njenom kvalitetom i koristima najčešće nisu zadovoljni ni studenti ni kompanije. Studenti ne steknu praktična znanja i vještine, a kompaniji studenti predstavljaju samo teret. Rješenje problema je u preciznom definiranju prava i obaveza svih strana što će poslodavce motivisati na veću otvorenost i opredjeljenost za studensku praksu u njihovim kompanijama.

Diana Šehić, Udruženje Prava za sve, direktorica

U aktivnostima društveno odgovornih kompanija spada i briga za širu društvenu zajednicu. Upravo u tom kontekstu mislim da možemo posmatrati i djelovanje kompanija u smislu obezbjeđivanja određenog broja studentskih praksi svake godine. Ovo je sigurno najbolji pokazatelj društvene odgovornosti kompanija za mlade ljude u zajednici u kojoj te kompanije rade i ostvaruju profit. Ipak, samo rijetke kompanije redovno obezbjeđuju studentske prakse, mada istovremeno često čujemo u javnosti da prilikom zapošljavanja mladih ljudi od njih očekuju određena iskustva i praktične vještine, a koje se upravo na studentskoj praksi mogu steći.

Elvira Dilberović, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, ministrica

Ministarstvo godišnje podrži odlazak dvadesetak IAESTE studenata u inozemstvo, koji od Ministarstva mogu dobiti sredstva za putne i troškove putnog osiguranja, troškove vize i drugo u iznosu do 2.000 KM. IAESTE studentske prakse obavljaju studenti tehničkih znanosti, informatike i drugih srodnih studijskih grupa. Također, Ministarstvo godišnje podrži tridesetak odlazaka studenata medicine na obavljenje studentskih praksi u inozemstvu, a mogu dobiti sredstva u iznosu do 2.000 KM. Vrijedi istaknuti i važnost Fondacije za mobilnost studenata i nastavnika FBiH koju je osnovala Vlada FBiH na prijedlog ovog Ministarstva, na što smo posebno ponosni, jer je riječ o ostvarenju cilja koji će nas dodatno približiti evropskom prostoru visokog obrazovanja.

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here