Novo istraživanje kompanije Mastercard pokazalo je da potrošači u Bosni i Hercegovini zahtijevaju veću sigurnost i povjerenje u digitalne transakcije s obzirom na to da plaćanja putem digitalnih uređaja postaju sve zastupljenija. Nova Mastercard studija pokazala je da 47% BiH korisnika kupuje online.
U pogledu pozitivnih iskustava tokom online kupovine, potrošači u Bosni i Hrecegovini su među prvim izdvojili: dostupnost bilo gdje (77%), brzinu i ušteda vremena (75%) i jednostavnost (63%). Više od polovine (58%) koristi mobilne telefone za neko od plaćanja, obično 2 puta mjesečno.
Put u budućnost
,,Kako digitalni uređaji postaju popularniji, tako mobilna plaćanja predstavljaju budućnost. Naša industrija mora da se postara da plaćanja putem ovih uređaja ostanu uvijek bezbjedna za potrošače. Ovo je upravo razlog zašto je autentifikacija prilikom plaćanja važna jer moramo biti sigurni da niko ko je neovlašten ne može da pristupi računu. Srećom, potrošači rado prihvataju mjere za pojačanu digitalnu bezbjednost. U našem nedavnom istraživanju otkrili smo da 41% ispitanika u Bosni i Hercegovini tvrdi da je bezbjednost njihovih računa najbitniji uslov kada se opredjeljuju za plaćanja putem digitalnih uređaja, dok je sigurnost njihovih ličnih podataka na drugom mjestu prioriteta za 36% ispitanika“, izjavio je Nikola Mehandžić, direktor poslovnog razvoja za tržišta Zapadnog Balkana u kompaniji Mastercard.
U septembru 2019. kompanija Mastercard predstavit će novi standard Mastercard Identity Check koji predstavlja najnovije rješenje u pogledu sigurnije i pouzdanije autentifikacije potrošača u okviru digitalnih plaćanja. Mastercard Identity Check predstavlja unaprijeđenu verziju postojećeg standarda Mastercard Secure Code-a i zasniva se na metodima jake autentifikacije, kao što su jednokratna šifra, prepoznavanje lica, otisak prsta ili drugog biometrijskog podatka koji pruža povećanu sigurnost i sprečava neovlaštenu upotrebu kartica prilikom online plaćanja. Mastercard Identity Check ne samo da čini digitalna plaćanja sigurnijim, već takođe povećava broj odobrenih transakcija bez ugrožavanja korisničkog iskustva.
Mastercard studija je takođe pokazala da se 55% ispitanika izjasnilo da bi koristilo biometrijsku autentifikaciju, što je tri puta više od trenutne baze korisnika i pokazuje veliki potencijal u pogledu primjene ove metode. Metoda koju najviše preferiraju korisnici starosne dobi od 20 do 29 godina je otisak prsta (48%), dok je SMS autentifikacija najpoželjniji metod u okviru svih starosnih grupacija.
S obzirom na to da se dodatni korak autentifikacije smatra opravdanim u online digitalnim plaćanjima, Mastercard je pitao korisnike koje metode autentifikacije smatraju najpoželjnijim. U Bosni i Hercegovini više od polovine ispitanika preferira biometriju, od kojih je otisak prsta najpopularniji (43%), zatim skeniranje rožnjače (18%), skeniranje lica (12%), kao i raspoznavanje glasa (9%). Druge popularne metode među ispitanicima bile su jednokratne šifre bilo putem SMS poruke ili aplikacije na telefonu (47%). PIN kod je sa 52% metod autentifikacije koji potrošači smatraju najpoželjnijim rješenjem.
Trajne šifre
Trenutno, trajne lozinke i šifre ne obezbjeđuju dovoljno zaštite kao što bi trebalo – ukazuje novo Mastercard istraživanje. Samo 2% ispitanika koristi odgovarajuću aplikaciju ili servis za čuvanje svojih lozinki, dok 8% njih čuva na dokumentima u svojim računarima, a 27 odsto ispitanika bilježi svoje lozinke u svesci ili na papiru.
Jelena Ristić, direktorica tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine izjavila je:
,,Ljudi ne provode dane u razmišljanju o digitalnoj sigurnosti, u toku dana obično brinu o drugim stvarima, i zbog toga je jako značajno da globalno, kako regulatori, tako i naša industrija preduzimaju korake kako bi spriječili eventualnu štetu i zaštitili korisnike koji nam vjeruju i troše svoj novac putem digitalnih uređaja.” Ona je dodala: ,,Prednosti biometrije su veoma jasne zato što je izuzetno teško kopirati ljudske karakteristike; ona je uvijek tu i korištenje biometrije ostavlja ne samo pozitivno korisničko iskustvo, već i povećani osjećaj sigurnosti.”
