Papirnoj i grafičkoj industriji neophodni krediti za modernizaciju

Posljednjih nekoliko godina papirna i grafička industrija bilježe rast izvoza, međutim za dalji razvoj neophodna je, prije svega, edukacija kadra, modernizacija kapaciteta i bolja promocija.

27
Papirna industrija

Zahvaljujući bogatstvu šumama, Bosna i Hercegovina imala je razvijenu industriju celuloze  i papira te je učestvovala sa 10,2 posto u ukupnom izvozu sektora proizvodnje i prerade papira u SFRJ, a sa 4,1 posto u uvozu. Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira bila je koncentrirana u dva velika industrijska kapaciteta: Natron Maglaj i Papir Drvar. Tokom ratnih dešavanja proizvodni pogoni ovih kompanija su uništeni, zbog čega proizvodnja papira u našoj zemlji nije doživjeli zamah koji je mogla.

Ipak, ova grana industrije se oporavlja te unazad nekoliko godina kontinuirano bilježi rast izvoza. Pored papirne, značajne rezultate ostvaruje i grafička industrija. Koliko brzo rastu govori podatak da su ove dvije grane industrije 2014. godine zabilježile izvoz u iznosu od 62 miliona KM, da bi 2017. godine ostvarile izvoz u vrijednosti od 283,8 miliona KM. Prošla godina je također bila uspješna, u kojoj su papirna i grafička industrija ostvarile izvoz u vrijednosti od više od 330 miliona KM, dok je uvoz iznosio oko 458,031 miliona KM. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u ovim oblastima iznosi 788.255.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom 72,1 posto.

„Proizvodnja papirne industrije u 2018. u odnosu na 2017. ostvarila je porast za 16,5 posto, dok je grafička industrija imala proizvodnju na istom nivou kao i u 2017. godini“, za Business Magazine kaže Selma Bašagić, sekretar Asocijacije papirne i grafičke industrije pri VTK BiH.

Širok krug proizvoda

Izvoz u oblasti papirne industrije ostvaren je u vrijednosti od 281,9 miliona KM, dok uvoz iznosi 410,9 miliona KM. S druge strane, grafička industrija izvozi puno manje, ali  bilježi pozitivan vanjskotrgovinski bilans gdje izvoz iznosi 48,2 miliona  KM, a uvoz 47, 07 KM i ima pokrivenost uvoza izvozom od 102,4 posto.

Kako kaže Bašagić, trenutno se u BiH proizvodnjom papira i kartona bave četiri kompanije, dok se grafičkom industrijom, prema njihovoj evidenciji, bavi oko 100 kompanija. Nažalost, i u ovim oblastima uvozimo dosta proizvoda koje i sami proizvodimo.

„Najviše se uvoze kutije, vreće i vrećice, papir, karton, celulozna vata, toaletni i sličan papir, nepremazni i ručno rađeni papir i karton, etikete, novine, časopisi i publikacije i ostali štampani materijal. Najviše izvozimo kraft papir i karton nepremazni, toaletni i sličan papir, ručno izrađeni papir i karton, kutije, vreće i vrećice, ostali nepremazni papir i karton, cigaret papir, papir i karton valoviti, štampane knjige, brošure i letke, novine, časopise i ostale publikacije“, ističe Bašagić.

Najznačajnije zemlje partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni u oblasti papirne industrije su Slovačka, Hrvatska, Srbija, Holandija, Slovenija, Češka, Italija,Turska, Egipat, Velika Britanija, Njemačka, Španija, Francuska. Kada je u pitanju grafička industrija, najznačajnija izvozna tržišta su Slovenija, Srbija, Hrvatska, Češka, Austrija, Estonija, Crna Gora, Njemačka i Holandija, a s druge strane najviše uvozimo iz Hrvatske, Srbije, Njemačke, Velike Britanije, Slovenije, Češke i Poljske.

Zahtjevno tržište

Najveći problemi s kojima se suočavaju kompanije koje posluju u ove dvije oblasti su  nepovoljni uslovi poslovanja u odnosu na konkurenciju, nedostatak povoljnih kreditnih sredstava za modernizaciju postrojenja, nepovoljna kadrovska struktura, nedostatak tržišnih informacija i nedovoljna promocija. Ono što predstavlja veliki problem za grafičku industriju je i to što su kapaciteti postojećih kompanija znatno veći u odnosu na potrebe tržište te bh. tržište nema mogućnost da apsorbira plasman grafičkih proizvoda u skladu sa proizvodnim mogućnostima pa je veoma bitno da se ove kompanije fokusiraju na izvoz za šta je potrebna modernizacija postrojenja i unapređenje kvaliteta proizvoda i usluga. Također,  bh. štamparije su se prije nekoliko godina suočavale i sa nemogućnosti nošenja sa konkurencijom iz Srbije i Hrvatske.

„U pitanju je veoma oštra tržišna utakmica, u kojoj neke štamparije nisu mogle da se nose, tako da su one koje su kontinuirano modernizirale svoje proizvodne kapacitete, koje su imale stručnu radnu snagu, potrebne standarde i softvere izborile se sa konkurencijom i imaju prioritet u odnosu na Hrvatsku i Srbiju“, oobjašnjava Bašagić.

Također, ni ove oblasti nije zaobišao problem nedostatka kvalificirane radne snage, a za dalji razvoj i veću konkurentnost ovih industrija potrebno je obezbijediti, prije svega, stručnu radnu snagu, potrebne standarde, softvere, značajniju promociju i istražiti  inozemna tržišta. Nažalost, potencijali ovih oblasti nisu prepoznati te, kako Bašagić kaže, grafička i papirna industrija gotovo da nemaju nikakav poseban poticaj u Bosni i Hercegovini. Kakva je budućnost ovih industrija i kako će se razvijati teško je procijeniti s obzirom na veliku konkurenciju i potrebu za intenzivnijim investiranjem u modernizaciju postrojenja.

„Ono što je zajedničko za obje grane privrede je neminovnost  ulaganja u modernizaciju postrojenja, permanentno obrazovanje uposlenih, potrebni softweri i međunarodni standardi i praćenje procesa digitalizacije. Osim ulaganja u opremu i kadrove, neminovno je ulaganje u tržište. Kada je riječ o grafičkoj industriji, zbog velike konkurencije digitalnih medija mora postojati saradnja između printanih i digitalnih medija, da se štamparije umrežavaju putem Facebooka, Twitera, blogova, da posjeduju funkcionalne web stranice koje će postati redovno sredstvo komunikacije u ponudi. U suprotnom, ako ne budu pratile ubrzani tehnološki razvoj i potrebe domaćeg i međunarodnog tržišta, neke štamparije neće moći opstati na veoma zahtjevnom tržištu“, naglašava Bašagić.

Vodeće kompanije

Među kompanijama koje uspješno djeluju u oblasti papirne industrije ističu se Natron-Hayat Maglaj, Fabrika papira SHP Celex Banja Luka i Violeta. Bitno je naglasiti da su Natron-Hayat i SHP Celex kompanije sa dugom tradicijom postojanja čija je proizvodnja revitalizirana stranim investicijama. Natron-Hayat d.o.o. Maglaj osnovan je 2005. godine od strane Natron d.d. Maglaj i renomirane kompanije Kastamonu Entegre, koja je članica međunarodno poznate Hayat Holding Group iz Turske. Ova novoosnovana firma naslijedila je 50-godišnju tradiciju i iskustvo u papirnoj industriji zasnovane na uspješnom radu prethodnika Natron d.d. Maglaj. Natron Hayat u svom asortimanu ima širok krug proizvoda među kojima su 100-postotni celulozni smeđi kraft papir od djevičanskih vlakana, standardni kraft papir, semi-extensible kraft papir za vreže, dorađene proizvode, papirne vrećice. Godišnja proizvodnja kraft papira je 85.000 tona, a upošljava oko 900 uposlenika.

SHP Celex a.d. Banja Luka osnovana je 1966. godine, privatizirana je 2001. godine od strane Eco-Invest kompanije iz Slovačke i postala članica SHP Grupe, najveće grupe za proizvodnju papira u jugoistočnoj Evropi. Finalni proizvodi obuhvataju toalet papir, papirne  ubruse, papirne maramice  i salvete, pod brend imenom Harmony. Kompanija zapošljava oko 350 radnika te raspolaže kapacitetom od 35.000 tona godišnje.

Violeta d.o.o. Grude Tomislavgrad regionalni je lider u proizvodnji papirnih higijenskih proizvoda i posjeduje vlastite proizvodne pogone u BiH. Trenutno, Violeta Grupa zapošljava oko 700 radnika i ima 13 poslovnica u BiH i Hrvatskoj. Pored toalet papira i papirnih maramica, proizvodni program je proširen proizvodnjom vlažnih maramica. Violeta je domaći lider na tržištu u proizvodnji i prodaji vlažnih maramica, papirnih  ubrusa, toalet  papira,  papirnih  maramica i salveta.

PREKOMirela Haskić-Suša
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here