Sankt Petersburg, „sjeverna prijestonica“ Rusije je od 6. do 8. juna ugostila međunarodni ekonomski forum naslovljen Agenda stvaranja održivog razvoja, a zategnuti odnosi između Rusije i Sjedinjenih Država u posljednjih nekoliko godina nisu spriječili zvaničnike i poslovnu zajednicu iz svih krajeva svijeta da učestvuju. Trodnevni forum okupio je više od 19.000 učesnika iz 145 država svijeta ujedinjenih u iznalaženju načina za poboljšanje i proširenje multilateralne trgovine i ekonomske saradnje, a razgovaralo se i o aktuelnim geopolitičkim problemima.
Počasni gost foruma bio je kineski predsjednik Xi Jinping, prisutan je bio i generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, kao i potpredsjednici i premijeri iz 14 država, te šefovi međunarodnih organizacija poput Zajednice nezavisnih država i Svjetskog energetskog vijeća. Svoje predstavnike na forumu je imalo i 1.300 stranih kompanija te više od 2.500 ruskih kompanija, a Kina je poslala u cjelini najveću delegaciju, sastavljenu više od hiljadu ljudi, dok je druga po brojnosti bila delegacija Sjedinjenih Američkih Država, s više od 500 predstavnika.
Ruska poslovna klima suočava se s pogoršanjem prilika iz više razloga, uključujući i ekonomske sankcije koje su joj uveli Sjedinjene Američke Države, Japan i evropske države poslije aneksije Krima 2014. godine te optužbi za umiješanost u američke predsjedničke izbore, podsjeća Radio Free Europe. To je doprinijelo produbljivanju poslovnih veza Rusije s Kinom, koja i sama ima problematične odnose s Amerikom.
„U ovoj međunarodnoj situaciji punoj izazova, produktivna saradnja između Kine i Rusije jedan je od najmoćnijih pozitivnih rezultata“, ocijenio je Xi za ruski vladin medij Rossiiskaya Gazeta.
Saradnja za globalnu stabilnost
Već prije početka foruma, Rusija i Kina su obznanile da je Huawei potpisao ugovor s najvećim ruskim telekom operaterom MTS-om o razvoju 5G mreže u Rusiji. Ugovor, jedan od niza ugovora ukupne vrijednosti 20 milijardi dolara koje su dvije zemlje potpisale tokom Xijeve službene posjete Rusiji, dešava se usred trgovinskog rata između Pekinga i Washingtona u čijem se središtu našao Huawei, jedna od najvažnijih kineskih kompanija, nakon što mu je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa zabranila da koristi američku 5G mrežu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je na forumu upozorio da američki potezi prijete da postanu „prvi tehnološki rat“, objavio je CNN. I Xi i Putin su na forumu kritikovali američku dominaciju svijetom.
„S pojavom antiglobalizacije i hegemonije, globalno društvo se suočava sa sve više izazova“, ocijenio je Xi obraćajući se prisutnima, a Putin je dodao da SAD pokušavaju „nametnuti svoja pravila širom svijeta“ što tjera svijet na „put neprestanih sukoba, trgovinskih ratova i možda ne samo trgovinskih“. Premda su rijetko direktno spominjali SAD i Trumpa, bilo je jasno na šta se kritike odnose, piše Bloomberg.
Xi je, prije nego što je i stigao u posjetu Rusiji, u jednom intervjuu naglasio da ruskog predsjednika smatra „najbliskijim i najpouzdanijim prijateljem“ među svjetskim liderima, a Putin je izjavio da je saradnja između dvije zemlje važna za globalnu stabilnost. No, kako je za RFE istaknuo William Courtney, analitičar u američkom think tanku Rand Corp. i nekadašnji američki ambasador u Kazahstanu, obim trgovine i investicija između dvije Rusije i Kine još uvijek je srazmjerno skroman, uzevši u obzir veličine zemalja.
„Obje pokušavaju pokazati Zapadu, naročito Americi, da imaju alternative i da će biti jači ukoliko stoje skupa“, ocijenio je Courtney.
Kina je najveći trgovinski partner Rusije, podsjeća RT. U prošloj godini, obim trgovine između dvije zemlje dosegao je rekordnih 108 milijardi dolara, predstavljajući rast od oko 25 posto. List podsjeća i da je oko 30 investicijskih projekata u Rusiji, ukupne vrijednosti 22 milijarde dolara, implementirano ili njihova implementacija još traje, uz učešće kineskih kompanija. Pored toga, kompanije iz Rusije i Kine uključene su u nekoliko velikih energetskih projekata, uključujući i projekat Yamal LNG koji podrazumijeva terminal za ukapljivanje plina, kao i plinovod Moć Sibira.
Svjetska banka je početkom juna snizila svoju procjenu rasta ruske privrede u 2019. na 1,2 posto, što bi bio najslabiji rast u tri godine. Banka je zadržala predviđanja rasta za 2020. i 2021. godinu, procjenjujući da će iznositi 1,8 posto, što je također među najnižim u istočnoj Evropi i prostoru nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. Andrej Kostin, izvršni direktor druge po veličini ruske banke, VTB, ocjenjuje da SAD neće u skorije vrijeme ukinuti sankcije, što bi pomoglo ruskoj ekonomiji, a slab rast u posljednjih pet godina, u kombinaciji s povećanjem dobne granice za odlazak u penziju, doveo je i do širenja nezadovoljstva među ruskim stanovništvom.
S ciljem podizanja rasta na tri posto i poboljšanja kvalitete života, ruska vlada planira potrošiti 272 milijarde dolara u narednih nekoliko godina na nešto što naziva „nacionalnim projektima“, uključujući infrastrukturu, zdravstvo i školstvo, a dodatnih 115 milijardi dolara za projekte namjerava privući iz privatnih izvora, uključujući strane investitore. Sudeći po rezultatima ovogodišnjeg najvećeg, najstarijeg i najpoznatijeg okupljanja globalnih investitora u Rusiji, redovna godišnja konferencija održana u rodnom gradu ruskog predsjednika Vladimira Putina bila je dobar način za to.
Rekordan broj ugovora
Naime, forum, na kojem su svoje predstavnike imale i Francuska, Japan, Njemačka, Švicarska i Velika Britanija, rezultirao je s čak 650 potpisanih poslovnih ugovora vrijednih više od tri triliona rubalja, odnosno 47,9 milijardi dolara, a područja na kojima su postignuti protežu se od energetike do tehničke robe.
„Dosegli smo rekord kad je u pitanju obim potpisanih sporazuma na forumu“, izjavio je medijima Anton Kobjakov, savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina i izvršni sekretar Organizacionog komiteta SPIEF-a, piše Russia Beyond.
Između ostalih, kineska energetska kompanija PowerChina i ruska kompanija RusHydro potpisale su ugovor o saradnji koji podrazumijeva zajedničku analizu i optimalno rješenje koje bi uključivalo izgradnju elektrane na sjeverozapadu Rusije. Njemačka energetska kompanija VNG AG i ruski Gazprom potpisali su sporazum o opskrbi plinom VNG-ove podružnice Handel & Vertrieb, te će, prema ugovoru, u 2021. i 2022. Gazprom godišnje opskrbljivati VNG Handel & Vertieb – koji plinom opskrbljuje istočne federalne njemačke države i Berlin – sa 3,5 milijardi kubnih metara plina.
Finska kompanija Cinia Oy i ruski telekom MegaFon potpisali su ugovor o uspostavljanju međunarodnog konzorcija za izgradnju nove linije od Helsinkija do Tokija koja će prolaziti ispod Arktičkog okeana i postati jedinstvena euroazijska ruta s najboljim prenosom signala. Češki klinički centar za liječenje raka udružit će se sa ruskim kolegama u pokretanju kliničkog centra za liječenje raka u ruskoj regiji Kaluga. Projekat će zahtijevati investiciju od 12 milijardi rubalja, odnosno 185,9 miliona dolara, te će, prema ugovoru, biti kompletiran do 2024. godine, a moći će se pohvaliti opremom koja poštuje najsavremenije tehnološke standarde.
Američka kompanija Procter & Gamble planira investirati 2,4 milijarde rubalja, odnosno 37,18 miliona dolara, u proširenje svojih proizvodnih pogona i kreiranje novog centra za distribuciju u Novomoskovsku, u ruskoj regiji Tula. Dio investicije odnosi se na postavljanje lokalne proizvodnje ženskih higijenskih proizvoda, odnosno brendova Always i Tampax, s ciljem stvaranja veće fleksibilnosti na lokalnom tržištu, smanjenja lanca opskrbe i troškova proizvodnje. Japan Tobacco International će investirati 12 miliona dolara u izgradnju fabrike duhana u regiji Rostov u kojoj će raditi 700 ljudi.
 uspješno je održan uprkos zapadnjačkim sankcijama Rusiji){kind=link}