Sektor ugostiteljstva zauzima značajno mjesto u privredi Bosne i Hercegovine. Ako uzmemo u obzir veliki broj objekata u kojima se obavlja djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, broj zaposlenih i rast prometa u ovom sektoru jasno je koliko je ovo značajna grana privrede. Međutim, ovo je i grana u kojoj su uočene brojne nepravilnosti i nelogičnosti u radu. Tako ako se gleda iz ugla prijavljenog prometa u PDV prijavama, utvrđeno je da predmetna djelatnost ima veoma nisko učešće u ukupnom prijavljenom prometu, od svega 0,57 posto. Prema podacima o prijavljenom prometu putem fiskalnih kasa u Republici Srpskoj i Federaciji BiH za 2018. godinu, identifikovano je 8.525 obaveznika iz djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića. Od tog broja 6.819 lica nije registrovano kao PDV obaveznik, što znači da imaju godišnji promet manji od 50.000 KM ili dnevni promet manji od 130 KM.
U 2018. godini ukupno 2.134 poreska obaveznika iz oblasti djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića podnijeli su PDV prijave, što čini 4,64 posto od ukupnog broja registrovanih poreskih obveznika koji su podnosili PDV prijave. Od ukupno podnesenih PDV prijava, 30 posto prijavilo je promet ispod 50.000 KM, što je zapravo i prag za ulazak u PDV sistem. Najveći broj obaveznika pripada segmentu između 100.000 i 500.000 KM prijavljenog prometa u PDV prijavi, a zatim obaveznici koji imaju promet između 50.000 i 100.000 KM.
Neprijavljivanje prometa
U analizi Uprave za indikrektno oporezivanje BiH, s ciljem dobijanja kvalitetnije informacije o broju lica koja obavljaju djelatnost ugostiteljstva, a koji nisu registrovani za PDV, korišten je pokazatelj prijavljenog prometa po stopi A. Naime, stopa A podrazumijeva promet koji posredstvom fiskalnih kasa prijavljuju lica koja nisu registrovana kao obaveznici PDV-a. Prema posmatranoj stopi A, tokom 2018. godine promet je prijavilo 6.534 lica. Tako je od 2.481 restorana, svega 31 prijavio promet veći od 50.000 KM, dok kada su u pitanju objekti koji se bave pravljenjem i usluživanjem pića od njih 4.022, samo je 48 prijavilo promet veći od 50.000 KM. U Upravi za indirektno oporezivanje BiH primijetili su na osnovu podataka od entitetskih poreskih uprava da je veliki broj onih ugostitelja koji prijavljuju promet koji je na granici praga ulaska u sistem PDV-a. Tako je 79 ugostiteljskih objekata prijavilo promet između 48.000 i 49.000 KM, a promet između 49.000 i 50.000 KM 71 objekat.
Zbog svih ovih nelogičnosti UIO je od 15. maja počela sa pojačanim kontrolama ugostiteljskih objekata.
„UIO je pokrenula pojačane kontrole poreskih obaveznika koji se bave ugostiteljstvom u BiH. To će se pojačano vršiti sigurno u narednih tri mjeseca. Tek po okončanju kontrola moći ćemo izaći sa konkretnim rezultatima. Tu će se znati, između ostalog, koliko su inspektori UIO utvrdili naknadnu obavezu, a to je ono što obaveznici nisu sami prijavili i platili, već su to razrezali poreski inspektori. Iz analize je vidljivo zašto smo dali fokus na pojačanu kontrolu obaveznika koji se bave ugostiteljstvom. UIO svakako prioritet u kontrolama daje prije svega prometu akciznim proizvodima, a najviše nafta i duvan. Međutim, i ova oblast mora biti predmet pojačanih kontrola jer su uočene brojne nelogičnosti“, za Business Magazine kaže Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Kovačević ističe da su u stalnim kontaktima sa entitetskim poreskim upravama, upravo iz razloga što postoji veliki broj obaveznika koji se bave ugostiteljstvom, a nisu u sistemu PDV-a, već prikazuju granični promet kako bi izbjegli ulazak u sistem PDV-a.
„Tu očekujemo i pomoć Poreske uprave Federacije BiH i Poreske uprave Republike Srpske, koje su već ranije uvele fiskalne kase, da svakog onog obaveznika koji pređe promet u iznosu od 50.000 KM oporezivog prometa po službenoj dužnosti registrujemo u sistem PDV-a“, dodaje Kovačević.
Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma RS, ističe da oni podržavaju apsolutno sve što je u skladu sa zakonom i zakonskim propisima.
„Smatramo da to ne treba da bude ovako pompezno najavljivano već da je to svakodnevni i svakidašnji posao inspektorata, nadamo se da ovo neće biti samo jedna akcija, već nešto što se podrazumijeva i što treba da se radi. Zaista ne znamo odgovor na pitanje zašto se do sada čekalo, ali i sad ako se krene i počne ta kontrola svakodnevno, sigurni smo da će se stanje u ovoj industrijskoj grani, jednoj od najvećoj u RS popraviti. Turizam i ugostiteljstvo su nešto što možemo da razvijamo i što može da donese mnogo novca u budžetima lokalnih zajednica kao i budžetu RS“, ističe Tatić.
Neravnopravan položaj
Tatić naglašava da se zakoni moraju poštovati i biti jednaki prema svima te da su uveliko oštećeni oni ugostitelji koji rade po zakonu.
„Nelojalna konkurencija je svakako nešto što nije dobro. Uzmimo ugostitelje koji rade po zakonima, a njih je oko 60 posto, koji plaćaju uredno obaveze prema državi, koji imaju radnike koji su prijavljeni na cijeli iznos plate, koji uplaćuju sve doprinose tim istim radnicima, koji i njima omogućavaju da dobro zarađuju, koliko oni imaju obaveza i koliko moraju imati veće cijene od onih, nažalost njih 40 posto koji niti plaćaju radnike niti plaćaju poreze državi“, dodaje Tatić.
Kao potencijalni, rizik kada je u pitanju ugostiteljstvo, a koji može imati za posljedicu poresku utaju je gotovinsko plaćanje od strane konzumenta, koje se teško može pratiti zbog nepostojanja adekvatnih dokumenata (račun i sl.).
„Svakako želimo uputiti i poziv svim građanima da što više koriste bezgotovinski način plaćanja. Ukoliko neko izvrši plaćanje karticom, taj iznos sjeda direktno na račun tog poreskog obaveznika, pa se takav promet više ne može sakriti. Nasuprot tome, kada se plaća gotovinom i dalje postoje načini na koje pojedini obaveznici izbjegavaju da prikažu sav ostvaren promet“, dodaje Kovačević.
Međutim, ovakva situacija nije nešto što je novo, ovo traje godinama. Ako se prisjetimo akcije Kasa od prije nekoliko mjeseci, koja je otkrila i načine na koje se vrše utaje poreza, pravo je pitanje zašto se ranije nije krenulo u obračun sa ugostiteljima koji ne isupnjavaju svoje zakonske obaveze.
„Udruženje radnika ugostiteljstva i turizma, u više navrata davalo je sugestije i prijedloge za riješavanje “mutnih radnji” u turizmu i ugostiteljstvu. Nažalost, dok god u zvaničnim institucijama radi neprofesionalno osoblje tako će nam biti. Ukoliko država želi da kontroliše ovu branšu to može vrlo lako da se uredi samo treba volja i želja da se zakoni poštuju i primjenjuju. Jedan od prijedloga Udruženja je formiranje turističke inspekcije, koja bi bila zadužena za kontrolu turističko ugostiteljske branše. Postavlja se pitanje i zašto pojedini ugostitelji mogu sve (remećenje javnog reda i mira, radno vrijem, neposjedovanje nekih dozvola ), a dosta njih imaju svakodnevne kontrole“, naglašava Tatić.
Da li će ove kontrole motivirati ugostitelje da na vrijeme isprave svoje PDV prijave, te da li će uspostaviti neke mehanizme koji će sprečavati dalje neprijavljivanje PDV-a, ostaje da se vidi. Kako god, rezultate ovih pojačanih kontrola imat ćemo za nekoliko mjeseci, ali ono što je sigurno jeste da su kazne visoke.
„Kazne u kontrolama su prilično visoke. Npr. ukoliko poreski inspektor u kontroli utvrdi da jedan poreski obaveznik nije prijavio i platio obavezu u iznosu od npr. 10.000 KM, to se konstatuje u zapisniku i obaveznik mora uplatiti taj iznos. Međutim, pored toga mora platiti još 5.000 KM kazne od strane pravnog lica i još 5.000 KM kazne koju treba platiti odgovorno lice u pravnom licu. Dakle, kazne su prilično visoke i zato smo mi iz UIO i pozvali obaveznike da još jednom prekontrolišu svoje prethodno predane prijave i ako uoče bilo kakvu grešku da to isprave na način da dostave Upravi izmijenjenu PDV prijavu i prije dolaska inspektora u kontrolu. Za one obaveznike kod kojih inspektori još uvijek nisu došli taj poziv još uvijek vrijedi“, dodaje Kovačević.
Visok stepen nepoštivanja propisa
U ovoj oblasti evidentiran je visok stepen nepoštivanja propisa, koji se prvensvteno ogleda u nekorektnom ili neblagovremenom izvršavanju obaveza koje se odnose na -registraciju, podnošenje prijava, tačno prijavljivanje, plaćanje. Analize UIO ukazuju na širok spektar mogućih prevara kao što su izbjegavanje registracije za PDV, neprijavljivanje prometa, dominantno učešće gotovinskih tokova, manipulacije vezane za odbitak ulaznog poreza, nezakonita proizvodnja i promet akciznih proizvoda i kao i mnogi rizici u oblasti direktnih poreza (npr. neprijavljivanje radnika i sl.).
Tatić ističe da razlog nepoštivanja zakona i izbjegavanja plaćanja poreza mogu biti i visoke stope poreza, na koje upozoravaju poslodavci već duži vremenski period.
„Postavlja se pitanje zašto pojedini ugostitelji krše zakone. Možda su i zakoni previše komplikovani za ove prostore, možda su i ti porezi preveliki ( 63 posto na prijavu radnika ) i to su neke stvari o kojima smo pričali sa nadležnim organima. Možda, ako se smanje ti porezi na pristojnih 52 do 53 posto više radnika bilo bi prijavljeno ili ako bi prag za ulazak u PDV bio 100.000 KM u odnosu na ovih sad 50.000 KM, više bi ugostitelji izdavali fiskalne račune“, dodaje Tatić.
