U Bosni i Hercegovini praktično svi koji se nešto pitaju deklarativno se zalažu za vladavinu prava, striktno poštivanje zakona i sveobuhvatne društvene reforme. No, kada s riječi treba preći na djela, ogromna većina zagovornika pravne i efikasne države “ulaže amandman“ koji, pojednostavljeno rečeno, glasi – može, ali bez mene.
Ilustrativan primjer takve filozofije jeste pokušaj entitetskih poreznih uprava da pod kontrolu stave novčane tokove na koje su godinama, suprotno svojim zakonskim ovlastima i obavezama, na oba oka dosljedno žmirili. Riječ je o prihodima koje bosanskohercegovački porezni obveznici ostvaruju iz inozemstva, a koji, prema entitetskim zakonima o porezu na dohodak, važećim već desetak godina, podliježu oporezivanju po stopi od 10 posto.
Mada ne postoji apsolutno nijedan razlog da ta vrsta prihoda bude drukčije tretirana od onih ostvarenih u BiH, domaći poreznici tek su se u zadnjih nekoliko mjeseci počeli koliko-toliko ozbiljnije njima baviti, inicirajući svojevrsnu masovnu histeriju utajivača te vrste poreza, koja uz periodične prekide traje od prošlog ljeta, kada je Porezna uprava FBiH objavila Javni poziv obveznicima koji ostvaruju prihode iz inostranstva, kojim je zatražila plaćanje poreza (ukoliko on već nije plaćen u inozemstvu) od svih građana Federacije BiH koji zarađuju van granica naše zemlje kroz radni odnos, obavljanje određenih usluga kao samostalne djelatnosti, iznajmljivanja imovine i imovinskih prava ili izvana primaju poklone u novcu.
Toleriranje neplatiša
“Na osnovu analize podataka dostavljenih od banaka koje djelatnost obavljaju na području Federacije BiH, Porezna uprava FBiH konstatovala je da u posljednje vrijeme raste broj fizičkih lica koja ostvaruju prihode iz inostranstva i naplaćuju ih putem PayPala ili nekog od drugih servisa elektronskog online plaćanja ili direktno na devizne račune, odnosno na druge vrste računa otvorenih kod banke.
S ciljem poštivanja odredbi Zakona o porezu na dohodak, Porezna uprava poziva sva fizička lica – rezidente Federacije BiH koja ostvare prihod iz inostranstva po osnovu dohotka i priliva novca po drugom osnovu“, obrazložila je tada svoj zahtjev Porezna uprava FBiH, navukavši na sebe ogroman bijes svih onih koji su godinama živjeli u svojevrsnoj poreznoj oazi, a kojima je posebno zasmetala napomena da se Poziv odnosi na sve prihode iz inozemstva ostvarene u posljednje tri godine.
Mada je glavni argument prozvanih poreznih utajivača bio da oni tim sredstvima sebi osiguravaju golu egzistenciju koja će im biti ugrožena ako plate porez, iz odgovora Porezne uprave na pitanje o efektima spornog Poziva, vidljivo je da je istina upravo suprotna.
“Prema podacima dostavljenim od strane kantonalnih poreznih ureda, do sada je 212 osoba koje su ostvarile prihode iz inostranstva izvršilo uplatu poreznih obaveza u iznosu od 909.177,28 KM.
Za ona lica koja se nisu odazvala na upućeni javni poziv, Porezna uprava poduzela je mjere i radnje iz svoje nadležnosti s ciljem naplate javnih prihoda“, preciziraju iz Porezne uprave FBiH u izjavi za Business Magazine.
Iz prezentiranih brojeva evidentno je da se, ustvari, radi o poreznoj utaji poprilično velikih razmjera, s obzirom na to da je samo navedenih 212 lica iz inozemstva prihodovalo u prosjeku po 42.886 KM, odnosno utajilo prosječno po 4.289 KM. Ako se taj prosječni utajeni iznos pomnoži sa brojem onih koji na različite način ostvaruju prihode iz inozemstva, a koji se sasvim sigurno mjeri hiljadama (incijalni podaci Porezne uprave, nakon koje je uslijedio Javni poziv, obuhvataju 843 fizička lica sa prebivalištem na području FBiH koji su putem PayPala i drugih online servisa od 2015. do 2017. godine ostvarili pojedinačne prihode iz inozemstva veće od 10.000 KM godišnje, u ukupnom iznosu od oko 37 miliona KM ili 43.890 po glavi), dolazi se do višemilionskih novčanih vrijednosti, koje, posebno u kontekstu činjenice da je Porezna uprava prošle godine po osnovu poreza na dohodak naplatila ukupno 456,5 miliona KM, nisu nimalo zanemarive – štaviše, ako se ima u vidu i zvanični podatak Centralne banke BiH da se lani kroz novčane doznake iz inozemstva u našu zemlju slilo 2,7 milijardi KM, dolazi se do zaključka da bi dosljedno porezno kontroliranje ovih novčanih tokova značajno popravilo likvidnost države. Upravo zato nejasno je zbog čega su entitetski poreznici godinama tolerirali ovaj vrlo rasprostranjeni vid porezne nediscipline.
“Nesporna je činjenica da Porezna uprava nije intenzivnije kontrolisala neplaćanje poreznih obaveza po osnovu prihoda iz inostranstva, ali samo iz razloga jer nije raspolagala podacima o tome koja fizička lica ostvaruju prihode iz inostranstva. Tek po dobivenim prvim informacijama od Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Porezna uprava poduzela je mjere i radnje na sistemskom rješavanju ove pojave, odnosno zatraženi su podaci od banaka za sva lica koja na ovaj način ostvaruju prihode i objavljen je poziv poreznim obveznicima da dobrovoljno prijave i izmire svoje obaveze.
Porezna uprava je početkom svake godine upućivala javni poziv poreznim obveznicima da podnesu godišnju prijavu poreza na dohodak za sve vrste oporezivog dohotka koji ostvare za porezni period, odnosno kalendarsku godinu. Pozivi za podnošenje godišnjih poreznih prijava odnosili su se i na prijavu oporezivog dohotka ostvarenog iz inostranstva“, objašnjavaju iz Porezne uprave FBiH, ukazujući pritom i na određene zakonske nedostatke koje bi trebalo korigirati radi efikasnije naplate svih, pa i poreza zasnovanih na prihodima građana iz inozemstva.
Zakonske manjkavosti
“Porezna uprava već godinama predlaže izmjene relevantnih zakonskih propisa kako bi se omogućilo njeno online povezivanje sa bankama. Na taj način, Porezna uprava bi pravovremeno imala informaciju ne samo o prihodima fizičkih lica iz inostranstva, nego i o drugim poslovnim transakcijama, kako fizičkih, tako i pravnih lica, te bi se na taj način novčani tokovi stavili pod punu poreznu kontrolu“, potcrtavaju iz Porezne uprave FBiH.
Posljednjih sedmica kampanja protiv entitetskih poreznih uprava zbog oporezivanja prihoda iz inozemstva, naročito je živa kada je riječ o doznakama dijaspore rodbini u BiH, koje također do sada nisu bile oporezivane iako je to bila zakonska obaveza.
Kao osnovni uzrok tog propusta u primjeni zakona, iz Porezne uprave, kao i u slučaju ostalih vrsta prihoda iz inozemstva, navode nedostatak relevantnih informacija.
“Kada je u pitanju oporezivanje doznaka iz inostranstva rodbini u BiH, podsjećamo da su kantonalnim zakonima o nasljeđu i poklonu uređena pitanja utvrđivanja i naplate poreza na nasljeđe i poklon. Svaka pojedinačna transakcija koju bh. dijaspora šalje svojim članovima porodice u BiH do određenog iznosa nije oporeziva, a taj iznos se mijenja u zavisnosti od kantona (u većini kantona neoporezivi su pokloni vrijedni do 2.000 KM, s tim što srodnici prvog reda ne plaćaju porez na poklon, op.a.).
Propust u primjeni Zakona u vezi sa oporezivanjem poklona dobivenih iz inostranstva, sastoji se u tome što Porezna uprava ne raspolaže podacima o primanjima iz inostranstva da bi mogla da poduzme mjere na naplati poreza. Tek po saznanju o primanjima iz inostranstva od nadležnih institucija, Porezna uprava može poduzeti mjere iz svoje nadležnosti“, potcrtavaju iz Porezne uprave FBiH.
Na opasku da bi, s obzirom na apsolutnu poreznu nedisciplinu obveznika koji ostvaruju prihode iz inozemstva, rješenje možda moglo biti da se ti prihodi oporezuju automatski, poput dobitaka od igara na sreću, federalni poreznici ponovo potenciraju pitanje uveznosti poreznika i banaka.
“Prihodi koji se ostvaruju iz inostranstava, prema trenutnoj zakonskoj regulativi, oporezuju se na različit način od igara na sreću.
Da bi se omogućilo automatsko oporezivanje ovih prihoda, neophodna je izmjena zakonske regulative – kako na federalnom, tako i na kantonalnim nivoima, uz aktivno uključenje banaka koje imaju evidenciju o uplatama koje stižu iz inostranstva“, napominju iz Porezne uprave FBiH.
Koliko su neutemeljeni otpori plaćanju poreza na prihode ostvarene iz inozemstva, govori i podatak da je Porezna uprava FBiH za 2017. godinu obradila ukupno102.698 prijava koje se odnose na akontacije poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti, te 91.535 godišnjih prijava poreza na dohodak, među kojima i prijave poreznih obveznika koji su prijavili svoje prihode ostvarene iz inostranstva po osnovu povremene samostalne djelatnosti i koristili pravo na rashode u visini od 20 posto ostvarenog prihoda, kao i porezne prijave lica koja su kao naučnici, umjetnici, stručnjaci, novinari…, ostvarili autorske naknade uz pravo na rashode u visini od 30 posto ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu.
Prema tumačenju Porezne uprave, pobrojani obveznici i sada imaju pravo korištenja navedenih rashoda.
