Veće plaće radnicima kroz podsticaj poslodavcima

Vlada Republike Srpske usvojila je Prijedlog zakona o podsticajima u privredi RS, koji predviđa povrat dijela uplaćenih poreza i doprinosa onim poslodavcima koji povećaju plaće radnicima.

143
Podsticaji

Poslodavci u Republici Srpskoj uskoro će biti stimulirani novom mjerom Vlade RS, tačnije od 1. jula trebala bi početi isplata podsticaja poslodavcima na osnovu povećanja plaća radnicima i direktnih ulaganja. Riječ je o novom Zakonu o podsticajima u privredi čiji je prijedlog Vlada RS utvrdila krajem maja, a koji će u Narodnoj skupštini RS biti razmaran po hitnom postupku.

„Naša namjera sada jeste da stimulišemo poslodavce u realnom sektoru da izvrše dodatno povećanje plata svojim zaposlenim radnicima, na način da ćemo svim onim poslodavcima, koji povećaju plate radnicima izvršiti povrat, kroz podsticaj, dijela uplaćenih poreza i doprinosa na povećani dio plate. Kako bi navedenu mjeru mogli realizovati, donijet ćemo novo zakonsko rješenje, kojim će navedena mjera biti definisana kao podsticaj privredi. Pored toga, podsjetit ću Vas da je Vlada Republike Srpske uspostavila Registar poreskih i neporeskih davanja i da ćemo vršiti smanjenje i/ili ukidanje onih davanja za koje naša analiza, koju kontinuirano radimo, pokaže da nisu opravdana“, za Business Magazine kaže Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.

Podrška realnom sektoru

Zakon je otvorio vrata za povećanje plaća radnicima u realnom sektoru, a predviđena podsticajna sredstva dodjeljuju se privrednim subjektima po dva osnova i to: povećanja plaće radnika i podsticanja direktnih ulaganja.

Tako će oni poslodavci koji budu povećavali plaće svojim zaposlenim ostvariti mogućnost povratka dijela plaćenih poreza i doprinosa na povećani dio plaće. Iznos podsticaja za povećanje radničkih plaća bit će određivan na osnovu visine njihove početne plaće.

“Ako je početni iznos viši od 550 KM, privredni subjekt ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti 70 odsto plaćenih doprinosa na povećanje plate. Ako je početni iznos plate radnika viši od najniže plate u RS, odnosno 450 KM, ali ne veći od 550 KM, privredni subjekt ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti od 30 odsto plaćenih doprinosa na povećanje plate”, pojasnili su iz Ministarstva privrede i preduzetništva RS.

Novčana sredstva će se dodjeljivati iz Budžeta RS, a predviđeno je da privredni subjekti ostvaruju pravo na podsticaj za povećanje plaća u dva obračunska perioda – od 1. januara do 30. juna i od 1. jula do 31. decembra.

Cilj donošenja ovog zakona jeste stvaranje uslova za provođenje sveobuhvatne reforme poslovnog okruženja, stvaranje okolnosti i povoljnih uslova za povećanje plaća zaposlenih u realnom sektoru, priliv investicija kao i privredni rast te zapošljavanje. Osim povećanja plaća i vremenski duže održavanje uvećane plaće radnika, što je jedan od prioritetnih ciljeva Vlade RS ova mjera će se, prema mišljenju Viškovića, odraziti pozitivno i na ostanak radne snage, ali i na smanjenje sive ekonomije.

„Pored povećanja plata, ključni efekat jeste smanjenje opterećenja na rad za sve one poslodavce u realnom sektoru koji povećaju plate svojim zaposlenim, jer će na taj način, svaki poslodavac, u zavisnosti od iznosa povećanja plate, smanjivati sam sebi prosječnu zbirnu stopu opterećenja na rad. Također, ovom mjerom ćemo podstaći poslodavce da smanje sivu ekonomiju, koja se ogleda u isplati plate „naruke“, što će dodatno povećati prosječnu platu u Republici Srpskoj. Povećanjem plata, svi zajedno činimo još jedan korak u pravcu zadržavanja naših ljudi u RS, a sa druge strane povećavamo konkurentnost privrede Republike Srpske i otvaramo im mogućnost za dodatno zapošljavanje i povećanje investicija u proizvodne kapacitete. Naravno, naša krajnja namjera jeste da ova mjera bude ograničenog karaktera, nakon čije realizacije bi stvorili prostor da izvršimo umanjenje ukupnog opterećenja na rad, kroz smanjenje zbirne stope doprinosa“, dodaje Višković.

Poslodavci zadovoljni

Bitno je naglasiti da je ideja o ovoj mjeri potekla od poslovne zajednice, koju su zajedno s Vladom RS detaljno analizirali i razradili i došli do rješenja za koje obje strane smatraju da će na najbolji način ispuniti zacrtane ciljeve.

„Unija poslodavaca predložila je ovo rješenje sa ciljem smanjenja oporezivanja rada, imajući u vidu izazove u vezi sa padom aktivne ponude radne snage i potencijalnim rastom plata. Očekujemo da će primjenom seta ovih mjera, koje smo definisali u Memorandumu o zajedničkim politikama Vlade RS i UUPRS, na dobitku biti poslodavci, radnici i Vlada“, za Business Magazine kaže Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS.

Aćić ističe da osnovni cilj ove mjere jeste rast plaća, odnosno realni rast životnog standarda radnika.

„Ekonomski parametri jesu jedan od ključnih razloga napuštanja ovog prostora, ali politička nestabilnost i pravna nesigurnost takođe su jedni od bitnijih razloga. Mjerama koje realizujemo zajedno sa Vladom nastojimo da pošaljemo i pozitivnu poruku građanima“, dodaje Aćić.

Poreska uprava Republike Srpske bit će zadužena da prati, analizira i daje tačne podatke o povećanjima plaća te iznosima dodatno uplaćenih poreza i doprinosa. Na pitanje da li će radnici biti zaštićeni od eventualnih zloupotreba na način da poslodavac prvo smanji plaću, pa je onda poveća na raniji iznos kako bi ostvario ove benefite, Višković  kaže da će sve biti jasno precizirano zakonskim rješenjem, tako da zloupotrebe neće biti moguće. Dodaje da će mogućnost povrata dijela poreza moći ostvariti samo oni poslodavci koji u prethodnom periodu nisu smanjivali plaće svojim radnicima.

Istog mišljenja je i Aćić, koji dodaje da će realizacija ove mjere biti praćena u narednim mjesecima te imajući u vidu značaj njenih efekata na cjelokupnu zajednicu, stava je da svaku evetualnu zloupotrebu treba prepoznati i odmah sankcionirati.

Donošenje ovog zakona je planirano u Programu ekonomskih reformi od 2019. do 2021. godine i prioriteta utvrđenih u ekspozeu premijera. Višković dodaje da osim što će se pratiti realizacija rješenja, isto će se dodatno unapređivati i prilagođavati potrebama privrede, a sve sa ciljem boljeg ekonomskog položaja radnika, većih plaća i ostanka radne snage u RS.

Poslodavci pozdravljaju ovu mjeru te smatraju da će ona, zajedno sa setom zakona koje je Vlada najavila doprinijeti rasterećenju privrede.

„Primjenom ove mjere, odnosno rastom plata između 10 i 15 posto u naredne dvije do tri godine postigli bi efekat smanjenja oporezivanja rada na nivo iz 2008. godine kada je iznosio 52 posto na neto platu. U proceduri je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobiti koji predviđa ukidanje oporezivanja reinvestirane dobiti u opremu i objekte. Kroz Opšti kolektivni ugovor postigli smo dogovor da regres bude neoporeziv. Ostaje nam da u narednom periodu odlučnije krenemo sa ukidanjem značajnog broja parafiskalnih opterećenja. Sve ove mjere svakako će poboljšati konkurentnost poslodavaca. Značajni izazovi ostaju u sferi javne potrošnje, održivosti sistema socijalne zaštite i reformi obrazovanja i mi ćemo kao poslovna zajednica dati doprinos definisanju strateških pristupa i realizaciji mjera u ovim oblastima“, dodaje Aćić.

Jedinstveni registar svih podsticaja

Osim ove vrste podsticaja, Prijedlog zakona predviđa i podsticanje po osnovu direktnih ulaganja. U saopćenju Vlade RS navodi se da će se uvođenjem podsticaja za direktna ulaganja postići podrška za jačanje i razvoj privrede u Republici Srpskoj. Svrha uvođenja podsticaja za direktna ulaganja je da se obezbijede uslovi za postizanje veće konkurentnosti privrede, čije poslovanje će se zasnivati na znanju i sposobnosti te da se obezbijedi održivi privredni rast, uz postizanje zapošljavanja u Republici Srpskoj.  Također, zakonom se uvodi jedinstveni registar svih podsticajnih sredstava, koja se dodjeljuju na republičkom i lokalnom nivou, a sve u cilju kvalitetne razmjene informacija između institucija i postizanja efikasnije dodjele sredstava.

 

 

PREKOMirela Haskić-Suša
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here