Brexit poslije May još neizvjesniji

Skoro tri godine nakon što je Velika Britanija sa 52 posto glasova za i 48 posto protiv na referendumu izglasala izlazak iz Evropske unije i dalje je nejasno na koji način, kada, pa čak i da li će se Brexit desiti. Za poslovnu zajednicu i britansku ekonomiju, vjerovatno ne postoji mogućnost sretnog kraja u ovoj priči

39

Britanska premijerka Theresa May najavila je ostavku nakon što je propao i posljednji pokušaj dogovora o Brexitu. Iza Therese May i Velike Britanije su turbulentni mjeseci nemogućnosti postizanja dogovora o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije. Ostrvu i njegovoj ekonomiji predstoji još turbulentniji period, nakon što su evropski izbori pokazali duboku polarizaciju društva. Bilo koji kandidat koji će zamijeniti May na premijerskoj poziciji teško da će moći ublažiti način na koji će se Brexit odigrati. Opcija je samo nekoliko: Velika Britanija će ili napustiti Uniju uz svojevrsni ugovor o periodu tranzicije, otići bez dogovora ili neće izaći uopće, a izvjesno je i još jedno prolongiranje roka za izlazak, koji je sada 31. oktobar 2019.

Premda je zasad u igri nekoliko kandidata koji bi mogli doći na premijersku poziciju, Boris Johnson, lice službene kampanje Brexita, favorit je među potencijalnim nasljednicima Therese May, a on želi tvrđi „razvod“ od onog koji je May predlagala. Bez obzira da li će na premijersku poziciju doći sa ili bez podrške Nigela Faragea čija je stranka Brexit slavila na evropskih izborima, Johnson bi vjerovatnoću Brexita bez dogovora dramatično povećao – a ne treba zaboraviti da je za to dovoljno tek da se niko ne složi s alternativnim prijedlogom do 31. oktobra. To bi bilo katastrofalno za industriju, ističe Fortune, podsjećajući da je Johnson u junu prošle godine, upitan o bojaznima koje su sve veće u poslovnoj zajednici, odgovorio: „J**** poslovnu zajednicu.“

Bez dogovora ili bez Brexita?

Ko god zamijeni May na mjestu lidera Konzervativne stranke gotovo sigurno će zahtijevati oštriji pristup Brexitu od Brisela, što može značiti konfrontaciju s Evropskom unijom prije 31. oktobra, a s namjerom jačanja pesnice budućeg premijera, neki ministri već sada predlažu pripreme za Brexit bez dogovora. To je najlošiji scenarij za mnoge velike kompanije: Brexit bez dogovora ostavio bi petu najveću ekonomiju svijeta bez brojnih međunarodnih trgovinskih veza te dislocirao lance opskrbe koji danas idu preko Evrope. Političke i društvene posljedice ovog scenarija još su nesagledive, ali sudeći po dosadašnjim dešavanjima, finansijskim tržištima će se proširiti strah i vrijednost funte će pasti.

Američka investiciona banka JP Morgan povećala je svoju procjenu mogućnosti Brexita bez dogovora na 25 posto navodeći da je procjenu utemeljila na pretpostavci da će Boris Johnson postati premijer. Izvještaj koji je JP Morgan uputio svojim klijentima nosi naslov Brexit: Čas je da budete uplašeni, budući da je mogućnost za Brexit bez dogovora sve veća, a u njemu se još navodi da je vjerovatnoća još jednog prolongiranja Brexita 60 posto. Istovremeno, najnovija procjena BNP Paribasa je da je vjerovatnoća za Brexit bez dogovora 40 posto, što je za 20 posto više nego kod ranije procjene.

Na vjerovatnoću da će se na mjestu Therese May naći zagovornik Brexita bez dogovora odreagirala je i funta koja je posljednjih sedmica doživjela dodatni pad u odnosu na druge svjetske valute. Vrijednost funte pala je sa više od 1,17 eura na manje od 1,14 eura te sa više od 1,32 dolara na manje od 1,27 dolara, što je najniži nivo od februara, piše Guardian. Problem su i zalihe sirovina i materijala koje kompanije gomilaju u strahu od Brexita bez dogovora, zbog čega Velika Britanija i dalje više uvozi nego što izvozi. Trgovinski deficit u prva tri mjeseca 2019. iznosio je 18,3 milijarde funti, što je rekordan kvartalni rezultat te znatno veći od 9,4 milijarde funti u posljednjem kvartalu 2018. Istovremeno, u strahu od Brexita bez dogovora, usporio je i rast plaća.

Ipak, Guardian piše i da je rast britanskog BDP-a u prva tri mjeseca 2019. iznosio 0,5 posto, što je više od zabilježenih 0,3 posto u posljednjem kvartalu prošle godine te se to može protumačiti kao dokaz da britanska ekonomija ipak pobjeđuje u borbi s političkim haosom u zemlji. No, ekonomisti ističu da je taj rast u velikoj mjeri uslovljen upravo nagomilavanjem zaliha na koje su se britanski proizvođači odlučili prije originalnog roka za Brexit, 29. marta, te upozoravaju da bi rast mogao oslabiti jednom kad kompanije počnu koristiti ove zalihe umjesto da prave nove naružbe.

Svjesno nanošenje štete ekonomiji

Britanski ministar finansija Philip Hammond nedavno je upozorio da oni koji se zalažu za Brexit bez dogovora namjerno čine štetu britanskoj ekonomiji, piše Eureporter. U obraćanju poslovnim liderima i političarima, Hammond je naveo da postoje oni „na populističkoj desnici“ koji tvrde da je jedino izlazak bez dogovora „istinski legitiman Brexit“. „Kampanja Leave jasno je tvrdila da će izlazak biti uz dogovor, te je zagovaranje Brexita bez dogovora otmica rezultata referenduma, a time se svjesno šteti našoj ekonomiji i životnom standardu, jer ni sva priprema na svijetu neće spriječiti posljedice Brexita bez dogovora.“

Ostavka Therese May u Velikoj Britaniji će neminovno ponovo podstaći rasprave o tome koji je najbolji način izlaska iz Evropske unije, ali će dati i mogućnost oponentima raskida da podsjete na mogućnost novog referenduma ili čak opoziv Člana 50. Nakon što je dugo tvrdila da se protivi novom referendumu, May je na koncu i sama posegnula za mogućnošću drugog referenduma i bliskijih trgovinskih sporazuma. Mogućnost da parlament izglasa novi referendum tehnički postoji, mada je taj prijedlog na ranijim glasanjima bio odbijen većinom glasova. Ukoliko bi parlament ipak odlučio da se novi referendum treba održati, Velika Britanija bi najprije morala zamoliti za odgodu Brexita.

Ko god da dođe na mjesto Therese May imat će težak posao pregovaranja o sasvim novim uslovima Brexita s ostatkom Evropske unije koji broji sedam puta veću populaciju od britanske, naročito nakon što je dosadašnja premijerka u pregovorima potrošila više od dvije godine. Vremena također nema napretek. U aprilu je francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio da se ne slaže s prolongiranjem Brexita za godinu dana, navodeći da to stavlja pod rizik institucije Evropske unije, premda je njemačka kancelarka Angela Merkel više puta pozvala na sprečavanje neuređenog izlaska Velike Britanije iz Unije, koji bi naštetio evropskoj ekonomiji.

Kompanije već osjećaju posljedice

Za to vrijeme, poslovna zajednica Velike Britanije već osjeća posljedice nemogućnosti dogovora o Brexitu. Uslužne kompanije, koje čine veliki dio britanske privrede, u posljednja su tri mjeseca bilježile pad obima posla i nerado investirale, usljed nestabilnosti koju uzrokuju dešavanja oko Brexita, pokazalo je istraživanje koje je provela Konfederacija britanske industrije (CBI). Kompanije i profesionalne uslužne kompanije zabilježile su najveći pad obima posla od augusta 2012. godine i „ekstremno negativno“ ocjenjivale prilike u narednoj godini, navedeno je u izvještaju.

Istraživanje je pokazalo da se očekuje najveći pad investicija još od 2010. Nivo investicija bilježio je pad tokom čitave 2018. jer su kompanije čekale jasniju sliku uslova Brexita, a početkom ove godine je tek neznatno porastao. Domaća potrošnja je bila pokretač ekonomskog rasta, ali Reuters navodi da se nameće pitanje koliko dugo će ostati robusna. CBI je istraživanje provela između 29. aprila i 14. maja, nakon što je Evropska unija dozvolila prolongiranje Brexita do kraja oktobra. „Paraliza Brexita nastavlja uzimati danak britanskim uslužnim kompanijama. Profit, optimizam i spremnost na investicije su u oštrom padu“, ocijenila je ekonomistkinja Konfederacije britanske industrije Anna Leach.

Istraživanje je, ipak, pokazalo da su uslužne kompanije još uvijek spremne zapošljavati radnice i radnike, a do sličnog rezultata došlo je i ispitivanje Konfederacije za zapošljavanje (REC). „Tržište radnih mjesta je robusno, ali više je kompanija koje na budućnost gledaju negativno nego onih koje gledaju pozitivno“, istaknuo je Neil Carberry, izvršni direktor ove organizacije. Još jedno istraživanje Britanskog konzorcija maloprodaje pokazalo je da su cijene u trgovinama porasle za 0,8 posto u odnosu na maj prošle godine, te za 0,4 posto u odnosu na april, što je bio i najveći rast u šest godina.

 

 

PREKOTamara Zablocki
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here