Iran će naftu prodavati na sivom tržištu

Odnosi između Irana i SAD su zaoštreni, a budućnost nuklearnog sporazuma upitna. Američki predsjednik Donald Trump prošle je godine odlučio napustiti sporazum i ponovo uvesti sankcije Iranu, a Iran je nedavno poručio da će nastaviti sa svojim nuklearnim aktivnostima ako se evropske sile ne usprotive američkim sankcijama.

85
Iran nafta

„Iran je mobilisao sve svoje resurse za prodaju nafte na sivom tržištu“, izjavio je Amir Hossein Zamaninia, zamjenik ministra za naftu Irana nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele nove sankcije na iranskom sektoru željeza, čelika, aluminija i bakra, te poručile kupcima iranske nafte, uključujući Kinu, Indiju i Tursku, da će se, ukoliko energent do 1. maja ne prestanu kupovati od ove zemlje, suočiti sa sankcijama. Zamaninia je iranskim medijima saopćio da će Iran nastaviti izvoziti svoju naftu bez obzira na američke sankcije, za koje je dodao da nisu niti pravedne, niti legitimne.

Potez Sjedinjenih Država, najavljen u aprilu, dio je „kampanje maksimalnog pritiska“ namijenjene zaustavljanju ne samo iranskog nuklearnog programa, već i programa teheranskih balističkih raketa, ali i suzbijanju moći koju Iran ima na Bliskom istoku – što Amerika naziva „štetnim ponašanjem“ – uz uključenost u sukobe u Siriji i Jemenu. Američka prijetnja uslijedila je nakon što se Washington prošle godine povukao iz nuklearnog sporazuma o Iranu, u kojem je Teheran pristao ograničiti svoj nuklearni program, te ponovo uveo sankcije na izvoz iranske nafte.

Tankeri ispod radara

Sjedinjene Države su tada pristale za osam najvećih uvoznika iranske nafte, među kojima su Kina i Indija, omogućiti prelazni period kako bi našle druge dobavljače nafte, a nekoliko zemalja nadalo se da će ovaj izuzetak biti obnovljen. Iznenađujuće za mnoge, Bijela kuća je odlučila da više nema vremena za čekanje. Prijetnjom sankcijama, SAD žele srezati izvoz iranske nafte na nulu i time ostaviti vladu Irana bez 50 milijardi dolara godišnje, koliko iznose prihodi od nafte ove zemlje.

Teheran je, ipak, nepokolebljiv.

„Mi sigurno nećemo prodavati 2,5 miliona barela dnevno kao pod nuklearnim sporazumom. Morat ćemo donijeti ozbiljne odluke o finansijskom i ekonomskom vođenju, a vlada radi na tome“, izjavio je Zamaninia.

Zamaninia nije otkrio detalje o sivom tržištu, ali je odranije poznato da je Iran u periodima sankcija prethodnih godina prodavao naftu uz velike popuste i posredstvom privatnih firmi, piše Reuters.

„Ovo nije krijumčarenje, već protivljenje sankcijama koje ne vidimo kao pravedne ili legitimne“, dodao je Zamaninia.

Manouchehr Takin, savjetnik za naftu i energetiku u Velikoj Britaniji, izjavio je za AlJazeeru da tankeri s iranskom naftom mogu zaobići američke sankcije djelujući ispod radara i otežavajući praćenje stvarnih količina pošiljki.

„U pomorskoj trgovini, stotine tankera kreću se posvuda i idu ka različitim lukama, ukrcavaju i iskrcavaju teret. A jednom kad dođu do otvorenog mora, mogu ugasiti signale kako ih se ne bi pratilo, a potom i mijenjati imena ili papire. To što Sjedinjene Države rade je ilegalno i da bi se izvukao, Iran će uraditi sve što može.“

Evropska unija, Njemačka, Velika Britanija i Francuska navele su da ostaju posvećene nuklearnom sporazumu, ali da „odbijaju bilo kakve ultimatume“ Teherana.

„Odlučni smo u daljnjim pokušajima da omogućimo nastavak legitimne trgovine s Iranom“, napisali su čelnici u zajedničkom saopćenju, referirajući se na INSTEX, evropski instrument za finansijske transakcije s Iranom osmišljen kako bi se zaobišle američke sankcije, te pozvali Iran da nastavi implementirati obaveze iz sporazuma.

Turska i Kina zasad su jedine države koje su navele da namjeravaju nastaviti kupovati velike količine iranske nafte, dok su drugi veliki kupci poput Indije, Japana i Južne Koreje, signalizirali da će se radije povinovati američkom pritisku.

Iranski predsjednik Hassan Rouhani izjavio je da se Iran mora suprotstaviti sankcijama tako što će nastaviti izvoziti naftu, kao i povećati izvoz drugih proizvoda.

„Amerika nastoji smanjiti naše međunarodne rezerve, tako da moramo povećati priliv novca u kasu i srezati troškove. U prošloj godini, vrijednost izvoza naše druge robe iznosila je 43 milijarde dolara. Trebali bismo povećati proizvodnju i izvoz naših proizvoda osim nafte te se suprotstaviti američkoj borbi protiv prodaje naše nafte“, rekao je Rouhani govoreći na televiziji.

Pritisak bez presedana

Istovremeno, Sjedinjene Države napravile su dodatne poteze kako bi primorale Iran da prestane proizvoditi niskoobogaćeni uranijum i proširivati jedinu nuklearnu elektranu u zemlji. Ukinuta su dva izuzeća od sankcija, jedno koje je dozvoljavalo Iranu da skladišti višak teške vode proizvedene tokom procesa obogaćivanja uranijuma u Omanu, te drugo koje je dozvoljavalo Iranu da razmjenjuje niskoobogaćeni uranijum za takozvani „žuti kolač“, uranijumski koncentrat, sa Rusijom.

Visoko obogaćeni uranijum može se koristiti kao gorivo za nuklearno oružje ali Ali Larijani, predsjednik iranskog parlamenta, tvrdi da će Teheran nastaviti obogaćivati uranijum u svrhe proizvodnje električne energije.

„Pod sporazumom, nismo učinili ništa pogrešno. Nastavit ćemo obogaćivati uranijum“, prenijela je Larijanijeve riječi iranska novinska agencija ISNA. Podsjetimo, prema istorijskom sporazumu iz 2015. koji su potpisale SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Evropska unija, Teheran ima pravo obogaćivati uranijum do određene granice.

Iranski predsjednik Rouhani ranije je upozorio da će se Iran prestati pridržavati određenih dijelova nuklearnog sporazuma i dao rok od 60 dana ostalim potpisnicama da ispune svoje obaveze, prvenstveno kad je riječ o bankarskom i naftnom sektoru. Rouhani je rekao da će Iran nastaviti s obogaćivanjem uranija ukoliko svjetske sile ne održe svoja obećanja data u okrivu nuklearnog sporazuma. Novi američki pritisak Rouhani je ocijenio „bez presedana“, te ga uporedio s invazijom vojske Saddama Husseina na Iran 1980.

„Ne možemo reći jesu li uslovi bolji ili lošiji nego tokom rata (1980-1988), ali tokom rata nismo imali problem s našim bankama, prodajom nafte, uvozom ili izvozom, a sankcije su se odnosile samo na kupovinu oružja“, izjavio je Rouhani, a prenijela iranska državna novinska agencija IRNA.

„Pritisci neprijatelja su rat kakav nije viđen u historiji naše Islamske revolucije. Ali ja ne očajavam i gajim velike nade za budućnost, vjerujući da možemo prevazići ove teške uslove našim jedinstvom“, dodao je iranski predsjednik.

Rouhani se našao na meti kritika od različitih političkih predstavnika u svojoj zemlji, nakon što su se SAD povukle iz nuklearnog sporazuma o kojem je pregovarala njegova administracija. Pod sporazumom, Iran je pristao ograničiti osjetljive nuklearne aktivnosti ali i dozvoliti pristup međunarodnim inspektorima, u zamjenu za ukidanje sankcija. Američke sankcije, naročito one koje se odnose na energetiku i finansijski sektor, ostavile su posljedice po izvoz nafte i strane investicije.

Sankcije zabranjuju američkim kompanijama da direktno trguju s Iranom, kao i s bilo kojom stranom firmom ili državom koja posluje s Iranom. Međunarodni monetarni fond predviđa da će iranska ekonomija u 2019. doživjeti smanjenje od šest posto, ali ova procjena ne uzima u obzir najnoviju američku odluku da ukine iznimke u vezi s kupovinom iranske nafte koje su uživale Kina, Indija, Japan, Južna Koreja i Turska. Iran je nekoliko puta zaprijetio da će na američke sankcije uzvratiti blokiranjem Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi petina ukupne količine nafte koja se troši globalno, podsjeća BBC.

 

 

PREKOTamara Zablocki
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here