Kini ponestaje opcija kojima bi mogla uzvratiti na dodatni pritisak Sjedinjenih Američkih Država bez da ugrozi vlastite interese, nakon što je Washington uveo više nego dvostruke carine na kinesku robu u vrijednosti 200 milijardi dolara. SAD novim carinama, ali i ratom protiv kineskih kompanija kakve su Huawei i ZTE, te slanjem ratnih brodova u Tajvanski moreuz, nastoji natjerati Kinu da odustane od državnih intervencija u ekonomiji. Kina je zasad zaprijetila povećanjem carina na američku uvoznu robu u vrijednosti 60 milijardi dolara, izvještava Reuters.
Američki predsjednik Donald Trump novim je povećanjem carina sa 10 na 25 posto otvorio put za proširenje američkih carina na ukupan kineski uvoz koji se proteže na 540 milijardi dolara, što bi moglo dovesti do potresa u cijeloj globalnoj ekonomiji povećanjem cijena robe široke potrošnje poput mobitela, sunčanih naočala i televizora, piše Washington Post. „Cijene će porasti u lancima Target, Costco, Home Depot i Walmart. Uvoznici će dio ili sve nove carine naplatiti kupcima“, upozorio je Nelson Dong, partner u Dorsey & Whitney u Seattleu.
Šta kažu studije?
Zasad su slabe nade da će se trgovinski rat između Amerike i Kine, koji traje već godinu dana, uskoro riješiti. Trump je najavio da će se susresti s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na samitu lidera G20 koji će krajem juna biti održan u Japanu. Američki ministar finansija Steven Mnuchin izjavio je za CNBC da dvije strane ostaju u pregovorima koji „još traju“. „Sviđa mi se položaj u kojem se nalazimo“, izjavio je Trump medijima. Investitori, ipak, nisu bili tako oduševljeni te su berze dan završile najlošijim rezultatom u posljednjih nekoliko mjeseci.
Trump se usput pohvalio i netačnom informacijom da federalna vlada prikuplja „stotine milijardi dolara“ od carina te rekao da će iskoristiti 15 milijardi dolara za pomoć poljoprivrednicima pogođenim lošijim izvozom u Kinu. „Naši poljoprivrednici će biti vrlo sretni. Naši proizvođači će biti vrlo sretni. Naša vlada će biti vrlo sretna. Ovo nam se vrlo dobro isplati.“ Američko ministarstvo finansija zapravo je prikupilo 39 milijardi dolara od carina u prvih sedam mjeseci trenutne fiskalne godine, što je jedva 18 milijardi više nego u istom periodu u godini ranije.
Industrija također nije oduševljena posljednjim Trumpovim potezima. I dok su predstavnici većine industrija pozdravili Trumpovo suprotstavljanje Kini u vezi s transparentnošću trgovine i uticanjem na tržište, nezadovoljni su nagomilavanjem carina. „Ovo je samoranjavanje koje će biti katastrofalno za našu ekonomiju. Predsjednik je ovim pokazao da ga ne brinu veći troškovi američkih porodica, niti milioni američkih radnih mjesta koja zavise od globalnih lanaca“, ocijenio je za Washington Post Rick Helfenbein, predsjednik i izvršni direktor udruženja američke modne industrije.
Premda Trump tvrdi da trošak novih carina snose Kinezi, Washington Post se poziva na novije empirijske studije koje potvrđuju da je teret na američkim kupcima. Koristeći standardne ekonomske modele, ekonomisti iz Federalnih rezervi te s univerziteta Princeton i Columbia zaključili su da teret carina pada na domaće kupce, sa smanjenjem realnog dohotka za 1,4 milijarde dolara mjesečno do kraja 2018.
„To nije makroekonomska kriza ili veliki šok, ali će teško pasti domaćinstvima s nižim primanjima“, pojasnila je Mary Lovely s Univerziteta Syracuse.
Šta će Kina učiniti?
Kineski lideri zasad nastoje izbjeći eskalaciju sukoba koji će ugroziti dugoročni razvoj kineske ekonomije, ali su istovremeno svjesni i rizika koji nosi pretjerana popustljivost prema Washingtonu, piše Reuters pozivajući se na izvore bliske Kineskoj vladi. Pristajanjem na američke zahtjeve da prestane subvencionirati državne kompanije i strateške sektore i oslobađati ih poreza, Kina bi odustala od svog ekonomskog modela, a veze između Komunističke partije i ekonomije bile bi oslabljene.
„Još uvijek imamo municije, ali možda je nećemo svu iskoristiti. Namjera nam je postići dogovor prihvatljiv objema stranama“, pojasnio je Reutersov izvor. Sve uzvratne mjere koje bi Kina mogla povući prate potencijalni rizici. Od prošlog jula, Kina je kumulativno uvela dodatne uzvratne carine od 25 posto na američku robu u vrijednosti 110 milijardi dolara, a podaci o trgovini između dvije zemlje govore da Kini za uvođenje novih uzvratnih carina preostaje manji dio američke robe, poput sirove nafte i aviona – tek u vrijednosti oko 10 milijardi dolara.
S druge strane, američki predsjednik Trump prijeti uvođenjem dodatnih carina na kinesku robu u vrijednosti 300 milijardi dolara, a jedina stvar koja Pekingu preostaje za nove uzvratne carine bile bi američke usluge. Sjedinjene Države su u 2018. godini zabilježile višak u trgovini uslugama s Kinom u vrijednosti 40,5 milijardi dolara. No, ni to nije bogznakakva prednost Kine, budući da veliki dio spomenutog viška otpada na turizam i obrazovanje, područja koja bi Kini bilo teško nadoknaditi, mišljenja je James Green, viši savjetnik pri McLarty Associates.
Kina će zato najvjerovatnije pribjeći drugim oblicima barijera za američku robu, poput odgađanja regulatornih dozvola za poljoprivredne proizvode, tvrdi Green. Također, ovaj analitičar smatra da bi od trenutne situacije mogle profitirati kompanije iz drugih dijelova svijeta na račun američkih firmi, budući da će Kina njima davati prednost ondje gdje to bude moguće, te će, recimo, avione Boeinga zamijeniti avionima Airbusa, ali bi to moglo ostaviti loš dojam i dovesti do povlačenja investicija iz zemlje.
Trump je, za to vrijeme, pozvao američke kompanije da presele proizvodnju nazad u SAD ili u druge države koje nisu pogođene novim carinama, poput Vijetnama, ali mijenjanje lanca dobavljača je skupo i traži vremena, ističu predstavnici industrije koji se plaše da je cilj Trumpove administracije prekinuti komercijalne veze između SAD i Kine. „Ne samo da nije postignut dogovor, već se prepreke nagomilavaju“, ističe Rufus Yerxa, predsjednik američkog Nacionalnog vijeća za vanjsku trgovinu.
Slabiji juan pomogao bi ublažiti posljedice koje će na kineski izvoz imati američke carine, ali bi oštar pad vrijednosti juana uzrokovao bijeg kapitala, upozoravaju analitičari. Kineski lideri su više puta istakli da neće pribjeći rušenju vrijednosti valute kao načinu da se nose s trgovinskim razmiricama. Vrijednost juana je u maju smanjena za nešto više od dva posto, vođena intenziviranjem trgovinskog rata, ali analitičari navode da će pad vrijednosti biti tržišno uslovljen.
Šok koji bi za kinesku ekonomiju mogle značiti veće američke carine mogao bi biti ublažen i mjerama za podsticanje domaće potražnje. Kineski izvoznici također rade na diverzifikaciji inostrane trgovine, dijelom potpomognuti inicijativom Pojas i put. Kina također traga za alternativnim inostranim dobavljačima potrebnih sirovina. Kineski uvoz američke soje, nekad glavnog uvoznog proizvoda iz SAD, doslovno je zaustavljen nakon što je Peking uveo carinu od 25 posto na ovu robu, ali Kina otad soju uvozi iz Brazila.
Američki investitori i poslovna zajednica pripremaju se za nastavak borbe između Trumpa i Kine, ali ipak zadržavaju očekivanja da će dvije strane uskoro postići dogovor, a to bi moglo zahtijevati intervencije dvojice predsjednika, piše Washington Post. „Najzad, ovo je za predsjednika politička, a ne ekonomska odluka. Da li se politička korist od protivljenja Kini mijenja u odnosu na štetu koju carine nanose ekonomiji? To je osnovno pitanje“, zaključio je za američki list Ely Ratner, izvršni potpredsjednik u think-tanku Center for New American Security.
