Analiza: Banke pune kao brod!

Banke u BiH i u 2018. godini imale su dovoljno novca. Čak ga je bilo iznad potreba pa su značajan dio bankari plasirali u obveznice i oročili u inozemstvu. Ni narod i auslenderi nisu zaostajali, a i stranci sve češće ulažu u domaće banke. Štednja je porasla za gotovo milijardu u KM, ukupna aktiva oko tri milijarde u konvertibilnim markama. Mogu li banke aktivnije pomoći razvoj zemlje?

189
Banke

Prema prvim još uvijek neoficijelnim podacima, bankarski sektor u Bosni i Hercegovini u 2018.ostvario je zapažene rezultate. Ukupna aktiva finansijskog stuba zemlje premašila je 31 milijardu KM i bilježi rast od gotovo tri milijarde u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila 28,3 milijarde u konvertibilnim markama po deviznom kursu Centralne banke Evropske unije, s obzirom na to da je kurs KM po sistemu Currency board zamznut prema euru, u omjeru jedan euro 1,95583 KM.

Sistem Currency board, po bosanski Valutno vijeće, koji više od dvije decenije održava zamzrnuti kurs (i cijene) prema euru, itekako je bitan za politički rovitu situaciju u Bosni i Hercegovini. Banke su među najvažnijim činiocima opstajanja države, s jednom među jačim valutama u ovim prostorima i stabilnim cijenama, ne samo u zemlji već i inozemstvu. Konvertibilna marka može se gotovo svugdje zamijeniti za euro i drugu čvrstu valutu.

Garant opstanka

Uostalom, svaka konvertibilna maraka u Centralnoj banci BiH može se jedino preuzeti s pokrićem, bez bilo kakve monetarne i neke druge stranačke politike. KM se, praktično, kupuje za euro, dolar, funtu i drugu deviznu valutu i ovim načinom pušta u promet, kao čvrst garant opstanka Bosne i Hercegovine kao države s jedinstvenim finansijskim tržištem u zemlji i svijetu.

Mogu pojedini političari pričati šta hoće, uvažavati nas i ne uvažavati, svaki je zadovoljan kada primi plaću u konvertibilnim markama. Ona je platežno sredstvo u svakom kutku zemlje, s garancijom respektabilnih banaka i bankara da mogu za nju u svakom trenutku dobiti protuvrijendost i kupitu stranu valutu po povoljnijem kursu u BiH nego inozemstvu.

Strani bankari, prije svega Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond i Centralna banka EMU (Evropske monetarne unije) koji su kreirali takvu Centralnu banku BiH, doprinijeli su izuzetno uspješnom poslovanju poslovnih banaka.

Pomenuta aktiva koja iznosi više od 31 milijarde KM, koliki je i godišnji bruto domaći proizvod (BDP BiH), idealna je za svaku vrstu bankarskog poslovanja. U približnom je omjeru u konvertibilnim markama, eurima i ostalim deviznim valutama, pretežno u USA dolarima, a rezultat su depoziti pravnih lica koji su u 2018.godini iznosili 9,6 milijardi KM, te 12,1 milijarda štednje stanovništva, također dobrim dijelom u devizama.

Ukupni depoziti bankarskog sektora dostigli su dakle 21,7 milijardi KM, dok su ostali izvori (više od devet milijardi KM) plasmani na bazi kredita i kamata, obveznica i trezorskih zapisa, profita direktnih bankarskih ulaganja u dionice i druge vrijednosnice, potom cijene usluga i taksi, trezorskog čuvanja novca i vrijednosnica, virmanskih plaćanja i sl. Banke ne bježe ni od jednog posla kada je u pitanju obrt novca i drugih vrijednosnica, čuvanje i transakcije.

Imajući u vidu navedene preliminarne rezultate bankarskog sektora uz pretpostavku nastavka pozitivnih ekonomskih trendova u BiH, zemljama okruženja i državama koje su naši najznačajniji ekonomski partneri, može se očekivati povećanje mase ukupnih kredita nešto umjerenijim stopama. Prema Udruženju banaka BiH u 2019. očekuje se dalji rast ukupnih depozita po stopi pet do šest posto, uz zadržavanje nižeg nivoa pasivnih kamatnih stopa u narednom periodu.

Visina depozita omogućila je bh. bankama da razviju značajnu kreditnu aktivnost koja je u velikom u porastu. Ukupni kreditni portfolio dostigao je 19,5 milijardi KM, uz mogućnost da se investitoru obezbijede valute koje mu trebaju.

Krediti pravnim licima porasli su na 10,2, a fizičkim licima na 9,2 milijarde KM. Stopa povećanja ukupnih kredita u 2019. godini mogla bi se kretati između pet i šest procenata.

U segmentu štednje stanovnika, bilježimo takođ rekordan nivo u bankama i za očekivati je da se nastavi trend porasta. Stabilan domaći bankarski sektor, uz siguran sistem osiguranja depozita, pruža garanciju stanovništvu za držanje viška finansijskih sredstava na računima u bankama i plaćanje putem tekućih računa i bankovnih katrica.

Svemoguće kartice

Prema podacima Centralne banke BiH, krajem 2018. usluge kartičnog poslovanja pružale su 24 komercijalne banke u BiH. Riječ je o globalnim brendovima: MasterCard, Visa, American Express i Diners, a tri banke nude i jedinu domaću karticu – Bamcard. Prošle godine, ukupan broj aktivnih kartica dostigao je 2,153.346, dok ih je krajem 2017. bilo 2.005.213. To je povećanje za 148.133, a najzastupljenije su debitne kartice.

Vrijednost transakcija koje su protekle godine realizirane karticama u zemlji i inozemstvu iznosila je 10,3 milijarde KM, što je povećanje za čak 776.624 miliona, prema godini ranije. Ukupna vrijednost transakcija realiziranih upotrebom kartica u zemlji i inozemstvu, u 2018. putem ATM aparata podignuta je što u zemlji što u inozemstvu gotovine na iznos 7,2 milijarde KM ili 70 posto vrijednosti, a na POS aparatima 3,1 milijarda.

Prosječna vrijednost jedne transakcije bila je 119 KM, a prosječan godišnji promet po jednoj kartici iznosio 4.777 KM, što predstavlja povećanje prema 2017.godini za 34 KM.

U protekloj godini putem ATM i POS uređaja banaka u inozemstvu, stanovnici BiH su preko kartica izdatih u našoj zemlji realizirali 623 miliona KM transakcija, što je za 93 hiljade više nego godinu ranije. Stranci su, pak, karticama svojih banaka na ATM i POS uređajima banaka u BiH, u 2018. realizirali 2,1 milijardu KM transakcija, od čega 1,4 milijardu podizanja i 650 miliona KM kupovine robe i usluga.

Banke intenzivno uvode u ponudu sve veći broja ATM i POS uređaja. U protekloj godini bilo je ukupno instaliranih 1.582 ATM uređaja i 28.239 POS uređaja, od čega 27.481 u trgovinama i 758 na šalterima banaka.

Mobilno i internet bankarstvo nude 22 bh. banke. Podaci pokazuju izražen trend povećanja broja fizičkih lica i broja pravnih subjekata koje koriste ove usluge. Ovom vrstom usluge u 2018. obuhvaćen je 667.551 poslovni subjekat (godinu ranije 490.859), a od ukupnog broja korisnika elektronskog bankarstva, 58.670 je pravnih subjekata i 608.881 fizičko lice.

Banke u BiH u 2018. ostvarile su poslovnu dobit u visini 367,1 milion KM. Prema izvještajima entiteskih agencija za bankarstvo, u prošloj godini radile su 24 rezidentne bankarske institucije, 16 u Federaciji BiH i osam u Republici Srpskoj (vidi spisak s logotipom u prilogu), za dvije do tri banke manje nego prethodnih godina, zbog propasti Bobar i Banke Srpske u RS i pripajanja BOR banke Privrednoj banci Sarajevo u FBiH.

Još je jedna novina, dvije Addiko banke sa sjedištem u Mostaru i Banjoj Luci, u vlasništvu istoimene holding kompanije iz Beča, koja je otkupila sve komercijalne Hypo Alpe Adria banke na području Balkana, nakon propasti centrale Hypo Bank iz Klagenfurta, glavnog grada austrijske pokrajine Karntner (Koruška), koja je bila njihov osnivač.

Entiteti rezidenti

Iz spiska banaka primjećuje se još jedna sitnica, po čemu je Bosna i Hercegovina jedinstvena u svijetu. Rezidentnost banaka podijeljena je po entitetima, pa se tako Addiko, UniCredit, Sberbank i NLB bank pojavljuju kao rezidentne i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj. Drugim riječima, moraju dva puta platiti osnivački ulog i svaka posebno voditi knjigovodstvo. Iz toga razloga postoje i dvije odvojene agencije za bankarstvo.

Šta ako se desi da se, kako traže neki iz Hrvatskog nacionalnig vijeća, osnuje i treći entitet? Banke bi morale još jednom uplatiti 15 miliona KM za treću rezidentnost! Zamislite, kako bi se proveli bankari u jednoj Njemačkoj sa 15 saveznih država, kada bi im svaka uvjetovala rezidentnost, ili Austrija sa sedam, Španija također s desetak ili SAD kao zajednica 51 države.

Doduše, banke mogu osnivati filijale u drugom entitetu. Međutim, i za to moraju tražiti dozvolu entitetske agencije za bankarstvo, superviziju ostvarivati preko nje, što zahtijeva odvojeno knjigovodstvo, bilanse, tokove novca, itd, itd!

Čak je i Centralna banka BiH, kada su u pitanju tokovi novca poimenično podijeljena na Glavnu filijalu Mostar, Glavnu filijalu Sarajevo, Filijalu Brčko, zatim Centralnu banku Republike Srpske Centrane banke BiH, kojoj je podređena Glavna filijala Centralne banke RS na Palama.

Primjećuje se da je Agencija za osiguranje depozita, uz Centralnu banku BiH, jedina bankarska institucija koja posluje u cijeloj državi. Razlog je nedvosmislen, ukoliko banke propadnu i moraju se isplatiti povjerioci, nije bitno odakle dolazi novac. Tako je bilo i s propasti Bobar i Banke Srpske, plaćalo se iz zajedničke kase.

No, da se vratimo osnovnim zbirnim bilansima. Prema zvaničnom izvještaju Agencije za bankarstvo FBiH, banke u Federaciji BiH za devet mjeseci 2018. godine posjedovale su zbirnu aktivu u visini 21,6 milijardi KM, a banke u Republici Srpskoj prema Agenciji tog entiteta, aktivu u visini 8,9 milijardi KM, ili ukupno na nivou Bosne i Hercegovine sve komercijalne banke imale su aktivu vrijednu 30,5 milijardi KM. Izvještaj Centralne banake BiH kaže da je ta aktiva u preostala tri mjesece 2018. porasla za još pola milijarade, na pomenutu 31 milijardu KM.

Podrazumijeva se da je ista tolika i pasiva, odnosno novac s kojim raspolažu banke da bi davale kredite, ulagali u obveznice i zapise, plaćali zaposlene, vršili druga ulaganja i imali obaveznu rezervu u Centralnoj banci BiH u slučaju nelikvidnosti.

Ako se uzme u obzir ukupna bilansna suma banaka u Bosni u Hercegovini, procentulano 69,7 posto bankarskog tržišta i transakcija obavlja se u Federaciji BiH, a 30,3 posto u Republici Srskoj. Federacija BiH evidentno ima znatno veće mogućnosti plasamana novca svojih depozitara i štediša.

Kada je riječ o vlasništvu, 23 bh. banke su privatne, a svega jedna u većinskom državnom vlasništvu, UNION banka iz Sarajeva, ako se ne računaju razvojne banke, Razvojna banaka FBiH i IRBRS (Investiciono – razvojna banka RS) koje posluju po posebnom režimu, pod neposrednom kontrolom vlada entiteta, te kao takve ne pojavljuju su u zbirnim izvještajima.

Po pitanju koncentracije (tzv. Herfindahlov indeks), u bankarskom sistemu izdvajaju se tri banke sa 54,6 posto ukupnog kapitala, Raiffeisen Banka Sarajevo te UniCredit Bank i Addiko Bank sa centralama u Mostaru. Iza njih slijede NLB banka, Intesa Sanpaolo, Sparkasse i Bosna Bank International sa 24,3 posto, dok sve ostale imaju učešće 21,1 posto u ukupnom kapitalu bh. banaka.

Krediti i kamate

U prethodne tri godine u bankarskom sistemu došlo je do povećanja domaćih izvora novca, time i kreditnih plasmana, dok su kreditni izvori i kreditne linije iz stranih izvora u kontinuiranom padu. Osnovni generator povećanja novčane mase je rast depozita i štednje koji je iznosio 11,6 posto ili 1,6 milijardi KM. Na bazi toga nastavljen je trend rasta ukupnih kredita.

U aktivi banaka, s učešćem 65,2 posto, najznačajnija pozicija bili su kreditni plasmani, a u strukturi kredita izdvajaju se dva sektora, stanovništvo i privatna preduzeća s učešćem više od 80 posto, dok se ostalo odnosi na kredite institucijama sistema i javnim organizacijama.To ukazuje na zadovoljavajuću likvidnost bankarskog sistema u Federaciji BiH, znatno iznad normi koje propisuju međunarodne organizacije. Drugim riječima, u bankama ima dovoljno novca, čak i previše za eventualne krizne situacije. Ukupan kapital banaka u BiH u posljednjih pet godina bilježi kontinuiran rast u rasponu između četiri i šest posto.

Kada su u pitanju plasmani, postojanje značajnih gotovinskih viškova u bankama povećalo je interes bankara za ulaganje u vrijednosne papire. Na taj način otvorile su se za silne apetite brojnih vlada u oba bh.entiteta, pa i Brčko distrikta, da se zadužuju putem obveznica i trezorskih zapisa, kako bi zakrpili brojne budžetske rupe i fondove, u hroničnom nedostatku novca ili neracionalnom trošnju na brojne povlaštene grupe i veliku administraciju.

Ipak, 2018. uočena je blaga promjena. Opalo je ulaganje u obveznice i trezorske zapise. Portfolio vrijednosnih papira pri kraju 2018. u bh. bankama zadržao se u nivou oko dvije milijarde KM.

Kada je u pitanju kamatna politika na strani pasive, štednih uloga i depozita, zbog pada Libora (referentne kamate Centralne banke EU) u posljednje tri do četri godine doživjela je priličan pad. Zapravo, pad koji je konstantan posljednjih pet godina u 2018. blago je zaustavljen.

Prosječna ponderisana godišnja kamatna stopa u Federaciji BiH na kratkoročne depozite iznosila je 0,38 posto (godinu ranije 0,35), do tri mjeseca 0,55, do jedne godine 0,61 i 0,62 posto, do tri godine 0,95 posto, a preko tri godine 1,82 posto. Za uloge po viđenju gotovo da ne postoje kamate!

Kada je, pak, riječ o kamatama na kredite, ponderisana efektivna kamatna stope na kratkoročne kredite stanovništvu je 14,50 posto, a na dugoročne kredite 6,88 posto. Efektivna stopa stanovništvu predstavlja troškove obrade kredita i uplaćeno životno osiguranje vinkulirano u korist banke, kao garancija redovnog povrata kredita. Kada se otplati kredit može se prekinuti osiguranje i zatražiti povrat pripadajućeg dijela novca ili nastaviti plaćati za mirnu starost. U bh. bankama više nema žiranata kao garanta otplate kredita.

Ponderisane kamatne stope na kratkoročne kredite privredi su 4,28 posto u prosjeku, a na dugoročne 3,70 posto. Izvjesno je da su kamatne stope na kredite privredi u Federaciji BiH znatno niže nego prethodnih godina, za neke vrste zajmova i do 50 posto, što je bez sumnje snažaj poticaj poslodavcima da još više ulažu u nove tehnologije i razvoj zemlje. Takvu orijentaciju banaka nesumnjivo treba pozdraviti.

Kada su u pitanju kamate na kredite, u Republici Srpskoj nešto su skuplji nego u Federaciji. Ukupna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kratkoročne kredite je 4,03 posto. No, nešto je niža 2,57 posto vladinim institucijama, na kredite privredi 3,57 posto, potom na kredite stanovništvu 5,34 posto. Međutim, na kratkoročne kredite stanovništvu prosječna ponderisana stopa je čak 19,20 posto, zbog obaveznog životnog osiguranja vinkuliranog u korist banke do otplate zajma.

Na dugaročne kredite banke u Rapublici Srpskoj, prema Agenciji za bankarstvo RS, banke traže prosječnu efektivnu kamatnu stopu 6,70 posto  godišnje, koja je za privredu nešto povoljnija – 5,56 procenata. Međutim Vladi i vladinim institucijama daju se krediti po kamati 2,91 posto (!), te za stambene kredite po kamati 3,31 posto. Vjerovatno se ovdje radi o kreditima Investiciono – razvojne banke RS koja posluje pod posebnim uvjetima, s time da komercijalne banke obavljaju poslove za nju, naravno uz odgovarajuću naknadu.

Krediti privredi su sa kamatama 4,24, efektivno 4,90 posto, a stanovništvo trpi danak sa prosječnim efektivnim kamatnim stopama na dugoročne kredite od 9,84 posto. Postoji još jedna stavka, krediti banke banci po kamati 5,83 posto.

Kada je riječ o prosječnim kamatnim stopama na štednju i depozite u Republici Srpskoj sasvim je druga slika. Ukupna ponderisana kamatna stopa na kratkoročne depozite u ovom dijelu BiH je 0,24 posto na godišnjem nivou, na dugoročne 0,88 posto, a na dugoročne više od tri godine 1,18 posto. Doduše, za razliku od Federacije BiH, postoje i male kamate ne depozite po viđenju za pravna lica i stanovništvo. Ako, pak, prekoračite limit po tekućem računu ili bankovnoj kartici, platit ćete efektivnu kamatu od 14,27 posto, kolika je približno i u Federaciji BiH. Ponderisane kamatne stope na depozite po viđenju je od 0,02 do 0,13 posto.

Oni koji kažu da u Bosni i Hercegovini nema novca, varaju se. Ima ga sasvim dovoljno, samo je pitanje kako je i na koga raspoređen. Za to ne možemo kriviti banke, one obavljaju svoj posao, čuvaju i obrću novac komitenata koji imaju ime i prezime, kako im prilike dozvoljavaju.

Prema podacima Centralne banke BiH ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka na kraju 2017. godine i pored niskih kamata, dosegli su dosada najviši nivo i čine 61,7 posto ukupnih depozita u komercijalnim bankama. Nadalje, više od 50 posto depozita su oročeni, što daje bankama sigurnost i mogućnost ulaganja.

Ukratko, da zaključimo, banke i stranci koji su s njima došli svoju misiju su pošteno izvršili, postavili zavidan finansijski i bankarski sistem, prema prilikama koje su u zemlji postojale. Čak su pristali da ga rascjepkaju na entitete, dok se u državi ne stvore uvjeti za jedinstven bankarski sistem.

Kako će se situacija dalje razvijati veoma je neizvjesno, s obzirom na politička prepucavanja. Nije isključeno da pojednici iz vlasti pokušaju svoje prste uplesti i u bankarski sistem. Već se s vremena na vrijeme vrše pritisci i na Centralnu banku BiH da im stavi devizne rezerve na raspolaganje.

Teško se oduprijetio zovu novca ma sa koje strane on dolazio!

 

 

PREKOEnes Plečić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here