Reforme podižu kreditni rejting BiH

Agencija Standard and Poor's (S&P) početkom marta objavila je da kreditni rejting naše zemlje ostaje B, ali sa izgledima promijenjenim sa stabilnih na pozitivne, koji su bazirani na očekivanjima da će se ekonomska perspektiva BiH poboljšati ako se u 2019. formira vlast i nastavi reformski zamah, što je, imajući u vidu višemjesečni zastoj oba nevedena procesa, daleko od realnog.

25
Kreditni rejting

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u našoj zemlji u 2018. godini dostigla su vrijednost od 800 miliona konvertibilnih maraka. Iako navedeni iznos predstavlja povećanje od 2,8 posto u odnosu na 2017. godinu, on je još uvijek prilično daleko od godinama ciljanih milijardu KM godišnje i praktično neuporediv sa predrecesijskim rekordom iz 2007. godine od 2,6 milijardi KM. No, ako se ima u vidu kreditni rejting BiH, koji je vrlo bitan indikator svim ozbiljnim investitorima, a prema kojem se već decenijama svrstavamo među države u koje je ulaganje sinonim za avanturizam, čak i postojeći nivo priliva svježeg stranog kapitala može se smatrati više nego zadovoljavajućim.

Otporna ekonomija

Naime, međunarodna rejting agencija Standard and Poor’s (S&P) početkom marta ove godine objavila je da kreditni rejting BiH ostaje B, ali sa izgledima promijenjenim sa stabilnih na pozitivne. Agencija je to poboljšanje izgleda obrazložila konstatacijom da “postoji potencijal za poboljšanje kreditnog rejtinga u budućnosti“ jer se “bh. ekonomija pokazala otpornijom na političke tenzije nego što se pretpostavljalo“.

Kako je pojašnjeno, potvrda kreditnog rejtinga i njegovi pozitivni izgledi “odražavaju očekivanja analitičara da će se ekonomska perspektiva BiH poboljšati u odnosu na dosadašnje bazne projekcije ako se u 2019. formira vlast i nastavi reformski zamah“.

“Očekuje se da će vlasti regulirati status programa s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), što bi ubrzalo reforme i omogućilo pristup izvorima finansiranja za važne infrastukturne projekte.

Formiranje stabilnih vlada, što bi za posljedicu imalo nastavak započetih strukturnih reformi, ključni je faktor za nastavak pozitivnog trenda u pogledu dugoročnog rejtinga u narednih godinu dana“, precizira se u S&P izvještaju, uz opasku da je  “kreditni rejting zemlje ograničen kompleksnim institucionalnim okvirom u BiH“ i da bi se “izgledi ponovo mogli smanjiti s pozitivnih na stabilne ukoliko vlade ne budu formirane, a reformski proces ponovo ne ojača“.

S obzirom na činjenicu da rezultati izbora nisu implementirani ni pola godine nakon njihovog održavanja i da nema naznaka da bi se to moglo desiti u skoroj budućnosti, a da je Reformska agenda još od početka predizborna kampanje samo mrtvo slovo na papiru, prilično je upitno koliko je optimistička nota u novom S&P kreditnom rejtingu naše zemlje utemeljeno na realnim pokazateljima, imajući u vidu da je ostvarenje preduslova na kojima se baziraju pozitivni izgledi vrlo daleko od izvjesnog.

“Kreditni rejting Bosne i Hercegovine, dodijeljen od strane rejting agencije Standard&Poor’s, nije poboljšan! Ono što su naveli, prvi put od 2012. godine, je da se razmatra povećanje trenutnog dugoročnog kreditnog rejtinga sa nivoa B. Izgledi samo govore o tome u kojem pravcu bi se rejting mogao kretati u kratkom roku, ukoliko se nastavi sa trenutnim trendovima ili se materijaliziraju efekti pozitivnih promjena iz neposredne prošlosti.

Kako se u samom izvještaju navodi, ekonomija BiH pokazala se otpornijom na političke tenzije nego se prvobitno mislilo. U tom kontekstu, formiranje stabilnih vlada tokom 2019. godine samo bi dodatno podstaklo ekonomski rast kroz nastavak započetih reformskih procesa. Bez političke stabilnosti, koja znači nastavak reformskih procesa u najširem smislu, možemo samo očekivati da ekonomija nastavi rasti po inerciji, što je nedovoljno da bi brže konvergirali ka zemljama okruženja i Evropskoj uniji u pogledu kvaliteta življenja“, potcrtavaju iz Centralne banke komentirajući za Business Magazine novi bh. kreditni rejting.

Na molbu za pojašnjenje konstatacije iz saopćenja CBBiH kojim je propraćena dodjela novog S&P kreditnog rejtinga našoj zemlji, da bi “poboljšanjem kreditnog rejtinga na nivo iznad trenutnog, BiH još uvijek bila u zoni visokog špekulativnog rizika, ali na korak do neinvestabilnog, špekulativnog nivoa“, koja je na prvi pogled u koliziji s činjenicom da je naša zemlja i sada u špekulativnoj zoni, koja podrazumijeva svaki rejting niži od BBB, i da bismo u njoj ostali i sa BB- ili bilo kojim drugim BB rejtingom, iz Centralne banke detaljno raščlanjuju sve kategorije, podkategorije, nivoe i zone kreditnog rejtinga, precizno opsujući karakteristike i šire značenje svakog od njih.

“Kada govorimo u dugoročnom kreditnom rejtingu zemlje, sve ispod nivoa BBB- (u slučaju Standard&Poor’s) ili Baa3 (u slučaju Moody’s), predstavlja neinvestabilni nivo. Drugim riječima, zemlja ili već ne ispunjava svoje međunarodne obaveze ili postoji značajan rizik da ih u dugom roku (obično period od pet i više godina) neće moći ispunjavati.

Ova zona povećanog rizika od neispunjavanja obaveza u dugom roku smatra se špekulativnom zonom, unutar koje postoje dvije široke kategorije rejtinga – ostatak B kategorije, koja nije u investabilnom nivou, i C kategorija koja znači da je emitent, u slučaju soverenog rejtinga – država, na korak od neispunjavanja obaveza, odnosno da je gotovo izvjesno da se obaveze neće servisirati.

B kategorija, u okviru neinvestabilnog rejtinga, ima dvije podkategorije – špekulativni i visokošpekulativni, a unutar svake po tri nivoa. BiH je trenutno unutar visokošpekulativne grupe zemalja neinvestabilnog nivoa B. Pri tome nismo, ni u slučaju Standard&Poor’s, ni u slučaju Moody’s, ni na granici sa višom kategorijom rejtinga, koja bi značila niži rizik od neispunjavanja obaveza u dugom roku, mada bismo i tada bili u zoni neinvestabilnog nivoa B.

U kontekstu Standard&Poor’s dugoročnog rejtinga, ukoliko bi kreditni rejting zemlje bio poboljšan (što sugerira pozitivan izgled iz posljednjeg izvještaja rejting agencije), bili bismo na nivou Crne Gore i Albanije – još uvijek unutar iste podkategorije neinvestabilnog nivoa B, ali na korak do neinvestabilnog špekulativnog nivoa. I unutar tog nivoa, u kojem se nalaze Srbija i Sjeverna Makedonija, postoje tri stepenice, ali je zemlja znatno bliže investabilnom kreditnom rejtingu.

Percepcija rizika

Kolike su razlike među kategorijama rejtinga koje su pominjane i šta one znače sa aspekta cijene zaduživanja na međunarodnim tržištima (koja oslikava traženi povrat za određeni nivo kreditnog rejtinga emitenta) moguće je ilustrovati primjerom prinosa na državne vrijednosne papire na današnji dan. Argentina, trenutno, ima isti Standard&Poor’s dugoročni kreditni rejting kao BiH, a investitori trenutno zahtijevaju prinos od 23,32 posto na njihove desetogodišnje državne obveznice. Šri Lanka je na istom nivou kreditnog rejtinga, a zahtjevani prinos na njihove desetogodišnje državne obveznice iznosi 11,35 posto. Prinos na desetogodišnje obveznice zemalja u nivou kreditnog rejtinga jednu stepenicu iznad BiH, kreće se od 3,29 posto u slučaju Grčke, do 17,60 posto u slučaju Turske. Prinos na desetogodišnje obveznice Srbije iznosi 6,43 posto.

Prema tome, očito je da viši stepen konvergencije ka EU znači i nižu percepciju rizika od strane investitora, pa samim tim i niži zahtjevani prinos, čak i u slučaju zemalja identičnog kreditnog rejtinga“, potcrtavaju iz Centralne banke.

Kada je, pak, riječ o procjenama u vezi sa izgledima da BiH u doglednoj budućnosti kreditnim rejtingom dospije u Investabilnu BBB zonu, odnosno nužnim preduslovima koje moramo ispuniti da bismo uopće mogli razmišljati o tome, iz Centralne banke podsjećaju da trenutni dugoročni kreditni rejting BiH mora biti povećan pet puta u slučaju Standard&Poor’s i šest puta u slučaju Moody’s, kako bismo došli na taj nivo.

“Samim tim, broj preduslova je zaista značajan.

Međutim, sigurno je da brža konvergencija ka EU znači i viši kreditni rejting. Prema tome, izvjesno je da provođenje reformi koje za cilj imaju ispunjavanje dva ključna ekonomska kriterija za članstvo u EU – funkcionalna tržišna ekonomija i sposobnost ekonomije da se nosi sa tržišnim konkurentskim pritiscima u EU, mora biti prioritet“, ukazuju iz Centralne banke.

 

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here