Trgovina: Izvoz u Kinu nije med i mlijeko

Nakon nedavnog samita država srednje i istočne Evrope i Kine, u okviru inicijative 16+1, počelo se govoriti o povećanju izvoza iz BiH u najmnogoljudniju zemlju na svijetu. Iako je tržište Kine veliko, postavlja se pitanje šta mi to možemo ponuditi i prodati na tom tržištu.

92
Izvoz Kina

Možemo očekivati da Bosna i Hercegovina uskoro dobije dozvolu za izvoz hrane na veliko kinesko tržište, kao i značajno povećanje ulaganja kineskih firmi u bh. ekonomiju, najavio je kineski premijer Li Keqiang u okviru Devetog sastanka predsjednika vlada u okviru saradnje Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope održanom u aprilu, naglašavajući značaj globalne i fer trgovine, bez protekcionizma.

Kinesko tržište poljoprivrednih proizvoda najveće je na svijetu i upitno je imaju li bh. proizvođači hrane, poljoprivrednih proizvoda, kapacitete za izvoz svojih najboljih proizvoda u Kinu.

Ubrzati procedure

Bosna i Hercegovina je prošle godine s kineskom stranom potpisala sporazum u oblasti veterinarstva, ali sve do poslovnog foruma zemalja srednje i istočne Evrope i Kine, koji je nedavno završen, preciznijih informacija o napretku nije bilo. Naime, kao rezultat pregovora između dvije strane potpisnice Sporazuma o saradnji u zdravlju životinja i karantinu koji su na Samitu 16+1 u Sofiji prošle godine potpisali ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović i ministar poljoprivrede i ruralnih poslova Kine Han Changfu, Ured za veterinarstvo BiH uputio je u julu 2018. godine zahtjev za odobravanje izvoza proizvoda od životinjskog porijekla u Kinu, za šta je postojao interes domaćih proizvođača.

Sporazumom, koji je temelj za trgovinu namirnicama životinjskog porijekla, a koji je izuzetno značajan za razvoj više grana industrije, mljekarstva i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, pčelinjih proizvoda i slično – učinjen je iskorak u smislu plasmana domaćih proizvoda na kinesko tržište. Sporazum je stvorio bolje uslove za trgovinu proizvodima životinjskog porijekla između Kine i BiH.

Sada je primjetan napredak, ali kada će izvoz biti odobren, iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nisu nam precizirali.

Nakon sastanka u Dubrovniku, ministar Šarović je istaknuo da je uvjeren kako će problem sa izvozom proizvoda od životinjskog porijekla biti uskoro riješen te kako će se domaćim proizvođačima otvoriti tržište od oko 1,4 milijarde stanovnika.

“Kineska strana se složila da ubrza svoje procedure i da odobri izvoz našim kompanijama. Na sastanku s kineskim premijerom bio je i njihov ministar poljoprivrede”, rekao je Šarović.

Nepovoljna razmjena

Inače, BiH s azijskim divom ima veoma loš odnos u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Izvoz iz BiH u Kinu u prošloj godini iznosio je 36.982.210 KM, a najviše smo izvozili drva i proizvoda od drveta u vrijednosti 15.104.288 KM. Pića, alkohola i sirćeta izvezeno je tek 470.889 KM. Dok se izvoz iz BiH u Kinu bazira na nekoliko proizvoda, prije svih na namještaj, soli i vina, uvoz je značajnije zastupljen i dosta raznovrsniji.

S druge strane, iz Kine je u BiH u 2018. godini uvezeno robe i proizvoda u vrijednosti 338.785.125 KM. Od toga najviše električnih mašina, plastične mase i igračaka.

Mnogima je najava izvoza prehrambenih proizvoda u Kinu popravila raspoloženje i motivirala ih da nastave s radom. Kada je regija Hercegovina u pitanju, u Kinu se već izvoze neka vrhunska vina.

Ranije su iz Ministarstva vanjske trgovine istaknuli da se već Sporazumom o saradnji u području zdravlja životinja i karantina otvaraju mogućnosti za izvoz mesa peradi, čiji je proizvodni potencijal veći od 60.000 tona, zatim govedine oko 20.000 tona, više hiljada tona autohtonih sireva kao što su livanjski sir, vlašićki sir, mješinski sir, ali i drugih proizvoda životinjskog porijekla.

“Proizvodi od šljive, jabuke i kruške potencijalni su izvori izvoza iz BiH u Kinu. Značajan potencijal za nastup na ovom dalekom tržištu imaju i proizvodi i prerađevine od jagodičastog voća”, rečeno je iz Ministarstva.

Kažu kako je interes kineskih investitora naročito izražen i za otkup eteričnog ulja ljekobilja.

“Svakako ne treba zanemariti ni činjenicu da je na kineskom tržištu velika potražnja za kvalitetnim proizvodima organskog porijekla, a za šta BiH ima kapaciteta da ih proizvede, ali i iskustva da ponudi ove proizvode osim evropskim i kineskim potrošačima”, svojevremeno su zaključili u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Kina je veliko tržište u kojem sve zemlje svijeta traže svoje mjesto, tako da tu postoji prostor i za proizvode iz BiH. S druge strane, samo Peking ima stanovnika koliko i “osam Bosni i Hercegovina”. Upitni su naši izvozni potencijali u Kinu.

Kapacitet i interes

Pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Dušan Nešković za medije je naglasio da je veoma teško govoriti o procjenama koliki je potencijal izvoza naših poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Kinu. Nešković je napomenuo i da bi se, ako isporuke ne bi bile ustaljene lako moglo desiti da izgubimo to tržište, koje bismo onda veoma teško vratili, ako ne i trajno izgubili.

“Ukupan iznos našeg izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prošloj godini bio je blizu 830 miliona KM i to je okvir u kojem se možemo kretati. Drugim riječima, u početku bi se povećanje izvoza prehrambenih proizvoda u Kinu ostvarilo preusmjeravanjem tih roba sa drugih tržišta. Vrijednost izvoza ovih roba u Kinu prošle godine iznosila je oko pola miliona KM i očigledno postoji prostor za povećanje”, rekao je Nešković.

Za povećanje ukupnog obima izvoza, naglasio je, potrebno je osigurati investicije u poljoprivredu, kojima će se povećati proizvodni kapaciteti, kao i produktivnost proizvodnje.

Ono što se također mora je osigurati kvalitet proizvoda, geografsko porijeklo, kao i stabilnost isporučenih količina.

Naša prilika je izvoz hrane. Međutim, tu ne trebamo razmišljati o robama široke potrošnje, koje bi bile jeftine, nego o prepoznatljivim proizvodima iz BiH. Recimo, hercegovačka vina poput žilavke i blatine, livanjski i travnički sir, kao i bosanska sudžuka lako bi mogli naći svoje kupce na kineskom tržištu. Naime, radi se o proizvodima kod kojih cijena nije presudna, nego su to proizvodi sa geografskim porijeklom, sa svojim specifičnostima kao što je tradicionalni način proizvodnje, karakteristična aroma i slično”, rekao je Nešković za medije.

Izvršni direktor Centra za promociju i razvoj Inicijative Pojas i put Faruk Borić u izjavi za medije istaknuo je da BiH od saradnje s Kinom na ovom planu može samo profitirati, ali i upozorio kako je moguće da se pojavi nekoliko problema koji nisu ništa novo kada je riječ o poslovanju s Kinom općenito.

“Prije svega, riječ je o količinama koje možemo izvesti, a one, bilo da je riječ o vinu, medu ili eteričnom ulju, naprimjer od smilja, mogu u najboljem slučaju zadovoljiti potrebe jednog prosječnog kineskog višemilionskog grada. Drugi problem je nepoznavanje proizvoda iz BiH na kineskom tržištu i tu bi trebalo koristiti postojeće mehanizme za plasman i prezentaciju, kao što je 16+1 koji NR Kina favorizira. Treći problem je razjedinjenost privrednih subjekata u datim sektorima. Mislim da bi se formiranjem klastera ili zajedničkim nastupom pa čak i regionalnim uvezivanjem, postigli mnogo bolji rezultati”, rekao je Borić za medije.

Ipak, eventualni izlazak na kinesko tržište smatra se jednim od najznačajnijih uspjeha izvozno orijentirane poljoprivredno-prehrambene industrije.

Nenad Vukoje, direktor Mljekare Pađeni iz Bileće, vjeruje kako postoji perspektiva za izvoz, bar kada su tvrdi sirevi u pitanju.

“U pitanju je proizvod koji ima dobru cijenu, koja se kreće između sedam i deset eura po kilogramu, i mogao bi bez problema da podnese transport avionom. Nadam se da će izvoz zaživjeti”, rekao je Vukoje.

 

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here