Stepan Kubiv, prvi zamjenik premijera i ministar ekonomskog razvoja i trgovine Ukrajine obznanio je 10. aprila da je ukrajinska vlada odobrila proširenje spiska robe koju je zabranjeno uvoziti iz Rusije. Na listu su dodati željeznički vagoni, električna oprema za automatizaciju i komunikaciju na željeznici, saopćilo je Ministarstvo ekonomskog razvoja i trgovine. Zabranjen je i uvoz hemijskih proizvoda poput formalina, kao i predmeta od stakla, uključujući i tegle te flaše za hranu i piće. Krajem prošle godine na spisak su dodati i kukuruzni škrob, glukoza i glukozni sirup, kao i maltodekstrin i maltodekstrinski sirup, a novo proširenje liste desilo se usred predizborne kampanje za predsjedničke izbore u kojoj je glavna tema kandidata bila – Rusija.
Osam dana nakon ukrajinske odluke, Moskva je odgovorila na potez vlade susjedne zemlje i u potpunosti zabranila uvoz mašinske industrije iz Ukrajine, kao i uvoz odjeće i obuće, piše RT. Kako kaže ruski premijer Dmitrij Medvedev, zabranjen je uvoz teških i lakih mašina, buldožera, cijevi te mašina za obradu metala. Vrijednost uvoza te robe iz Ukrajine u toku 2018. godine iznosila je oko 250 miliona dolara, izvijestili su ruski mediji. Medvedev je dodao da će se zabrana proširiti i na izvoz ruskog uglja, nafte i naftnih derivata u Ukrajinu, te da će to od 1. juna biti moguće isključivo uz posebne dozvole.
„Zub za zub“
Moskva je još ranije zabranila i uvoz voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda te alkohola iz Ukrajine, a ovog puta je zabranu izvoza proširila na tvrdi ugalj, pelete i druge vrste čvrstog goriva, koks, polukoks, lignit, treset i druge proizvode od uglja, kao i na benzin, dizel, propan, butan i druge vrste tečnog gasa. Zabrana izvoza nafte u Ukrajinu naročito je teška mjera jer je Rusija važan dobavljač sirove nafte ovoj zemlji, premda Ukrajina naftu i naftne derivate uvozi i od Bjelorusije, Azerbejdžana, Alžira i Irana.
„U ovim uslovima moramo braniti naše interese i uzvratiti jednakim mjerama“, dodao je Medvedev, piše The Moscow Times.
Ovo nije prvi put da su dvije strane proširile ekonomske restrikcije jedna protiv druge, pri čemu Rusija većinom uzvraća Ukrajini koja poteže prvi potez. U decembru 2018. godine smo tako svjedočili još jednoj „zub za zub“ bitki između dvije zemlje, kada je Rusija zabranila uvoz više od 50 vrsta ukrajinske robe, vrijedne ukupno 510 miliona dolara. Rusija je time odgovorila na produženje ukrajinskog embarga na rusku hranu do kraja 2019. godine. Ukrajinska zabrana uvoza hrane iz Rusije, između ostalog, obuhvata kruh, čokoladu, pšenicu, meso, ribu, kafu, crni čaj i neka alkoholna pića.
Politički odnosi Rusije i Ukrajine zategnuti su još od 2014. godine kada je Rusija anektirala Krim na temelju kontroverznog referenduma. Rusiji su tada uvedene i međunarodne sankcije, a Ukrajina je Rusiji uvela sankcije protiv kompanija, fizičkih i pravnih lica. Neki smatraju da bismo uskoro mogli svjedočiti energetskoj krizi u Ukrajini budući da ova zemlja uvozi gotovo 40 posto nafte i naftnih proizvoda iz Rusije, kao i više od 60 posto potrebnih količina uglja. Ruski odgovor na proširivanje ukrajinske liste bio je očekivan, ali je na kraju bio oštriji nego što se mislilo te će Ukrajinu natjerati da se okrene uvozu esencijalne robe iz drugih zemalja.
Vrijednost trgovine na koju je ruska vlada uvela restrikcije procjenjuje se na više od 4,3 milijarde dolara, što je gotovo 30 posto od ukupne trgovine između Rusije i Ukrajine u 2018. godini, saopćio je ruski ministar za ekonomski razvoj Maksim Oreškin.
„Na ovu odluku su nas prisilili potezi Ukrajine i ona je u potpunosti u skladu s federalnim zakonima o posebnim ekonomskim mjerama, kao i sa međunarodnim obavezama. Vlada je listu ukrajinskih proizvoda na koju se restrikcije odnose sastavila misleći na mogućnosti zamjene domaćim proizvodima i proizvodima iz drugih zemalja“, izjavio je Oreškin, prenosi Kyiv Post.
Moguća kriza
Uprkos zategnutim političkim odnosima između dvije zemlje, ekonomije Ukrajine i Rusije još uvijek su povezane, a Ukrajinu manjak vlastitih energenata naročito tjera da uvozi tu robu od susjedne Rusije, piše Financial Times. Obim trgovine između Ukrajine i Rusije u prošloj godini zapravo je povećan sa 12,8 milijardi dolara na 15 milijardi dolara, a Rusija je još uvijek vodeći trgovinski partner Ukrajine. U 2018. Ukrajina je iz Rusije uvezla naftu u vrijednosti nešto većoj od dvije milijarde dolara, kao i naftu u vrijednosti 2,1 milijardu dolara iz Bjelorusije, te u kombinaciji uvoz iz Rusije i Bjelorusije čini oko 75 posto ukupnih zaliha nafte Ukrajine.
„Smanjenje zaliha najprije će dovesti do povećanja cijena, a potom ćemo morati diverzificirati izvore snabdijevanja. Stvarna alternativa je povećanje naše vlastite proizvodnje, ali to je veliki izazov i trebat će nam godine da dosegnemo potrebni nivo“, izjavila je Viktoria Voystitska, članica komiteta za energetiku ukrajinskog parlamenta. Medvedev je, s druge strane, rekao da će zabrana pogoditi ruski izvoz uglja. Budući da Ukrajina nema pristup vlastitim prirodnim zalihama uglja na istoku zemlje pogođenom ratom, uvoz uglja iz Rusije porastao je za 29 posto u 2018. na 12,4 milione tona, govore podaci Ministarstva energetike Rusije.
Ruska zabrana izvoza nafte i naftnih derivata u Ukrajinu mogla bi biti izuzetno težak udarac za Ukrajinu.
„Kada zabrana uvoza stupi na snagu, zaista bi mogla dovesti do kolapsa – ne samo na naftnom tržištu, već i u ukrajinskoj ekonomiji, ali i donijeti probleme nacionalnoj sigurnosti zemlje“, istakli su iz velike ukrajinske rafinerije Ukrtatnafta.
Komentirajući moguće posljedice embarga, ruski senator Aleksej Puškov ocijenio je da je Kijev dugo bio spreman „da uništi sve“ veze s Rusijom i kupuje robu od zapadnjačkih saveznika te primijetio da su ukrajinske vlasti pogrešno smatrale kako Rusija neće odgovoriti na njene „provokacije“.
