Sudanski predsjednik Omar al-Bašir svrgnut je i uhapšen sredinom aprila, nakon višemjesečnih protesta u zemlji, a vlast je preuzelo prelazno vojno vijeće. Bašir je na vlasti bio skoro 30 godina, a zemljom je vladao beskompromisno te je njegovo svrgavanje ocijenjeno kao historijsko. Bašir je na vlast došao uz pomoć vojnog udara 1989. godine, usred dugog građanskog rata između sjevera i juga Sudana, a tokom godina vladavine optužen je za ratne zločine tokom rata u Darfuru koji je počeo 2003. godine kada su se pobunjenici okrenuli protiv vlade koju su optuživali za represiju i diskriminaciju. Stotine hiljada ljudi tada je ubijeno.
Međunarodni krivični sud (ICC) Bašira je optužio za zločine protiv čovječnosti i genocid, ali je istraga prekinuta budući da nije imala podršku Ujedinjenih naroda, podsjeća BBC. Bašir je potom pobijedio na predsjedničkim izborima 2010. godine, a godinu dana kasnije, Južni Sudan je na temelju referenduma koji je bio dio mirovnog sporazuma između Bašira i pobunjenika sa juga proglasio nezavisnost od Sudana. Podjela je imala značajne finansijske posljedice jer je Južni Sudan time dobio 75 posto prirodnih zaliha nafte ovog teritorija.
Sudanska ekonomija, koja je već dotad bila pogođena višegodišnjim američkim sankcijama, teško je propatila, a vlada je uvela mjere štednje i ukinula subvencije kako bi nadomjestila pad prihoda od nafte u budžetu. Te mjere, koje su dovele do rasta cijena osnovnih živežnih namirnica, vodile su do vala protesta, a vlada je odgovorila gušenjem protesta, hapšenjem opozicionih političara i cenzuriranjem medija. U međuvremenu, Bašir je ponovo izabran za predsjednika 2015. godine, na izborima koje je opozicija bojkotovala.
Dizanje glasa
Krajem 2017. godine, Sjedinjene Američke Države ukinule su neke sankcije Sudanu, ali su se problemi sudanske ekonomije nastavili: do novembra 2018. godine, inflacija je dosegla skoro 70 posto. Nakon pada vrijednosti sudanske funte, vlada je uvela hitne mjere štednje te ukinula subvencije za naftu i hljeb, a to je dovelo do novog vala masovnih protesta. Protesti su se inicijalno fokusirali na troškove života, kao i kritike lošeg vođenja ekonomije i rasprodaje zemlje strancima, ali su demonstranti uskoro počeli zahtijevati i ostavku predsjednika Bašira. Vladine snage uhapsile su i pritvorile više od 1.000 demonstranata.
U februaru 2019. godine, sudanska služba za nacionalnu sigurnost i obavještajna služba najavile su Baširovu ostavku, ali se Bašir protivio. Proglasio je vanredno stanje, otpustio federalnu vladu i zamijenio državne guvernere vojnim zvaničnicima, a demonstrante je nastojao umiriti obećanjem da će odstupiti na kraju mandata, u aprilu 2020. godine te da se neće ponovo kandidirati za predsjednika. Za demonstrante to nije bilo dovoljno, a Baširovi kritičari podsjećali su da je i ranije obećavao kako će odstupiti pa to nije učinio.
Hiljade demonstranata počele su se okupljati ispred zapovjedništva vojske, koje se nalazi u blizini predsjedništva. Hiljade ljudi ostale su na ulici tokom čitave sedmice, a premda ih je vojska hapsila i upotrebljavala suzavac da ih rastjera, naređenje policije bilo je da ne „interveniše protiv građana na mirnim protestima“. Policija je navela da podržava „mirnu primopredaju vlasti“. Prema riječima analitičara, vojne snage također su bile podijeljene u mišljenju kako reagirati, a izvještaji su govorili o vojnicima koji su nastojali izbjeći nasilje, dok su neke paravojne grupe bile spremne i usmrtiti demonstrante.
Premda su demonstrante činili većinom mlađi ljudi, ekonomski problemi su na ulice izvukli Sudance svih generacija i iz svih područja djelovanja. Ipak, organizaciju protesta na sebe je preuzela Sudanska asocijacija profesionalaca (SPA) koju čine doktori, zdravstvene radnice i radnici te pravnice i pravnici. BBC piše kako je udio žena među demonstrantima bio iznimno visok, te da neki izvještaji govore da ih je čak 70 posto, te da su protesti istovremeno bili i prilika za dizanje glasa protiv seksističkih običaja u konzervativnom muslimanskom društvu u kojem se primjenjuje šerijatsko pravo.
Kulminacija je uslijedila 11. aprila kada je ministar odbrane Sudana Avad ibn Auf na državnoj televiziji obznanio da je Bašir uhapšen i sklonjen s pozicije moći. Istovremeno je objavljeno da je ustavni poredak suspendiran te da će državom u naredne dvije godine vladati vojska, nakon čega će biti organizovani demokratski izbori. Hiljade ljudi izašlo je na ulice sudanske prijestonice Kartuma da proslavi ovu vijest, ali još se ne zna hoće li zaista doći do promjene cjelokupnog režima, budući da su puč izveli vojni zvaničnici bliski Baširu.
Ekonomski problemi u korijenu
Protesti su se rasplamsali kao odgovor na porast cijena osnovnih namirnica i usluga, poput utrostručene cijene hljeba s jedne na tri funte. Opći ekonomski indikatori najbolje govore o kvaliteti života sudanskog naroda: stopa nezaposlenosti iznosi 21,4 posto, a inflacija 49,56 posto, pokazuju podaci Međunarodnog monetarnog fonda. Ekonomska kriza ponajviše pogađa čak 50 posto populacije Sudana koja živi ispod granice siromaštva, ocijenio je za Deutsche Welle Saeed Sadek, profesor na Univerzitetu Al Ahram u Kairu. UN procjenjuje da šest miliona Sudanaca prijeti glad.
Istovremeno, Sudan zahvaljujući blizini rijeke Nil raspolaže najvećim plodnim zemljištem u Sjevernoj Africi, a blizina Bliskog istoka znači i dobru geostratešku poziciju za poljoprivrednu proizvodnju u regiji sa sve većim potrebama za hranom, procjenjuje Brussels International Center. Oko pet miliona jutara obradive zemlje Sudana nalazi se u rukama stranaca, a najveći kupci dolaze s Bliskog istoka i iz regije Sjeverne Afrike, ali usljed čitavog niza političkih okolnosti, kao i birokratskih prepreka i korupcije o kojoj je redovno izvještavao Transparency International, mali dio te zemlje je do 2010. bio iskorišten za poljoprivredu.
Nakon 2011. i problema koje je donijelo otcjepljenje Južnog Sudana, Sudan je nastavio rasprodavati zemlju stranim investitorima, a novonastale manjkove u budžetu nastojao je nadomjestiti i povećanjem poreza već siromašnim Sudancima. Ipak, Deutsche Welle ističe da je teško tačno procijeniti ekonomsku situaciju u ovoj zemlji jer je dostupno malo vjerodostojnih podataka te da zato nije moguće ni prognozirati razvoj situacije na području privrede ove afričke zemlje, ali podsjeća da se radi o jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta.
Sumnjiva zaljevska pomoć
Sudanska asocijacija profesionalaca pozvala je na raspuštanje prelaznog vojnog vijeća i na uspostavu novog prelaznog civilnog vladajućeg vijeća. Istovremeno, međunarodne organizacije također nisu zadovoljne trenutnom situacijom u Sudanu te je generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres imenovao izaslanika za Sudan, južnoafričkog advokata Nicholasa Haysoma, koji će pomagati Afričkoj uniji u posredovanju u toj zemlji. Afrička unija zaprijetila je suspenzijom Sudana iz te organizacije ako vojska u roku od 15 dana ne prepusti vlast civilnoj političkoj vlasti.
Istovremeno, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati obećali su zajedničku finansijsku pomoć Sudanu od tri milijarde dolara. Pomoć će stići u obliku pologa od 500 miliona dolara Sudanskoj centralnoj banci koji je namijenjen stabilizaciji kursa i podršci sudanskoj funti koja od 11. aprila jača u odnosu na dolar, dok će iznos od 2,5 milijarde dolara za potrebe sudanskog naroda stići u hrani, lijekovima i naftnim derivatima, objavila je sudanska službena agencija SPA, ne precizirajući da li se radi o poklonu ili o zajmu. Riječ je o prvoj finansijskoj pomoći Sudanu iz zaljevskih zemalja u nekoliko godina, ističe Reuters.
Sudanski demonstranti koji i dalje protestuju ispred zapovjedništva vojske koja je nakon državnog udara preuzela vlast u zemlji su na obećanje Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata promptno odreagirali i pozvali ih da „zadrže svoj novac“. „Oni lobiraju i koriste novac kako bi pokušali kontrolirati Sudan. Mi imamo dovoljno resursa da se sami pobrinemo za sebe i svoje interese. Možemo obnoviti svoju zemlju i bez njihove pomoći. Kažemo: hvala vam, ali zadržite svoj novac“, izjavio je jedan od demonstranata za Al Jazeeru.
Sumnje demonstranata da je pomoć Saudijske Arabije i UAE pokušaj uticanja na novouspostavljenu trancizionu vlast utemeljene su budući da dvije zaljevske zemlje gaje bliske veze s čelnikom prelaznog vojnog vijeća Abdelom Fattahom al-Burhanom, kao i njegovim zamjenikom Mohamedom Hamdanom Dagalom, te da su obojica učestvovala u saudijskim napadima na Jemen. Naime, Burhan je bio zapovjednik trupa kada je Kartum odlučio pomoći koaliciji Saudijske Arabije i UAE-a te poslati vojsku u Jemen.
Sudan je i poslije oktobra 2017. godine, kad su SAD odlučile ukinuti neke trgovinske i ekonomske sankcije ovoj zemlji, ostao na popisu zemalja za koje SAD vjeruju da podržavaju terorizam, što onemogućuje Sudanu da primi pomoć i finansiranje od međunarodnih zajmodavaca, podsjeća Reuters. Burhan je obećao da će sa SAD pregovarati o skidanju Sudana s popisa, ali je Washington saopćio da Sudan neće biti uklonjen s liste sve dok ima vojsku na vlasti.
