Ko je David Malpass, novi šef Svjetske banke

Za novog predsjednika Svjetske banke imenovan je David Malpass, kandidat Donalda Trumpa koji ne dijeli sve vrijednosti s institucijom na čijem je čelu. Ipak, njegov pomirljiv ton daje nadu da neće odstupati od utvrđenih principa multilateralne institucije.

86
David Malpass

Izvršni odbor Svjetske banke jednoglasno je izabrao Davida Malpassa, dugogodišnjeg republikanca i savjetnika Donalda Trumpa u predsjedničkoj kampanji, za novog predsjednika Svjetske banke, nastavljajući tradiciju po kojoj je Amerikanac na čelu te institucije. Malpassa, koji je na funkciju došao iz američkog Ministarstva finansija, predložio je sam predsjednik Trump. Novi šef Svjetske banke je petogodišnji mandat započeo 9. aprila, na funkciji zamijenivši dosadašnjeg direktora Jim Jong Kima, koji je početkom godine podnio ostavku, čak tri godine prije isteka mandata.

Jim Yong Kim, kojeg je 2012. na predsjedničku poziciju imenovao Barack Obama, iznenada je odlučio odstupiti s položaja kako bi se pridružio investicionoj firmi. Kimove godine u Svjetskoj banci protekle su burno, budući da su zaposleni odbijali njegove planove za reorganizaciju institucije te se žalili na njegovu introvertiranost i grubost u rukovođenju. No, Kim je uspio osigurati povećanje kapitala Svjetske banke za 13 milijardi dolara, a odobrenje za povećanje svote novca poreskih obveznika za Svjetsku banku naposljetku je dala Trumpova administracija, koju je predvodio upravo Malpass. Povećanje još uvijek treba potvrditi Kongres.

Borba s klimatskim promjenama

Šezdesettrogodišnji Malpass obnašao je funkciju podtajnika u američkom Ministarstvu finansija gdje je bio zadužen za međunarodna pitanja, a ranije je radio kao ekonomski stručnjak u propaloj investicionoj banci Bear Stearns. Malpass je poznat po skepticizmu prema politikama Svjetske banke, koju je pred američkim Kongresom prije dvije godine kritikovao jer još uvijek pozajmljuje velike svote novca relativno bogatim zemljama poput Kine i Brazila. Malpassovi prioriteti razlikuju se od prioriteta Svjetske banke, ali su bliski viđenjima predsjednika, zbog čega mnogi njegov izbor vide kao Trumpov način da banku „uzme pod svoje“.

U obraćanju zaposlenima, Malpass je naveo da je organizacija sposobna za uspjehe koji se mogu izmjeriti, poput povećanja prosječne plaće i poboljšanja razvoja privatnog sektora te ih pozvao da „neumorno rade“ za „jaču, stabilniju globalnu ekonomiju za sve nas“, izvijestio je New York Times. Misija Banke osnovane 1944. godine, koju kolektivno posjeduje 189 zemalja, uključuje smanjenje siromaštva u svijetu, pružanje finansijske pomoći zemljama u potrebi i borbu s posljedicama klimatskih promjena. Banka je u 2018. osigurala 20,5 milijardi dolara, odnosno 32,1 posto ukupnog budžeta, za projekte borbe protiv klimatskih promjena.

Malpass pri izboru nije imao konkurencije jer nijedna druga zemlja nije ponudila svog kandidata, a njegov izbor predstavlja pobjedu za Trumpovu administraciju koja će sada, prema pisanju Financial Timesa, imati osiguran prostor u Svjetskoj banci za svoja načela koja stavljaju Ameriku na prvo mjestu. Izbor Malpassa je prevagnuo uprkos zabrinutosti mnogih zvaničnika iz drugih zemalja oko njegovog dobro poznatog skepticizma prema multilateralnosti i sumnji u njegovu posvećenost nekim od glavnih ciljeva Svjetske banke, ponajprije borbi s klimatskim promjenama.

Ipak, na kraju se pokazalo da među najvažnijim članicama Svjetske banke nema puno volje za mijenjanje nepisanog pravila po kojem funkcionira svjetska ekonomija i koje je na snazi već decenijama, a to je da se Amerikanac mora nalaziti na čelu Svjetske banke, Evropljanin na čelu Međunarodnog monetarnog fonda, a Japanac voditi Azijsku razvojnu banku. Osim toga, vlade nisu bile spremne suprotstaviti se Trumpu oko ovog važnog imenovanja, plašeći se da će izazvati niz reakcija njegove nepredvidive administracije u drugim poljima.

Jedna od najvećih bojazni u vezi s Malpassom na čelu Svjetske banke jeste ta da neće zadržati ovu instituciju na putu finansiranja „globalnih javnih dobara“, među kojima su borba s klimatskim promjenama, zdravstvena skrb i programi za pomoć izbjeglicama. Malpassova vizija Svjetske banke je, naime, uža, budući da smatra kako bi se institucija trebala isključivo fokusirati na pomoć najsiromašnijim državama svijeta, a također je dosljedno upozoravao da je multilateralnost „otišla predaleko“ i da je međunarodna ekonomska saradnja postala neučinkovita.

Odnosi s Kinom pod lupom

„Trenutak njegovog izbora je loš jer se dešava u momentu kad Svjetska banka mora učiniti više i imati lidera s velikom vizijom koja će je uvesti u 21. stoljeće“, ocijenila je za Financial Times Nancy Birdsall, počasna predsjednica Centra za globalni razvoj. Malpassovi prvi potezi bit će posmatrani kroz prizmu njegovog odnosa s Kinom. On je pred Kongresom u novembru upozorio da multilateralne razvojne banke rizikuju da budu „zarobljene u geopolitički uticaj Pekinga“. Ipak, u intervjuu koji je dao za BBC par dana po preuzimanju nove funkcije naveo je da će Svjetska banka sarađivati s Kinom.

Malpass je u intervjuu istaknuo da želi vidjeti da Kini ide dobro jer to koristi i drugim državama, ali da njeno djelovanje u inostranstvu mora biti transparentnije i posvećeno projektima dobre kvalitete, kao i da mora poboljšati standarde svojih razvojnih projekata. Financial Times piše da je moguće da Kina u narednom periodu neće dobijati toliko direktnih pozajmica kako je to bio slučaj ranije, kao i da će Svjetska banka kritičnije vrednovati infrastrukturne projekte koji nastaju u okviru kineske inicijative Pojas i put.

Malpass je za CNBC izjavio da se zajmovi Svjetske banke Kini smanjuju posljednjih godina i da očekuje da se taj trend i nastavi te dodao da je „Kina svjesna da se njena uloga dužnika mora smanjiti“. U prošlomjesečnom intervjuu za New York Times, Malpass je poručio da namjerava zadržati duh postojećih politika Svjetske banke u vezi s Kinom i klimatskim promjenama, a na svojim posljednjim sastancima sa svjetskim liderima demonstrirao pomirljiv ton, što je za NYT dobar znak da možda ne namjerava voditi Svjetsku banku baš onako kako bi to Donald Trump želio.

Vjeruje se da će Malpass, koji je, prije nego što je otišao na Wall Street, služio u administracijama američkih predsjednika Ronalda Reagana i Georgea H.W. Busha, imati drugačiji pristup od svog prethodnika Kima, kao i da neće pokušavati uvesti bilo kakve revolucionarne promjene u instituciju. Ipak, bojazni među stranim zvaničnicima, zaposlenima u Svjetskoj banci i razvojnoj zajednici ostaju.

„Teško je predvidjeti kako će čovjek koji se protivi multilateralnosti raditi kao šef multilateralne organizacije“, zaključio je za Financial Times Christopher Kilby, profesor ekonomije i stručnjak za razvojnu pomoć pri Univerzitetu Villanova.

 

 

 

PREKOTamara Zablocki
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here