U Neumu je u okviru 5. Energetskog samita održan prvi panel eksperata i vlada koji su govorili o energetskoj tranziciji. Učesnici su saglasni da je riječ o nezaustavljivom procesu koji je izazov i za razvijenije zemlje EU, ali je i prilika za privredu Bosne i Hercegovine. Kako je zaključeno, pitanje energetske tranzicije je i socijalno, i ekonomsko i političko, a važno je ulagati u inovacije i istraživanja u ovoj oblasti.
Također, nužno je ubrzati sve procese koji su u vezi sa tranzicijom, a posebno donijeti svu potrebnu legislativu, te tako i ispuniti neke od zahtjeva Energetske Zajednice. Panel je moderirao Ognjen Marković, direktor USAID projekta Investiranje u sektor energije – EIA.
Državni zakon
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović skrenuo je pažnju da se na donošenje državnog zakona o električnoj energiji čeka već nekoliko godina, te da se mora postići politički konsenzus kako bi se išlo dalje u ovom procesu, posebno jer ovaj zakon omogućava i uspostavu tržišta električne energije. Fadil Novalić, premijer Vlade FBiH je izjavio da je vlada spremna za usvajanje zakona i provedbu strateških dokumenata, te naglasio da se slijedeći saziv vlade FBiH treba prioritetno baviti energijom.
Radovan Višković, premijer Vlade RS, najavio je usvajanje novog Zakona o električnoj energiji, te istakao kako su u toku konsultacije sa raznim ekspertima kako bi se hvatao korak sa procesom energetske tranzicije, u kojem je posebno istakao važnost izvora finansiranja. Ukazujući na urgentnost uključivanja BiH u proces energetske tranzicije, direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač naglasio je kako su reforme nužne i kako se danas crta nova granica između razvijenih i manje razvijenih zemalja.
“Zemlje koje idu ka dekarbonizaciji postaju konkurentnije”, istakao je Kopač.
U svom obraćanju Garett Kelly, predsjednik nevladine organizacije SEE Change Net, objasnio je kako postoji globalni val promjene u energetskom sektoru.
„Gubitnici će nastaviti da investiraju u prošlost, a pobjednici će se okrenuti energetskoj efikasnosti, potencijalima solara, vjetro energiji i energetskim baterijama. BiH se ne bi trebala naći na pogrešnoj strani historije“, poručio je Kelly.
Bajazit Jašarević, generalni direktor EPBiH, otvoreno je istakao kako ova kompanija želi umjesto termo-blokova koristiti nove tehnologije kakve su u razvijenim zemljama, te naglasio koliko je važno postići energetski sigurnu zemlju, te zaštititi potrošače od dodatnih taksi. Luka Petrović, generalni direktor EP RS, je istakao kako su u cijelom procesu ključni ljudski resursi, odnosno ljudi koji su u poziciji da donose ključne odluke. Drago Bago, izvršni direktor za razvoj EP HZHB izdvojio je pozitivan primjer u kojem je ova kompanija investitor prve i zasad jedine vjetroelektrane, te stoji iza izgradnje tri značajna elektro energetska objekta koji spadaju u obnovljive izvore energije čime daju jasnu poruku da su svjesni velikih promjena koje su pred nama.
Brzo reagirati
Nikola Rajaković, profesor iz Srbije je u svom izlaganju rekao kako će takse na emisije karbon-dioksida značajno promijeniti ukupnu sliku u proizvodnji el.energije.
“Zbog toga je izuzetno važno puno ulagati u znanje i brzo reagovati i dovesti zemlju u poziciju da postane kompetitivna”, zaključio je Rajaković. Na tragu razgovora o važnosti ulaganja u znanje je bilo i izlaganje eksperta Mirze Kušljugića, koji se svojim nedavnim dokumentom “Energetska tranzicija u BiH” posebno osvrnuo na činjenicu da su pred sektorom dramatične promjene koje zahtijevaju ulaganje u znanje kako bismo ih spremno dočekali.
Akademik prof. Kemal Hanjalić je također, iz ekspertskog ugla posebno naglasio važnost istraživanja u oblasti inovativnosti u energetskoj tranziciji. Govoreći o stanju u Hrvatskoj, prof. Neven Dujić je istakao da je razlika u tome što su kompanije koje se bave energetikom shvatile šta ih čeka, te se već odvijaju procesi koji su doveli do toga da je solarna energija proizvedena u Hrvatskoj već jeftinija od uvoza energije iz BiH, te se radi na tome da Hrvatska od uvoznika postane izvoznik električne energije.
Ekspert Igor Lukšić, bivši premijer Crne Gore, posebno je skrenuo pažnju kako bi bilo dobro iskoristiti trenutak za razvoj inovacija, te kako bi upravo elektroprivrede mogle biti kao hubovi znanja jer imaju najviše resursa i predvoditi proces razvoja.
„Samo ako ste ulagali u znanje i sposobnost možete očekivati da imate rješenja!“, poručio je Lukšić.
Ovogodišnji 5. Energetski samit u Neumu mjesto je susreta više od 650 učesnika i donosilaca odluka u reformi energetskog sektora u našoj zemlji. Energetska tranzicija, te status i izazovi tržišta u energetskoj tranziciji, platforma potencijala biomase u BiH, reforma sistema poticaja obnovljivih izvora energije i građanska energija, važnosti energetske efikasnosti, perspektiva gasnog sektora u energetskoj tranziciji, te uloga medija u procesu energetske tranzicije teme su ovogodišnjeg 5. Energetskog samita.
Organizatori petog Energetskog samita su USAID projekat Investiranje u sektor energije (EIA), Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH kroz projekte „Poticanje obnovljivih izvora energije u BiH“ i „Poticanje energetske efikasnosti u BiH“ i Britanska ambasada Sarajevo uz pokroviteljstvo Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, Regulatorne komisije za energiju u FBiH i Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske. Cjelokupan program javnost može se pratiti u živom prijenosu na zvaničnoj web stranici događaja – energetskisamit.ba putem USAID YouTube kanala.
