Odgađanje Brexita, produžavanje agonije

Novi rok za izlazak Velike Britanije iz Evropske unije je 12. april, ukoliko ova zemlja ne zatraži dodatno produženje roka, a Evropska unija joj ga ne odobri. Pojedini analitičari upućeni u problematiku Brexita smatraju da je novo produženje moguće, dok neki smatraju da je „tvrdi Brexit“ najizvjesniji.

14
Odgađanje Brexita

Britanska premijerka Theresa May je 20. marta od Evropskog vijeća zatražila produženje roka za izlazak njene zemlje iz Evropske unije do 30. juna 2019. ali je Vijeće pristalo na produženje samo do 22. maja i to pod uslovom da Zastupnički dom britanskog parlamenta do 29. marta prihvati Sporazum o izlasku. Budući da se to nije desilo, Evropsko vijeće nalaže da se odluka donese do 12. aprila te očekuje da prije tog datuma dobije informaciju o planu Velike Britanije: da li će izaći iz članstva do 22. maja, prihvatiti izlazak bez dogovora odnosno tvrdi Brexit ili provesti izbore za Evropski parlament.

Ukratko, predstavnici ostalih 27 članica Evropske unije zauzeli su čvrst stav prema kojem Velika Britanija ne može ostati članica EU nakon 22. maja bez da učestvuje na izborima za Evropski parlament koji počinju dan kasnije. Ukoliko bi Velika Britanija ostala članica poslije izbora za Evropski parlament, a ne bi provela izbore, to bi moglo dovesti do blokade djelovanja Evropske unije. U slučaju da Velika Britanija pristane provesti izbore za Evropski parlament, moguće je produženje roka za odgađanje izlaska iz članstva Evropske unije, piše Euractiv.

Dodatno produženje jedini izbor

Evropsko vijeće je prilikom produženja roka za famozni Članak 50. Lisabonskog ugovora, koji definira uslove pod kojima neka zemlja može napustiti Evropsku uniju, ponovilo i da ne može doći do otvaranja Sporazuma o izlasku koji je dogovoren između EU i Velike Britanije u novembru 2018., a naglašeno je i da za vrijeme produženja Velika Britanija ostaje dijelom Evropske unije sa svim zakonima definiranim pravima i obavezama. Ukoliko Velika Britanija od 23. do 26. maja još uvijek bude članica Evropske unije, morat će održati i izbore za Evropski parlament, objavilo je Evropsko vijeće u saopćenju.

Kako stvari sada stoje, nakon što je Zastupnički dom britanskog parlamenta 1. aprila ponovo odbio sve alternativne opcije za Brexit, a među kojima su bili i nastavak ekonomskih veza sa Evropskom unijom nakon izlaska te organizovanje novog referenduma, Velika Britanija treba napustiti Evropsku uniju 12. aprila i to će se raditi o neuređenom izlasku, piše BBC. Velika Britanija trebala je napustiti EU 29. marta, dvije godine nakon što je Članak 50. pokrenut, ali budući da nijedan dogovor nije postignut u Westminsteru, premijerka Theresa May zatražila je produženje tog roka, kako bi izbjegla tvrdi Brexit bez dogovora.

Britanski medij podsjeća da Velika Britanija ne može sama donijeti odluku o produženju Članka 50. već se s tim treba složiti svih 27 ostalih članica Evropske unije, što se već i dogodilo s produženjem koje je odobrilo Evropsko vijeće. Ukoliko bi se na obzorju pojavilo novo produženje, lideri 27 članica zemalja EU morali bi donijeti odluku na vanrednom samitu koji je predsjednik Evropskog vijeća zakazao za 10. april, samo dva dana prije novog roka za Brexit. Novo potencijalno produženje morali bi odobriti i Zastupnički dom i Dom lordova britanskog parlamenta.

Odgađanje BrexitaEvropska unija nije dužna odobriti britanski zahtjev za dodatnim produženjem, a lideri ostalih zemalja EU željeli bi znati zašto Velika Britanija traži još vremena. Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker već je naglasio da u Evropskoj uniji ponestaje strpljenja prema Velikoj Britaniji, a jasno je da Velika Britanija ne može ostati u EU poslije 23. maja ukoliko ne bude učestvovala u evropskim izborima koji tada počinju. Theresa May jasno je navela da neće tražiti dodatno produženje budući da „dijeli frustraciju“ koju mnogi osjećaju u vezi s Brexitom, kao i da ne želi da njena zemlja učestvuje u evropskim izborima.

Ipak, kako piše BBC, dodatno produženje moglo bi biti jedini izbor za Veliku Britaniju jer bi joj dalo dodatno vrijeme za opće izbore ili čak za novi referendum o Brexitu, ali vlada zasad tvrdi da ne želi ništa od toga. Važno je napomenuti i da se Članak 50. može povući ili opozvati, što Velika Britanija može učiniti bez konsultacija s bilo kim. To bi značilo da se Brexit neće dogoditi i da će zemlja ostati dio Evropske unije pod istim uslovima pod kojima je to bila dosad. Ipak, Theresa May tvrdi da ne namjerava to učiniti. Evropski sud pravde ranije je ocijenio da bi eventualni opoziv Članka 50. morao biti „nedvosmislen i bezuslovan“.

Pitanje irske granice

Izlazak bez dogovora ili tvrdi Brexit sve je izvjesniji ali ga je još uvijek moguće izbjeći, izjavio je glavni pregovarač Evropske unije za Brexit Michel Barnier. Barnier je istaknuo da bi dodatno produženje roka nakon 12. aprila nosilo „značajne rizike za EU“ kao i da će biti potrebno „jasno opravdanje“ prije nego što Evropska unija pristane na to. Britanski ministar za Brexit Stephen Barclay izjavio je da bi vlada morala izaći sa „vjerodostojnim prijedlogom“ ukoliko želi dobiti dodatno produženje roka za Brexit od EU, a jedan od prijedloga je održavanje općih izbora, premda bi oni, prema riječima nekadašnjeg ministra vanjskih poslova Borisa Johnsona, samo „razbjesnili“ glasače.

„Nikad nismo željeli ili namjeravali provesti Brexit bez dogovora, ali je 27 članica EU sada spremno na taj scenarij. Iz dana u dan, on postaje sve vjerovatniji“, izjavio je Barnier, naglasivši i da odluka zavisi od Zastupničkog doma britanskog parlamenta te da se o dogovoru pregovara sa Velikom Britanijom, a ne protiv Velike Britanije.

„Ukoliko želimo izbjeći Brexit bez dogovora, samo je jedan mogući put – moraju se izjasniti za dogovor.“

Bivši ministar za Brexit David Davis izjavio je za BBC da je jedini mogući put suočavanje s kontroverznim pitanjem irske granice, dok je predsjednik odbora za Brexit Hilary Benn za Today rekao da je novi referendum najbolja opcija.

„Dobar vođa bi odluku prepustio narodu. Raširen je strah da premijerka neće uspjeti pomjeriti stvari s mrtve tačke, zato smo trenutno u krizi“, rekao je Benn. BBC podsjeća da je plan Therese May za izlazak zemlje iz Evropske unije odbijen već tri puta te da je parlament preuzeo kontrolu nad procesom od vlade kako bi održao niz glasanja osmišljenih da se pronađe alternativno rješenje. Pred Zastupničkim domom našlo se osam opcija, ali nijedna nije uspjelo dobiti većinu glasova zastupnika, a u ponedjeljak su odbijena i konačna četiri rješenja, što je pokazalo da ni parlament ne može doći do rješenja za Brexit.

Govoreći u Briselu poslije još jednog propalog pokušaja glasanja u Zastupničkom domu britanskog parlamenta, Michel Barnier podsjetio je da još uvijek postoji sporazum iz novembra prošle godine.

„Ne zaboravimo da smo Theresa May, britanska vlada, Evropsko vijeće i Evropski parlament već postigli dogovor, 25. novembra prošle godine, prije četiri mjeseca. Ukoliko Velika Britanija još uvijek želi napustiti Evropsku uniju na uredan način, ovaj ugovor će biti dovoljno rješenje.“

On je naglasio da Velika Britanija još uvijek može prihvatiti već dogovoreno, napustiti EU bez dogovora ili zatražiti produženje roka za Brexit.

Zasad možemo biti sigurni da Theresa May neće dobiti još jedno produženje roka za Brexit samo na osnovu obećanja da će provesti novo glasanje, piše Financial Times, naglašavajući da bi relevantni razlozi za dodatno odgađanje mogli biti opći izbori i drugi referendum. Međutim, dodatni referendum bi također potegao teška pitanja. Koje će biti referendumsko pitanje? Na kojoj će strani biti Theresa May? A njen nasljednik? Šanse da bi britanska premijerka mogla dati zadovoljavajuće odgovore na ova pitanja ravne su nuli. Osim toga, šta ukoliko rezultati drugog referenduma potvrde rezultate prvog referenduma?

Ipak, postoje i argumenti koji govore da bi lideri Evropske unije mogli pristati na dodatno produženje roka. Najprije, Evropsko vijeće tradicionalno produžava vrijeme za odluke, odnosno „produžeci su u njihovom genetskom kodu“, piše Financial Times. Drugo, oni koji bi bili za tvrdi Brexit morali bi se suočiti s kritikama da štete strateškim interesima Evropske unije, na temelju pretpostavke da će EU biti dugoročno oslabljena bez Velike Britanije među članicama, a lideri EU će ovaj argument zasigurno shvatiti ozbiljno.

No, također će se zapitati: da li bi ih frustrirajući Brexit zaista učinio jačima i ujedinjenijima? Da li bi naredni britanski premijer, konzervativni euroskeptik Boris Johnson ili laburistički lider Jeremy Corbyn napravili pozitivan doprinos strateškim pitanjima s kojima se Evropska unija tek treba suočiti? Ili bi EU bila zarobljena u beskonačne debate o Brexitu i doprinosu Velike Britanije evropskom budžetu? Nemoguće je sa sigurnošću tvrditi šta će Evropsko vijeće odlučiti, ali postoje racionalni i strateški argumenti protiv produženja roka i ne možemo biti sigurni da ih niko neće povući, zaključuje britanski list.

 

 

PREKOTamara Zablocki
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here