Bosna i Hercegovina je u prošloj godini izvezla voća i povrća u vrijednosti 180 miliona KM, što je za 16 posto manje nego u 2017. godini. Ukupna vrijednost uvezenog voća i povrća iznosi 347 miliona KM što je više za 0,4 posto u odnosu na godinu ranije. Prošla godina za BiH, kad je u pitanju izvoz voća i povrća nije bila povoljna i nakon četiri godine kontinuiranog rasta izvoza zabilježen je pad. Osnovni razlozi pada izvoza voća i povrća za 33 miliona KM, u odnosu na 2017. kada je izvoz iznosio rekordnih 214 miliona KM, su šestomjesečna zabrana izvoza jabuka u Rusku Federaciju i loše vremenske prilike koje su značajno uticale na kvalitet proizvoda.
„Bitno je naglasiti da je pokrivenost uvoza izvozom rasla u ovih pet godina i iznosi 52 posto dok je u 2014. godini iznosila 41 posto. U razmjeni od 530 miliona KM dominira voće, tačnije u ukupnom izvozu učestvuje sa 68 posto, odnosno 124 miliona KM, dok u uvozu učestvuje sa 52 posto ili 180 miliona KM, od čega je tropskog voća uvezeno 147 miliona KM“, rekao je Velibor Tifković, rukovodilac Sektora voća i povrća na USAID/Sweden FARMA II projektu na konferenciji za medije održanoj sredinom marta.
Sektor povrća zabilježio je izvoz u vrijednosti 37 miliona KM i u ukupnom izvozu učestvuje sa 20 posto, dok proizvodi sa dodanom vrijednošću učestvuju sa 11 posto odnosno 20 miliona KM. S druge strane u BiH je uvezeno povrća u vrijednosti 87 miliona KM, a prerađevina od voća i povrća u vrijednosti 80 miliona KM.
Maline dominantne
Najveći dio izvoza 57 posto ili 103 miliona KM čini pet vodećih izvoznih proizvoda-smrznute maline, svježe kruške, jabuke, šljive i kornišoni, pri čemu dominira malina koje je iz BiH u 2018. godini izvezeno u vrijednosti 66 miliona KM. Svi ovi proizvodi su u prošloj godini zabilježili pad i u vrijednosti izvoza i količini, osim maline za koju je prošla godina, kada je u pitanju količina, bila rekordna i iznosila je oko 23.000 tona, međutim zbog niskih izvoznih cijena vrijednost izvoza je manja za šest posto u odnosu na 2017. godinu.
Svježih krušaka izvezeno je više od 9.000 tona, što je za 11 posto manje u odnosu na 2017. godinu, u ukupnoj vrijednosti 19 miliona KM što je manje za 21 posto u odnosu na godinu ranije. Unatoč marketinškim aktivnostima i brendiranju bh. šljive, loše vremenske prilike uticale su na smanjenje i proizvodnje i vrijednosti izvoza, kao i na kvalitet. Tako je u 2018. godini BiH izvezla 4.500 tona šljive ukupne vrijednosti pet miliona KM, što je manje za 58 posto u odnosu na 2017. godinu. Najveći pad vrijednosti izvoza od 61 posto zabilježen je kod jabuka, gdje je vrijednost izvoza sa 20 miliona KM, koliko je iznosila u 2017. godini, spala na svega osam miliona KM u 2018. godini.
„Jabuka koja je uz malinu bila vodeća u izvozu, prošle godine doživjela je pad zbog jedne kompanije zbog koje je zabranjen izvoz u Rusku Federaciju. Tokom šest mjeseci zabrane, vrijednost izvoza pala je za 23 miliona KM u odnosu na isti period 2017. godine“, objašnjava Trifković.
Svježi kornišni jedino su povrće koje ulazi u top pet izvoznih proizvoda, ali i tu je zabilježen pad od 44 posto kada je u pitanju vrijednost izvoza, koja iznosi tek skromnih pet miliona KM.
Uvozni proizvodi jeftiniji
Najviše voća i povrća iz BiH u 2018. godini izvezeno je na tržište Njemačke u iznosu od 33 miliona KM, Srbije 32 miliona KM i Ruske Federacije 25 miliona KM. Srbija je najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH kada je u pitanju razmjena u sektoru voća i povrća i iznosi 74 miliona KM, ali sa kojom bilježimo deficit od deset miliona KM. S druge strane najviše voća i povrća uvezli smo iz Turske u iznosu od 43 miliona KM, Srbije 42 miliona KM, Hrvatske 39 miliona KM i Holandije 32 miliona KM. Suficit bilježimo sa Njemačkom, Ruskom Federacijom i Austrijom.
„Za razliku od palete proizvoda koje izvozimo, paleta proizvoda koje uvozimo puno je šira. U uvozu dominiraju banane sa 54 miliona KM vrijednosti i godišnje po glavi stanovnika u BiH uvezemo 15 kilograma. Najviše smo uvezli tropskog voća u vrijednosti od 147 miliona KM, međutim ako izuzmemo tropsko voće top pet uvoznih proizvoda su svježi paradajz, jabuke, kruške, krompir i grah na koje otpada 66 miliona KM vrijednosti uvoza, dakle proizvodi koji uspijevaju u BiH i koje i mi proizvodimo i koje bi svakako trebali više koristiti“, istaknula je Tijana Muhamedagić, sekretarka Asocijacije za prehrambenu industriju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Brojke ne djeluju ohrabrujuće, ali svakako ima prostora za napredak. Najveći problem predstavlja veliki uvoz proizvoda. Tako, ukupna količina uvezenog voća i povrća iznosi 307.000 tona u vrijednost 347 miliona KM, što znači da uvoz po glavi stanovnika iznosi 99 KM, odnosno količinski 88 kilograma. Prema analizama VTKBiH, svaki građanin BiH je u 2018. godini u prosjeku pojeo 52 kilograma uvoznog voća na što je potrošio 51 KM, 27 kilograma uvoznog povrća na koje je izdvojio 25 KM i devet kilograma uvoznih prerađevina od voća i povrća na što je potrošio 23 KM.
„I dalje uvozimo velike količine voća i povrća upitnog kvaliteta što se može zaključiti po veoma niskim cijenama. Primjera radi, uvezli smo 784 šlepera, tačnije dva šlepera svaki dan, jabuka po cijeni od 0,10, do 0,30 KM. Prostora za supstituciju uvoza postoji mnogo, iako se čini da je najveći razlog za uvoz niska cijena kao i dostupnost proizvoda tokom cijele godine“, zaključila je Muhamedagić.
Katalog izvoznika voća i povrća iz BiH
U okviru priprema za međunarodne nastupe relevantne za sektor voća i povrća, VTKBiH i USAID/Sweden FARMA II projekt priredili su katalog 38 izvoznika iz ovog sektora. Katalog je urađen na engleskom i ruskom jeziku.
Direktorica Sektora privrede VTKBiH Ognjenka Lalović kazala je da je predstavljanje kataloga planirano i na najvećem sajmu hrane na svijetu Anuga 2019 u Njemačkoj, koji će biti održan u oktobru ove godine i na kojem će se na zajedničkom bh. štandu predstaviti vodeći bh. izvoznici.
Jedna od kompanija izvoznica je i Halilović d.o.o. iz Ilijaša. Primarna djelatnost ove kompanije odnosi se na ljekovito bilje, eterična ulja i čajeve, ali istraživanjem tržišta uvidjeli su šansu i u proizvodnji povrća, za koje imaju ogroman potencijal zbog velike površine obradivog zemljišta na Nišićkoj visoravni.
„Prema našim istraživanjima tržišta, polako ali sigurno podiže se svijest građana u BiH o značaju kupovine i konzumacije domaćih proizvoda upravo zbog sumnjivog kvaliteta robe koja se uvozi. Naša kompanija vidjela je priliku da se oprobamo i u ovom sektoru, te smo trenutno angažirani u proizvodnji krompira i luka, ali planiramo proširiti asortiman u ovom sektoru vjerovatno na paradajz i bijeli luk. Vjerujemo da postoji šansa na domaćem ali i inozemnom tržištu odakle smo već imali upite, posebno jer mi imamo Organic i Košer certifikat što se cijeni na inozemnom tržištu. Dobre priče mogu se razviti u poljoprivrednom sektoru“, rekao je Omar Mušić, iz kompanije Halilović d.o.o.
Mušić ističe da razlog niskih cijena uvoznih proizvoda leži prvenstveno u tome što su u BiH velike količine obradivog zemljišta neiskorištene, a da bi u suprotnom, veći poljoprivredni angažman svakako uticao i na cijene domaćih proizvoda. S druge strane, razlog razlike u cijeni leži i u nefer postupcima uvoznika, te da baš nije jasno kako se nekome isplati prodati kilogram jabuka po cijeni od 0,10 KM.
