Rudnik Trepča, vrijedni kompleks za koji se otimaju mnogi

Rudnik Trepča, veliki industrijski kompleks smješten nedaleko od Mitrovice i nekadašnji jugoslovenski gigant, veliki je kamen spoticanja u odnosima između Srbije i Kosova, a jaz je dodatno produbljen nedavnom odlukom Kosova da registruje kombinat kao akcionarsko društvo.

2101
Rudnik Trepča

Kosovska skupština je još u oktobru 2016. godine stavila industrijski kompleks Trepča u ruke vlade i spasila ga od bankrota, uprkos protivljenjima Vlade Srbije koja je nedugo zatim donijela odluku kojom se poništava kosovski zakon, kao i protestima lokalnog srpskog stanovništva. Rudnici olova, cinka i srebra u Trepči, koji su prije ratova devedesetih godina na svom vrhuncu zapošljavali 20.000 ljudi i bili zaslužni za dvije trećine bruto domaćeg proizvoda Kosova, u tom su trenutku radili minimalnim kapacitetom, a kreditorima dugovali 1,4 milijarde eura, izvijestio je tada Reuters.

Rudnički kompleks već je godinama predmet rasprava između Kosova i Srbije. Srbija je nastojala uspostaviti kontrolu nad 75 posto Trepče navodeći da se dio nalazi i na njenoj teritoriji. Trepča je zapravo dijelom etničkih podjela između Srba i Albanaca na Kosovu još od 1999. godine, kada su Ujedinjeni narodi Kosovo stavili pod svoj protektorat, istovremeno osnivajući i agenciju za upravljanje Trepčom, s namjerom da se kompleks proda. Ipak, kosovska Agencija za privatizaciju (KPA) nije uspjela napraviti plan za budućnost Trepče, dijelom i usljed pitanja vlasništva.

Skupština Kosova je stoga 2016. godine glasala za stavljanje Trepče u vladine ruke te usvojila zakon koji je Vladi Kosova dao vlasništvo nad 80 posto udjela, a radnicima Trepče 20 posto. Novi zakon značio je i vladino pokrivanje dugova preduzeća. „Mineralni resursi su vlasništvo Republike Kosovo i s novim zakonom imovina Trepče će ostati na Kosovu“, izjavio je u Skupštini tadašnji kosovski premijer Isa Mustafa. Predstavnici Srba bojkotirali su glasanje, a lokalni mediji izvještavali su o stotinama ljudi koji protestvuju protiv odluke blokirajući ceste na sjeveru Kosova, gdje se dio Trepče nalazi.

Vlasništvo Kosova

Srbija tvrdi da je Trepča društveno vlasništvo i da je njena aproprijacija krađa, dok Kosovo ističe da je Srbija izgubila pravo na državna preduzeća na kosovskoj teritoriji kada su njene snage za vladavine Slobodana Miloševića krenule u ubijanje i protjerivanje Albanaca na Kosovu. Nedavno usvajanje statuta i registracija Trepče kao akcionarskog društva u Kosovskoj agenciji za registraciju bilo je jedan od završnih koraka u procesu implementacije Zakona o Trepči iz 2016. „Dragi građani i rudari, konačno velika vijest. Gigant Trepča, nakon skupštinskog izglasavanja statuta, registrovan je kao kompanija na osnovu zakona Kosova“, saopćio je na Facebooku kosovski premijer Ramush Haradinaj.

Registraciju Trepče ozvaničili su ministar trgovine i industrije Endrit Shala, koji je zajedno sa zamjenikom premijera Dardanom Gashijem predao potvrdu o registraciji ministru za ekonomski razvoj Valdrinu Lluki. „Puno je posla pred nama, ali ovaj historijski korak će definitivno olakšati svaki proces od sada ubuduće, što me čini sretnim. Želim zahvaliti svima koji su pomogli u ovom procesu, uključujući sve članove Upravnog odbora Trepče, menadžment, sindikat, kolege u vladi i naročito predstavnike u Kosovskoj skupštini“, izjavio je Lluka, a prenio kosovski Oculus News.

Priština je istovremeno kombinatu Trepča uplatila i finansijsku pomoć od pet miliona eura, saopćio je Lluka, navodeći i da će novac pružiti Trepči „podsticaj u cjelini“, što su srbijanski analitičari ocijenili kao političku poruku Prištine da s Beogradom neće pregovarati o Trepči, izvijestio je portal Srbija danas. Registracija je dodatno produbila politički jaz između Srbije i Kosova te je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio da je cilj Kosova uništiti dio Trepče koji se nalazi na teritoriju sjevera Kosova i ostaviti 2.400 radnika bez posla. Od Trepče direktno ili indirektno zavisi 35 posto srpskog stanovništva na Kosovu, pišu Novosti.rs.

Kosovska registracija Trepče uslijedila je nedugo poslije komentara portparolke Evropske komisije Maje Kocijančič koja je za srbijansku agenciju Tanjug izjavila kako bi pitanje statusa Trepče trebalo biti dio obavezujućeg sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine te naglasila kako je cilj Evropske unije kao posrednika u dijalogu da se „sva otvorena pitanja između dvije strane riješe kroz finalizaciju dijaloga“. Kosovski zvaničnici osudili su izjavu Kocijančič, a premijer Haradinaj je ocijenio da je izjava „nečuvena, neprihvatljiva i krši suverenost Kosova“, prenio je Prishtina Insight.

Ministar Valdrin Lluka je također ocijenio da uplitanje Brisela u pitanje statusa Trepče ometa planove za razvoj preduzeća i da može uticati na dolazak potencijalnih investitora. „Mi ćemo uraditi sve da ova tema ne bude predmet diskusije, jer kada govorimo o tehničkom nivou, a ne političkom, i oni na sjeveru Mitrovice zainteresirani su za razvoj Trepče i za povećanje kapaciteta proizvodnje. Trepča je preduzeće unutar granica Kosova i 20 posto akcija preduzeća pripada radnicima, uključujući i srpske“, izjavio je Lluka za Radio Slobodna Evropa.

Rudno bogatstvo Kosova

Srbijanski mediji se pišući o Trepči pozivaju i na izvještaj američke Centralne obavještajne agencije (CIA), u kojem stoji da je procijenjena vrijednost rezervi uglja, prirodnog gasa i metala na Kosovu 500 milijardi dolara, dok je procijenjena vrijednost ovih resursa u Srbiji 200 milijardi dolara, te da su zalihe uglja u Srbiji dostatne tek za 35 do 40 godina, dok ih na Kosovu ima za nekoliko stoljeća. Istovremeno, nezavisna komisija za rudnike i minerale Kosova, za koju je bila zadužena UN misija na Kosovu UNMIK, u izvještaju Rainera Hengstmanna iz 2004. objavila je kako je Svjetska banka procijenila mineralne rezerve Kosova na 13,5 milijardi eura.

Najznačajnije mjesto u kosovskim rezervama zauzima lignit, čije geološke zalihe iznose oko 15 milijardi tona. Rezerve olova i cinka procijenjene su na 51 milion tona, rezerve nikla i kobalta na 19,9 miliona tona, a rezerve boksita na 1,7 miliona tona. Procjene Svjetske banke govore i da su zalihe lignita i mrkog uglja na Kosovu dovoljne za proizvodnju struje u čitavom jednom stoljeću, a slična je i procjena stručnjaka sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, koja govori da bi zalihe na Kosovu bile dovoljne za dvije termoelektrane i proizvodnju struje za sto godina.

Na osnovu procjene Ministarstva enegetike Srbije da se radi o proizvodnji struje vrijednosti 100 milijardi eura, Elektroprivreda Srbije planirala je do 2020. godine obnoviti termoelektranu Kosovo A, sagraditi dva nova bloka na Kosovu B te podići Kosovo C, ali od toga nije bilo ništa. Kako piše Srbija danas, Srbija ne može obezbijediti struju ni srpskim općinama na Kosovu, a imovinu Elektroprivrede Srbije na Kosovu srbijanska strana procjenjuje na tri milijarde eura.

Mediji u Srbiji pišu i da su, uzevši u obzir spomenuto rudno bogatstvo Kosova, u bitku za eksploataciju kosovskih resursa uključeni i svjetski igrači, poput Avrupa Minerals, globalne korporacije za istraživanje rudnog bogatstva sa sjedištem u Vancouveru koja već nekoliko godina posjeduje licencu za iskopavanje ruda na Kosovu kroz projekat Slivovo, te Lydian International, britanske kompanije posvećene istraživanjima nalazišta zlata koja je također već godinama prisutna na istoku Kosova kroz projekat Rahovec.

 

 

PREKOTamara Zablocki
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here