Robert F. Smith

Najbogatiji Afroamerikanac na Forbesovoj listi, Robert Smith je osnivač i izvršni direktor investicione firme Vista Equity Partners, fokusirane isključivo na ulaganje u softverske kompanije.

79

Pripremila Tamara Zablocki

Ako pogledate njegovu biografiju, život Roberta Smitha izgleda kao priručnik za Američki san. Rođen u Coloradu, odrastao je uz roditelje doktore nauka koji su oboje bili direktori škole u Denveru i od početka dječakovog života objašnjavali sinu da je obrazovanje najbitnije u životu. „Njihov otac i ja smo obojicu sinova ubjeđivali da ne odustaju i da idu do svoga cilja“, potvrdila je za Forbes Smithova majka Sylvia. „Robert je razumio tu pripremu, rad i predanost bili su ključni za njegov uspjeh u školi.“ Smith se 1981. upisao na Univerzitet Cornell, na studij hemijskog inženjerstva te provodio mnoge noći i vikende učeći s dvojicom kolega u podrumu fakulteta. Ni ljeti nije bilo vremena za previše odmora, budući da je radio u kompaniji Bell Labs u Denveru, što je bilo radno mjesto za koje se sam izborio već poslije srednje škole.

Nakon što je diplomirao na Cornellu 1985., Smith je kao inženjer radio najprije u fabrici Goodyear Tire & Rubber u blizini Buffala, u New Yorku, a kasnije u kompaniji Air Products & Chemicals u Allentownu, u Pennsylvaniji. Početkom devedesetih prihvatio je posao u Kraft General Foods, gdje je bio zadužen za tehnologiju aparata za kafu, što mu je donijelo i dva patenta: jedan za filter od nehrđajućeg čelika, a drugi za proces pravljenja espressa kojim se stvara krema na vrhu. Smith je 1992. odlučio nastaviti školovanje i upisao se na Poslovnu školu Univerziteta Columbia, gdje je spretno usvajao vještine koje će se nekoliko godina kasnije, u vrijeme tehnološke revolucije, pokazati iznimno dragocjenima u carstvu softverskih kompanija, a zahvaljujući istim vještinama Smith će osnovati i Vista Equity Partners.

Ipak, koliko god da je Smithova priča ilustracija Američkog sna, u njoj je nemoguće ne spomenuti američki rasizam. Dječak kojeg je majka kao jednogodišnjaka vodila na Marš na Washington gdje su slušali čuveni govor Martina Luthera Kinga Jr. I have a dream, s rasizmom se susretao kroz cijelu svoju karijeru, bez obzira na činjenicu da je odavno bogat i cijenjen u poslovnim krugovima. Čak i danas, kako piše Forbes, Robert Smith se neprestano suočava s neprikrivenim rasizmom. List za primjer navodi prošlogodišnju večeru na kojoj se Smith u New Yorku sastao s grupom starijih investitora sa Wall Streeta, uključujući i izvršnog direktora jedne investicione banke. Nakon što je posegnuo za novčanikom da plati račun, bankar ga je zaustavio riječima: „Ne mogu dopustiti da mi crnac plati večeru.“

Osnivanje Vista Equity Partners

No, takvi incidenti ga nisu pokolebali, već samo dali podstrek da radi bolje i više, a pomogla je i podrška koju je imao. Još od studentskih dana, kad se pridružio crnačkom bratstvu Alpha Phi Alpha, poznatom po ambicioznim članovima poput Thurgooda Marshalla i Martina Luthera Kinga Jr. Smith je bio prepoznat od strane onih koji vide dalje od boje kože, a najvažnijeg mentora našao je u Johnu Utendahlu, osnivaču prve investicione banke na čijem čelu nije bio bijelac, Utendahl Group. Utendahl, koji je danas potpredsjednik Bank of America, odveo je Smitha na ručak kad je mladić diplomirao i uvjeravao ga da dođe raditi na Wall Street. „Postoji iskra, držanje, čak i mudrost koje se ne mogu naučiti. Neki ljudi su jednostavno blagoslovljeni da ih imaju. To sam osjetio kad sam upoznao mladog Roberta Smitha“, izjavio je Utendahl za Forbes.

Poslije Columbije, Smith se zaposlio u Goldman Sachsu, u odjelu za investiciono bankarstvo vezano za tehnološke kompanije te se uskoro preselio u San Francisco sa zadatkom savjetovanja kompanija poput Microsofta i eBaya. Smith je bio i jedan od zaslužnih za vraćanje Stevea Jobsa u Apple. Ipak, zanimljivijom od svih zvučnih klijenata učinila mu se nepoznata kompanija iz Houstona specijalizirana za izradu softvera za salone automobila, Universal Computer Systems, budući da je imala zaradu veću od svih kompanija koje je Smith savjetovao. Smith je predložio vlasnicima da kupe starije softverske kompanije i primjene svoju poslovnu praksu na njih, a oni su insistirali da savjetnik sam zasuče rukave i izvede taj plan. Naoružan milijardom dolara Universal Computer Systems, Smith je počeo razmišljati o osnivanju fonda rizičnog privatnog kapitala.

„Pogledao sam se u ogledao i upitao: ‘Ako ne uradim ovo, kako ću se osjećati u vezi s tim za deset godina?’.“ Da ne bi kasnije zažalio, Smith je te 1999. odlučio napustiti Goldman Sachs i počeo okupljati kolege sa studija i iz Goldman Sachsa koji su mu uskoro pomogli u osnivanju Vista Equity Partners. Kada je dao otkaz, većina njegovih kolega mislila je da je skrenuo s uma. U Goldmanu je trebao uskoro postati partner, što bi značilo više miliona dolara zarade budući da se firma spremala za inicijalnu javnu ponudu. S druge strane, banke u to vrijeme nisu pozajmljivale novac softverskim kompanijama, a bio je tu i rizik od fokusiranja na samo jednu industriju u kojoj vam nekoliko inovativnih linija koda konkurentne kompanije preko noći može uništiti posao.

Smith je, ipak, vidio i drugu stranu slike. Svijet softvera jačao je iz dana u dan, te je smatrao da će uskoro svaka kompanija postati softverska kompanija. Portfolio softverskih kompanija koje opslužuju 50 industrija dodatno će se diverzificirati sa sve većim prihodima i činjenicom da softver postaje usluga. Smith je bio uvjeren da će uskoro i Wall Street uvidjeti ogroman potencijal za zaradu koji se krije u softverskim kompanijama, te je 2000. Vista Equity Partners otvorila vrata svog sjedišta u San Franciscu, a Smith se našao na mjestu direktora i predsjednika. Pokazalo se da je bio u pravu: Vista je od početka nizala profitabilne ugovore, a prvi veliki korak napravila je 2004. kupovinom Applied Systems, proizvođača softvera za osiguravajuće kuće, koju je finansirala novcem zajmodavaca.

O uspjehu Vista Equity Partners u dvije decenije postojanja, kao i obično, najbolje svjedoče brojke. Način na koji Vista sve od osnivanja obrće najveći novac može se najbolje razumjeti na primjeru Transfirsta, proizvođača softvera za usluge plaćanja kojeg je Smithova kompanija kupila 2014. godine za 1,5 milijardi dolara, a potom, nakon tek nešto više od godine dana, prodala za 2,35 milijardi dolara. U januaru 2018. godine, Vista je prodala svoj većinski udio u Trintechu, proizvođaču softvera namijenjenom stručnjacima iz svijeta finansija, nakon što je u dvije godine prije toga udvostručila njegovu zaradu. U prosjeku, Vista prodaje kupljene kompanije 4,7 godina nakon kupovine, što je daleko manje od Blackstoneovih 5,7 godina u prosjeku.

Osoba koja mijenja pravila igre

Vista danas posjeduje 50 softverskih kompanija koje djeluju na području 20 industrija, od energetske do obrazovanja i prava, a od 2010. do 2018. provela je više od 200 akvizicija, više od bilo koje tehnološke kompanije ili finansijske firme na svijetu. Neke od najvećih kupovina koje je Vista potpisala u svom postojanju uključuju Tibco Software, kupljen za 4,3 milijarde dolara 2014. godine, Solera Holdings kupljen godinu dana kasnije za 6,5 milijardi dolara, te Cvent, proizvođač softvera za planiranje i rukovođenje poslovnim događajima, kupljen za 1,7 milijardi 2016. godine. Uzevši u obzir sve to, nije ni čudno što je Vista u međuvremenu postala najveća privatna investitorska kompanija u SAD, koja raspolaže s 31 milijardom dolara te ima prihod veći od 15 milijardi dolara. 

U 2018. Vista je imala više od 43 milijarde dolara ukupne obaveze kapitala i zapošljavala 55.000 radnica i radnika širom svijeta, što je čini četvrtom najvećom softverskom kompanijom nakon Microsofta, Oraclea i SAP-a. Svih ovih godina, Vista je usredsređena isključivo na kompanije iz sektora izrade softvera, a u njenom portfoliju danas se nalaze Finastra, TIBCO, Solera, Infloblox, Mediaocean, Vertafore, Ping Identity, Lithium, Cvent i Datto. U 2015. Vista je na godišnjoj listi HEC-Dow Jonesa imenovana najuspješnijom investicionom firmom za period od deset godina, a Preqin, firma koja analizira ovu industriju, procijenila je da Vista zaradi 2,46 dolara za svaki uloženi dolar, što je bolji rezultat od svih konkurentskih firmi.

Pored brojki, o važnosti Vista Equity Partners u svijetu softverskih kompanija govori i činjenica da je Smith na temelju svog iskustva inženjera i veterana Goldman Saschsa napisao priručnik za korisnike, odnosno one koji vode softverske kompanije, koji se ne bavi samo efikasnošću već i idejama, te je s vremenom postao priručnik Vista Best Practices. Osim što mu je uspjeh kompanije koju je osnovao i kojom rukovodi već 20  godina donio ugled i bogatstvo od trenutnih pet milijardi dolara, što ga čini najbogatijim Afroamerikancem na Forbesovoj listi, Robert Smith je u 2017. okrunjen i titulom osobe koja mijenja pravila igre u industriji, prema ocjeni mjesečnog časopisa Private Equity International.

PREKOTamara Zablocki
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here