Obrtima treba zakonodavstvo po njihovoj mjeri

S obzirom na broj registriranih obrta i broj zaposlenih, obrti u FBiH predstavljaju značajne nosioce ekonomskih aktivnosti. Međutim, sadašnja zakonska regulativa uveliko otežava njihovo poslovanje zbog čega je potrebno hitno poduzeti odgovarajuće mjere.

382
Obrti u BiH

U Federaciji BiH trenutno je registrovano oko 48.000 obrta sa više od 56.950 zaposlenih i njihovih porodica, te ukoliko se izuzmu javna preduzeća i ustanove, obrtništvo predstavlja najvećeg poslodavca u Federaciji BiH. Na području KS u 2018. godini registrovano je 11.827 obrta, a najzastupljeniji su taksisti, frizeri, razne agencije i sl.

Biti u obrtnik u FBiH i KS nije lako. Obrtnici su suočeni sa  brojnim fiskalnim i parafiskalnim nametima, visokim taksama od strane kantonalih i općinskih tijela, a posebno takse na istaknutu firmu, obavezni su posjedovati obrtnice, obrtnik koji sam obavlja djelatnost ne može koristiti bolovanja duže od  42 dana jer po trenutno važećem Zakonu obrtnik mora privremeno odjaviti obrt ili zaposliti radnika. Obrtnici u FBiH ne mogu izvoziti svoje proizvode jer je krajem marta 2015. godine Pravilnik koji je to omogućavao stavljen van snage, a oni koji se istovremeno bave proizvodnjom, servisom i prodajom moraju izvršiti duplu registraciju na temelju dva zakona. Naser Idrizagić, predsjednik Obrtničke komore KS ističe da je i veliki problem Obrtni registar kojeg je uradilo Federalno ministarstvo poduzetništva, obrta i razvoja i za čiji softwer su uložena velika sredstva, a koji ne daje podatke za čitavu Federaciju BiH, a zamisao je bila da sve općine budu priključene kako bi se dobili tačni podaci o broju obrta na području Federacije BiH.

Tretiraju se kao fizička lica

„U 2018. godini potpisan je Ugovor o poslovnoj saradnji između Federalne obrtničke komore i BBI banke gdje je omogućeno obrtnicima uz povoljnu kamatu da dobiju kredite koji su im neophodni za poslovanje. Ostale banke i danas obrtnike tretiraju kao ”fizička lica”. Obrtnici često između sebe govore: kada treba da se plate porezi, razni doprinosi tada smo pravna lica, a kada treba da podignemo kredit onda smo ”fizička lica”. Zahvaljujući razumijevanju BBI banke taj problem je riješen, ali ostaju obrtnici koje se zovu paušalci, tj. oni čiji dnevni prihodi ne prelaze 200 KM i oni svoje pazare mogu polagati jedanput sedmično. Iz tih razloga banke ih tretiraju kao ”fizička lica” i nadam se da ćemo u narednom periodu ubijediti banke da im omoguće davanje kredita bez žiranata“, za Business Magazine kaže Idrizagić.

Zbog svega ovog potrebno je što prije izmijeniti zakonsku regulativu. Idrizagić ističe da je u važećem Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima bolna tačka pitanje odgovornosti obrtnika čitavom svojom imovinom, što predstavlja apsurd u odnosu na privredna društva gdje vlasnici polaganjem depozita od 1.000 KM do 2.000 KM odgovaraju u tom iznosu, dok vlasnik obrta po sadašnjem zakonu odgovara cjelokupnom imovinom.

„Po tome sud ima puno pravo da proda stan vlasnika obrta ili poslovni prostor u kojem radi, svu opremu kako bi se namirio dug, a za privredno društvo mogu uzeti samo depozit. Mi smo to nastojali promijeniti u pripremi Nacrta zakona, ali zbog nerazumijevanja članova Komisije i Svjetske banke dat je prijedlog da se izuzima imovina u kojoj obrtnik živi sa porodicom i imovina obrta, što je nešto ”bolje” od ovoga kako je sada“, objašnjava Idrizagić.

Kada je u pitanju novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, pripremilo je Prijedlog koji obrtnici u FBiH smatraju neprihvatljivim. Naime, Nacrt zakona prošao je javnu raspravu, a nakon toga uslijedilo je usvajanje u Zastupničkom domu FBiH, a potom i u Domu naroda. Međutim, odjednom se pojavio novi Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima, koji svojim sadržajem nije isti kao onaj koji je prošao javnu raspravu, zakonodavne urede, Zastupnički dom i Dom naroda, niti je sadržajno Nacrt o kojem su obrtnici davali svoja mišljenja.

Konkretno, u ponuđenom Prijedlogu, obrtnici preprekom smatraju i obavezu navedenu u Pravilniku da se obrtnice prave od papira koji se koristi za izradu novca i na taj način se nisu mogle štampati, jer su bile skupe. Rješenje je promijeniti papir koji bi bio jeftiniji i na taj način bi se odmah mogle štampati. Na osnovu postojećeg Zakona na snazi je 12 pravilnika   koji reguliraju oblast obrta na decidniji načina, dok novi Prijedlog predvođa samo jedan pravilnik. Obrtnici smatraju da je za bolje definiranje Zakona potrebno ukinuti ograničenja u pogledu broja pravilnika te da je nedopustivo u jedan pravilnik svrstati obrazovanje, stare i tradicionalne zanate, način izbora, sezonsko obavljanje djelatnosti i dr. Provedba zakonskih odredbi bez kvalitetnih i primjenjivih pravilnika pravni je apsurd. Kada je u pitanju uvoz repromaterijala i izvoz gotovih proizvoda, ovim Prijedlogom obrtima je ostavljena mogućnost da prilikom registracije uzmu carinski broj, gdje bi bili izjednačeni sa preduzećem koje želi da samostalno uvozi odnosno izvozi za svoje potrebe.

Stari zanati nezaštićeni

„Potrebno je definirati imovinu obrtnika, koju imovinu može imati obrt, šta je imovina obrta, a šta fizička imovina vlasnika. Definirati nepokretnu imovinu obrta (mašine, alati, nekretnine obrta) i pokretnu imovinu obrta (vozila…..). Ukinuta je kupoprodaja obrta gdje obrtnik morao biti u mogućnosti prodati obrt drugoj osobi. Ovo je pogubno za opstanak obrta i tržišta. Regulirati decidno ko može od članova porodice raditi u obrtu, ovdje treba dodati pod kojim uslovima i koliko dugo u toku dana. Praksa je pokazala da je inspekcija kažnjavala obrtnike kod kojih je u radnji zaticala članove užeg domaćinstva. Definirati ulogu i način rada obrtničkih komora, jer sada ovim novim prijedlogom Zakona obrtničke komore se ograničavaju u svom radu po pitanju djelovanja, ukidanju javnih ovlasti i finansiranja. Ovakav način će dovesti do gašenja obrtničkih komora, što će imati za posljedicu zatvaranja obrta, smanjivanje budžeta. Nužno je omogućiti prodaju i popravku proizvoda, u slučajevima gdje imamo promet proizvoda koji su vezani za djelatnost obrta, što  je bila najveća negativna promjena sa donošenjem Zakona 2009. godine. Nakon burne reakcije rečeno je da se može baviti prometom, odnosno trgovinom u manjoj mjeri. Ali u praksi obrtnici su suočeni sa inspekcijom gdje doživljavaju neugodna iskustva uvijek praćena velikim novčanim kaznama. Ministarstvo trgovine izjasnilo se protiv trgovine u obrtu jer to kao zadire u resor njihovog ministarstva. Navešću jedan primjer: ako inspekcija dođe u fotografsku radnju i utvrdi da fotograf osim pružanja usluga fotografisanja i štampanja fotografija vrši i prodaju filmova naložiće mu da prestane prodavati  filmove ili da preregristruje obrt u trgovinu. Znači: ako ste trgovac onda možete pružati usluge koje inače rade obrtnici, a ako ste obrtnik ne možete prodavati par artikala. To je jedan od mnogih primjera diskriminacije koje provodi država prema obrtnicima, a sve pod plaštom zaštite obrta i obrtnika“, dodaje Idrizagić.

Naser Idrizagić
Naser Idrizagić

Obrtnici su pripremili novi Prijedlog zakona koji namjeravaju uputiti novoj Vladi, a koji je kako Idrizagić kaže po mjeri obrtnika i obrtničkog sistema, primjenjiv i praktičan, olakšavajući i stimulativan i pruža potpunu zaštita obrta kao djelatnosti.

Veliki problem predstavlja i što stari, tradicionalni zanati nisu uopće zaštićeni, zbog čega turisti na Baščaršiji teško mogu naći autentične bh. proizvode.

„Nažalost, nadležne institucije, počevši od općina, kantona pa do Federacije BiH ništa ne rade, pa danas imamo invaziju robe iz Kine, Turske koja je veoma lošeg kvaliteta. Ako pogledamo Baščaršiju veoma malo ima obrtnika koji proizvode i prodaju svoje proizvode, a imamo obrtnike koji preprodaju uvozne proizvode“, dodaje Idrizagić.

Idrizagić ističe da veliku podršku i razumijevanju imaju od Ministarstva privrede KS koje već niz godina omogućuje obrtnicima koji su paušalci da dobiju poticaje svake godine, iznosi zavise od broja prijavljenih obrtnika. Što se tiče kriterija dovoljno je da se donosu samo osnovni papiri koje svaki obrtnik ima i naravno, da izmiruje svoje poreske obaveze.

A s ciljem prezentiranja i unapređenja poslovanja, obrtnici KS učestvuju na međunarodnim sajmovima u Mostaru, Gračanici, Bihaću, Zenici i Goraždu, a zadnje dvije godine i na sajmu u Skenderiji. U zavisnosti od finansijske mogućnosti, ranije je Obrtnička komora KS besplatno obezbjeđivala štandove za zainteresirane obrtnike u Mostaru, Gračanici i  Skenderiji. Učestvovanje na sajmovima za obrtnike znači puno, jer mogu promovirati svoje proizvode te razmijeniti iskustva u pogledu poboljšanja kvaliteta proizvoda i poslovanja.

Obrtnici predstavljaju značajanu kariku ekonomskih aktivnosti u FBiH. Također, pored činjenice da se kontinuirano zatvaraju određena obrtna zanimanja, u posljednje dvije godine bilježi se i rast od 9.176 zaposlenih u obrtu, što izravno predstavlja trećinu ukupnog rasta broja zaposlenih u FBiH. Ako se samo pogledaju brojke može se vidjeti da obrti čine 12 posto zaposlenosti u FBiH. Iz svega ovoga jasno je da je što prije potrebno usvojiti Zakon koji bi olakšao poslovanje obrtnika, a što bi u konačnici uticalo i na povećanje zaposlenosti i rast prihoda.

Nedostatak kadrova

Zbog slabe zainteresiranosti učenika za upise u srednje obrtničke škole, prvenstveno onih zanimanja koja se odnose na tradicionalne i stare zanate, obrtnici se suočavaju sa nedostatkom kadrova, S tim u vezi Obrtnička komora KS organiziranjem radionica nastojala je motivirati učenike završnih razreda osnovnih škola da upisuju srednje zanatske škole.

„Obrtnička komora Kantona Sarajevo je  2012. godine učenicima završnih razreda osnovnih škola u sklopu njihove profesionalne orijentacije u odabiru budućeg poziva održala 120 radionica na temu prezentacija zanata. Na taj način oni mogu dobiti sve informacije od naših majstora i ako su zainteresirani da sa svojim roditeljima ili organizovano sa nastavnicima dođu u radionice kako bi dobili što više podataka. Na naš prijedlog Općina Stari Grad prva je počela sa stipendiranjem učenika, a kasnije i druge općine i ministarstva, što je uz ove naše radionice dovelo do veće zainteresiranosti učenika za upis na zanate“, dodaje Idrizagić.

PREKOMirela Haskić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here