Kosovo je uspjelo u namjeri nanošenja štete poljoprivredi naše zemlje putem jednostrane objave trgovinskog rata Bosni i Hercegovini u vidu uvođenja stopostotnih carina na bosanskohercegovačke proizvode, pokazuje analiza vanjske trgovine u sektorima mljekarstva i peradarstva koju su zajednički pripremili Vanjskotrgovinska komora BiH i USAID/Sweden Farma II (Projekt razvoja tržišne poljoprivrede).
Izvoz mlijeka
Prema navedenoj analizi, izvoz bh. mliječnih proizvoda lani je povećan za 12,8 miliona KM ili 17 posto u odnosu na 2017. godinu, na 89 miliona KM, uz rast pokrivenosti uvoza sa 54 na 58 posto, ali uz i dalje ekstremno visok vanjskotrgovinski deficit od 65 miliona KM.
U tako visok debalans izvoza i uvoza, poseban problem predstavlja činjenica da uglavnom izvozimo mlijeko i pavlaku (66 ukupnog izvoza), dok se skoro polovina uvoza odnosi na sir, kojeg uvozimo čak 11 puta više nego što izvozimo, i to najviše iz Njemačke (oko 40 miliona KM u 2018.) i Hrvatske (13 miliona KM).
Na listi izvoznih zemalja primat i dalje drži Crna Gora, uz 37,5 postotni rast u odnosu na 2017. godinu. S druge strane, u prošloj godini došlo je do značajnog pada izvoza mliječnih proizvoda u Hrvatsku – za 38 posto, sa 15 na devet miliona KM, čemu je, kako pojašnjavaju iz VTK, osnovni uzrok pritisak dvostruko jeftinijeg mlijeka iz Slovenije i Mađarske, čijim proizvođačima, značajno podržanim državnim subvencijama, bh. mljekari ne mogu cjenovno parirati.
Kada je riječ o kosovskoj blokadi, procjena VTK analitičara je da će zbog nje naši izvoznici i dalje gubiti oko 850.000 KM mjesečno, odnosno 10 miliona KM godišnje, uz dodatne dugoročne štete u obliku gubitka kupaca i tržišne pozicije.
U peradarstvu, pak, vladaju suprotni trendovi – izvoz je lani pao za dva posto, a uvoz povećan za 16 posto, ali smo u tom sektoru i dalje u vanjskotrgovinskom suficitu, s obzirom na izvoz od 54 i uvoz od 39 miliona KM, što čini pokrivenost uvoza izvozom od respektabilnih 139 posto.
Peradarski proizvodi
Za razliku od situacije u mljekarstvu, gdje izvozimo uglavnom proizvode niže vrijednosti, u strukturi izvoza peradarskih proizvoda dominiraju mesne prerađevine (73 posto ukupnog izvoza), dok uvozimo najviše mesa peradi (61 posto ukupnog uvoza).
Dominantno izvozno tržište u ovom sektoru je Makedonija, koja je sa 15 miliona KM vrijednosti peradarskih proizvoda uvezenih iz naše zemlje pretekla ranijih godina neprikosnovenu Srbiju (14 miliona KM). Slijedi Kosovo sa 12 miliona KM, kojih do daljnjeg neće biti…
No, ovdje će se gubitak Kosova lako kompenzirati, jer je za bh. peradare otvoreno tržište Evropske unije – u tom kontekstu dovoljna kompenzacija bit će povratak na tržište Hrvatske, gdje smo prije njenog ulaska u EU plasirali peradarske proizvode vrijedne 14,3 miliona KM…
