Sjeverni tok 2 napreduje, pravila se usložnjavaju

Kontroverze od početka prate izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2. Projektu se protivi dio evropskih zemalja na čelu s Ukrajinom, kao i Sjedinjene Američke Države. Evropska komisija postigla je dogovor o strožoj regulativi koju će Gazprom kao nosilac projekta morati poštovati, ali analitičari smatraju da time Evropska unija može naštetiti samoj sebi.

13
Sjeverni tok

Više od 800 kilometara gasovoda Sjeverni tok 2 između Rusije i Njemačke već je postavljeno ispod Baltičkog mora, a čitav gasovod trebao bi biti završen do kraja ove godine, saopćio je početkom marta izvođač projekta ruske državne kompanije Gazprom. Oko 400 kilometara od predviđenih 1.230 postavljeno je od početka godine, a sve će biti gotovo do kraja 2019. godine, kako je kompanija ranije obećala, potvrdio je voditelj projekta Henning Kothe. „Imamo kompleksan plan za postavljanje gasovoda Sjeverni tok 2, uzimajući u obzir zahtjeve za zaštitu okoliša i veliki broj brodova potrebnih za implementaciju aktivnosti.“

Projekat izgradnje gasovoda Sjeverni tok 2 vrijedan je 11 milijardi dolara ili 8,39 milijardi eura i provodi se s ciljem dovođenja ruskog prirodnog gasa do Njemačke i evropskih kupaca. Na plinovodu koji će prolaziti vodama Finske, Švedske i Danske rade i evropske kompanije Wintershall, Uniper, Shell, Engie i OMV, a očekuje se da će, jednom kad bude izgrađen, povećati postojeći kapacitet plinovoda za 55 milijardi kubnih metara. Na izgradnji Sjevernog toka 2 trenutno radi više od 1.000 ljudi i 20 brodova, piše RT. Ipak, u svojih osam godina postojanja, projekat je iznjedrio mnoge političke probleme i brige.

‘Najkontroverzniji energetski projekat u Evropi’

Sjeverni tok 2 je vjerovatno najkontroverzniji energetski projekat na evropskom tlu, ističe Guardian, podsjećajući da je Donald Tusk, predsjednik Evropskog vijeća, projekat nazvao „greškom“, dok je američki predsjednik Donald Trump ocijenio kako se radi o „vrlo nepriličnom“ projektu koji je „vrlo loša stvar za NATO“. Među oponentima se ističe Ukrajina, koju će Sjeverni tok 2 zaobilaziti i ostaviti bez prihoda od transporta plina, a u negodovanju su udružene Sjedinjene Američke Države, zemlje na istoku Evropske unije, te Evropska komisija, koje se plaše da će im Sjeverni tok 2 pomutiti planove o „energetskoj uniji“.

Izgradnja plinovoda podstakla je ozbiljne geopolitičke zabrinutosti, čak i prijetnje. Kritičari u Briselu i u Americi upozoravali su da se Sjevernim tokom 2 rizikuje produbljivanje ovisnosti Evrope o gasu koji se uvozi iz Rusije, a koji već sada zadovoljava 42 posto potreba evropskih potrošača, više od Norveške koja je dio jedinstvenog evropskog tržišta. Njemačka i Rusija stale su u odbranu projekta i nisu pokazivale namjeru da ponovo razmisle o svojim planovima. Njemačka kancelarka Angela Merkel istakla je da projekat neće povećati ovisnost o ruskom gasu, budući da njena zemlja istovremeno namjerava povećati uvoz gasa iz SAD.

„Da li ćemo postati ovisni o Rusiji usljed novog plinovoda? Ja kažem da nećemo, ukoliko istovremeno radimo na diverzifikaciji“, izjavila je Merkel prošlog mjeseca. Prema sporazumu postignutom 12. februara, a koji će rezultirati novim zakonom, plinovod će morati poštovati pravila Evropske unije, uključujući i dozvolu pristupa infrasturkturi drugim dobavljačima, što neki analitičari smatraju besmislenim, ali će Njemačka imati konačnu riječ u načinu na koji će pravila biti provedena. Finalni tekst sporazuma još nije objavljen i još uvijek ga trebaju formalno odobriti nacionalne vlade i Evropski parlament, ali se očekuje da s tim neće biti problema.

Istovremeno, njemački potrošači većinski podržavaju izgradnju Sjevernog toka 2, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja koje je provela analitičarska firma YouGov. Oko 56 posto Nijemaca, ili 2.058 učesnica i učesnika u ispitivanju reklo je da se slaže s izgradnjom plinovoda, dok se samo 16 posto izjasnilo protiv projekta, a ostatak ispitanika nije imao mišljenje, ističe RT. Rezultati ne čude, jer se Njemačka, zainteresirana za prelazak na plin sa ugljena i nuklearne energije, predano zalaže za ideju Sjevernog toka 2, toliko predano da Economist to ocjenjuje pritiskom, nazivajući projekat plinovoda „ekonomski bespotrebnim“ ali i „Putinovom klopkom za Evropsku uniju“.

Prostora je dovoljno i za ruski i za američki plin

Bez obzira na kritike, nakon što je i Francuska u posljednjem trenutku odlučila stati uz Njemačku, a Evropska komisija odobrila novu direktivu, teško je predvidjeti još neki problem koji bi mogao stajati na putu Sjevernom toku 2. Ipak, nova direktiva mogla bi usporiti projekat, piše Euronews. Stručnjaci ističu da će usljed novih pravila Sjeverni tok 2 raditi smanjenim kapacitetom u prvih nekoliko godina, ali se na dugi rok od Sjevernog toka 2 očekuje da omogući Gazpromu dovoljno dodatnog kapaciteta kako bi značajno povećao količine gasa koje doprema do Evropske unije.

O promjeni pravila u vezi s energetskim projektima u koje su uključene treće zemlje u Briselu se raspravljalo duže od godinu dana, a njima Evropska unija želi osigurati da treće zemlje uključene u projekte na evropskom tlu poštuju pravila EU. Tako novi sporazum osim spomenutog pristupa infrastrukturi određuje i da će plinovod Sjeverni tok 2, makar u onom svom dijelu koji prolazi teritorijom Evropske unije, podlijegati ujednačenim carinama, transparentnim izvještajima o transportu plina, kao i pravilu podijeljenog vlasništva koje znači da gasovod neće moći posjedovati dobavljač.

Njemačka će s primjenom pravila na dio plinovoda koji prolazi teritorijem Evropske unije početi najkasnije do aprila 2020. godine, ukoliko proces formalnih odobrenja bude išao kao što se očekuje i direktiva stupi na snagu do jula. Ukoliko Sjeverni tok 2 bude pušten u rad kad je planirano, moći će operirati bez promjene pravila sve dok nova pravila ne stupe na snagu, a nakon toga će moći operirati samo prema novim pravilima, piše S&P Global. Izvođač radova Sjeverni tok 2, koji je u potpunosti u rukama Gazproma, još uvijek može zatražiti izuzeće od direktive, ali je to pravno komplikovan i dugotrajan proces.

Analitičari ističu da nije najjasnije zašto bi Evropska unija radila na postrožavanju pravila u trenutku kad se proizvodnja plina unutar EU smanjuje, a na raspolaganju su joj velike količine ruskog gasa, i to po daleko povoljnijoj cijeni od američkog gasa koji se doprema morem do evropskih obala na kojima nemaju sve države pristup gasnim terminalima. „Sjeverni tok 2 je zapravo nužan za evropsku, a ne samo njemačku opskrbu plinom. U nastojanjima da ograniči uvozni kapacitet ruskog gasa, Evropska unija puca sama sebi u nogu“, ocijenila je Katja Yafimava s Instituta za energetske studije u Oxfordu za Foreign Policy.

Nova direktiva Evropske unije suočava se s kritikama jer je mnogi vide kao neopravdano politiziranje regulatorne uloge Brisela, budući da su nova pravila usmjerena gotovo isključivo na ruski projekat, dok izuzimaju postojeće plinovode za Evropu iz Sjeverne Afrike, piše američki list. „To je vrlo jasan znak politizacije regulativa EU“, dodala je Yafimava. Slično misle u konsultantskoj firmi Arthur D. Little, navodeći da posljednja direktiva samo „dodaje birokratiju, nesigurnost i troškove“, te previše moći stavlja u ruke Brisela, na štetu nacionalnih vlada.

Kako stvari sada stoje, ukoliko ruskom plinovodu nastavi konkurirati sve moćniji rival u obliku američkih tankera punih plina dobijenog iz škriljca, to bi Evropskoj uniji dalo dodatni prostor za pregovore s Gazpromom, navodi Guardian. Tim Boersma, direktor u američkom Centru za globalnu energetsku politiku, smatra ipak da je prostora dovoljno i za ruski i za američki plin, bez obzira što je potonji skuplji usljed transporta i ukapljivanja plina. „Puno priče o politici može navesti na pogrešne zaključke. Ne radi se o „ili“ – „ili“, već o „i“ – „i“.“

 

 

PREKOTamara Zablocki
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here