Odjek poruka ovogodišnjeg Ekonomskog foruma Bosne i Hercegovine

Ovogodišnji Ekonomski forum Bosne i Hercegovine organiziran je s ciljem uspostavljanja dijaloga između predstavnika poslovne zajednice, akademije te kreatora ekonomskih politika kako bi u krajnjoj liniji doprinijeli kreiranju povoljnijeg i atraktivnijeg poslovnog ambijenta u BiH.

36
Ekonomski forum

Treći po redu Ekonomski forum BiH 2019, održan je krajem februara  u Sarajevu. Organizator Foruma je Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, a njegova centralna ideja odnosi se na uspostavljanje platforme za inciranje otvorenog dijaloga između predstavnika poslovne zajednice, akademskog sektora i kreatora ekonomskih politika u našoj zemlji. Kroz diskusiju u okviru panela, učesnici Foruma pokušali su dati odgovore i rješenja na probleme koji koče ekonomski razvoj BiH. Istaknuto je da su problemi s kojima se suočava bh. privreda već dobro poznati te je krajnje vrijeme da se konačno krene sa pronalaženjem rješenja. BiH ima mogućnost  napraviti zaokret, potrebno je fokusirati  se na nove tehnologije, iskoristiti sve resurse, kako bi postali aktaktivnija destinacija za inozemne projekte.

“Svjedoci smo sa koliko problema se suočavaju svi u BiH, a na ovaj način mi pokušavamo uspostaviti dijalog, dakle ne samo da identificiramo šta su problemi s kojima se susrećemo, nego i da damo konkretne preporuke i prijedloge za njihovo rješavanje”, izjavila je dekanesa EFSA Jasmina Selimović, na otvaranju Foruma.

Otvaranju Foruma prisustvovao je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je u svom obraćanju istaknuo da BiH nije bila spremna za privatizaciju te da je neophodno zaustaviti i obrnuti taj proces kako bi ljudi dolazili ovdje raditi.

“Mislim da u BiH trebamo zaustaviti sve političke debate i fokusirati se na to da u naredne tri godine prikupimo najmanje pet milijardi eura za izgradnju infrastrukture”, kazao je Dodik.

Ukinuti stranačke ekonomije

Forum je obuhvatio tri panela koji su bili posvećeni konkurentnosti, ekonomskoj saradnji s Austrijom te unapređenju poslovnog okruženja BiH.

Moderator prvog panela, Konkurentnost Bosne i Hercegovine i zemalja u regiji, profesor na Ekonomskom fakultetu Sarajevo Zlatko Lagumdžija je, pored Izvještaja o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, predstavio još nekoliko izvještaja koji sadrže indikatore ekonomije.

Ove godine, kako je kazao, izvještaj o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma je modificiran i fokus je na inovativnosti, sofisticiranosti, fleksibilnosti, obrazovanju, radnoj snazi. BiH je po tim parametrima ove godine neznatno nazadovala sa 90. na 91. mjesto.

Jedan od vodećih svjetskih ekonomista, profesor Univerziteta Columbia Jeffrey Saschs u obraćanju putem video- linka učesnicima Ekonomskog foruma BiH istaknuo je da je nezaposlenost najveća tamo gdje ima najmanje inovacija i obratno.

„Četiri glavna izazova za zapadni Balkan su razvoj vještina i inovacija za privredu, održivost zaštite okoliša, upravljanje društvenom raznolikosti i četvrti bitan izazov za sve je članstvo u EU. Kada govorimo o stranim ulaganjima, kada govorimo o dotoku kapitala, rizik za BiH je povećan i značajno se povećava sve dok ne budete imali jasnu putanju prema članstvu u Evropskoj uniji“, kazao je Saschs.

Kada je u pitanju ulazak u EU, kaže da je to vitalni korak. BiH je kasno krenula u taj proces i teške su posljedice toga, a istaknuo je i važnost ulaganja u obrazovanje i nadu da BiH postane centar u univerzitetskoj mreži  u zapadnom Balkanu.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, govoreći o ključnim izazovima koji utječu na opću konkurentnost, kazao je da imidž BiH nije dobar te da se mora poboljšati unapređenjem svega onoga što se odnosi na opću stabilnost, predvidivost ulaganja, stabilnost institucija, političku stabilnost i neke druge parametre.

„Mi u BiH moramo praktično završiti sa, kako ih ja nazivam, stranačkim ekonomijama. Utjecaj stranačkih elita na donošenje ključnih ekonomskih mjera moramo ograničiti i oni ne mogu biti, rekao bih, izvan razumnog nivoa“, istaknuo je Šarović.

Vijeće stranih investitora BiH već godinama kroz svoju Bijelu knjigu analizira stanje i daje preporuke vlastima kako da unaprijede poslovno okruženje u BiH. Međutim, uprkos brojnim obećanjima malo toga je urađeno, ističe Branimir Muidža, predsjedavajući Vijeća stranih investitora BiH.

”Zadnjih 20-ak godina zaista je to tako, ja se ne mogu sjetit ni jedne reforme koja je išla u pravcu da rastereti privredu. Ono što mi želimo je da imamo prohodnije puteve kada tražimo neke dozvole, da to ne traje 180 dana. Mi očekujemo da se u BiH potakne na još većem nivou vladavina prava, da zakon bude primjenjiv na svakom dijelu teritorije BiH i da se primjenjuje na sve isto”, navodi Muidža.

Saradnja sa Austrijom

Drugi panel  bio je posvećen ekonomskoj saradnji između Austrije i BiH. Tokom panela istaknuto je da je Austrija najveći investitor, koja je u našu zemlju investirala 1,3 milijarde eura, a s druge strane kada je u pitanju robna razmjena to je zemlja s kojom BiH ima suficit.

“U BiH egzistira negdje oko 200 austrijskih kompanija s oko 7.500 zaposlenih. To je značajan investitor, najviše u dijelu metalske industrije. Poznato je da se 37 posto cjelokupnog izvoza odnosi na metalsku industriju, a 50 posto od tog izvoza plasira se u Austriji i Njemačkoj”, istaknuo je prof. dr. Kemal Kozarić, ambasador BiH u Austriji.

Ekonomski forumS obzirom na broj austrijskih kompanija koje djeluju u BiH i broj ljudi koje zapošljavaju, te s druge strane na broj  bh. građana koji žive, rade ili studiraju u Austriji naglašena je potreba za daljim dobrim ekonomskim i političkim odnosima između dvije zemlje.

Panelisti među kojima su bili  Rainer Hasenauer, profesor na Vienna University of Economics and Business i Michael Schickhofer, zamjenik guvernera pokrajine Štajerske naglasili su da privrednici znaju šta treba uraditi, samo im je potrebna politička volja da se to i ostvari. Također, naveli su i primjere Austrije koje bi i BiH mogla slijediti kada je u pitanju unapređenje poslovnog ambijenta, ekonomski rast, korištenje prirodnih i društvenih resursa.

Učesnici posljednjeg  panela, predstavnici inozemnih kompanija koje su investirale u BiH nastojali su davati odgovore na pitanja koja se odnose na unapređenje poslovnog okruženja BiH. Potrebno je fokusirati se na konkurentne prednosti naše zemlje kao što je geografski položaj, odlična radna snaga, ali potrebno je uložiti u infrastrukturu i ustabiliti politički ambijent, zaključili su panelisti.

Kao osnovni problem i ono oko čega su najviše zabrinuti je politička nestabilnost. Također, ove kompanije su kao probleme navele i pravnu nesigurnost te korupciju.

Na svim panelima, odlazak radne snage naveden je kao najveći problem s kojim se suočavaju bh. privrednici. Smanjenje nameta, što bi uzrokovalo povećanje plaća, ali i generalno politička stabilnost i bolja ekonomsko-socijalna situacija su nešto na čemu treba raditi kako bi se radna snaga zadržala u BiH, zaključili su panelisti kada je riječ o ovom pitanju.

Sandra Suljić, zamjenica direktora za ljudske resurse, administraciju i logostiku u kompaniji Elin Motors Bosnia d.o.o istaknula je da su ljudi njihov najveći kapital, ali da je teško naći ljude koji žele raditi i ostati u BiH.

„Kroz interne stimulacije i bonuse, u okviru mogućnosti nastojimo nagraditi i motivirati zaposlenike. Međutim, ruke su nam vezane zbog poreskog sistema prema kojem je sve oporezivo. Naš poreski sistem je u skladu sa EU, što je dobro, međutim treba biti prilagođen nama“, dodala je Suljić.

I u Reiffeisen banci susreću se s istim problemom. Ante Odak, član Uprave Raiffeisen Bank ističe da odlaze i ljudi s dobrim plaćama, te da oni taj problem nastoje riješiti kroz programe kojima omogućavaju studentima da vrše praksu u banci, a najbolje od njih i zaposle.

 

 

PREKOMirela Haskić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here