Jesmo li pripremljeni na usporavanje ekonomije

Italija, jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera BiH je u recesiji, što je izazvalo zabrinutost kod privrednika čiji su poslovi orijentirani prema tom tržištu.

39
Recesija

Budući da su BiH i Italija međusobno povezane značajnom međunarodnom razmjenom, gdje izvoz u ovu zemlju čini 11,1 posto ukupnog bh. izvoza, pad ekonomske aktivnosti u Italiji analogno dovodi do pada potrošnje, a onda i potražnje, kako za njihovim domaćim, tako i inostranim proizvodima. Bosanskohercegovački privrednici razmatraju opasnost od posljedica svjetskih dešavanja.

Značajna razmjena

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, naša zemlja je tokom 2018. godine izvezla u Italiju robe u vrijednosti od 1,36 milijardi KM i ostvarila povećanje izvoza od 11,68 posto u odnosu na 2017. godinu. BiH ostvaruje 79 posto pokrivenosti uvoza izvozom sa Italijom, jednom od najznačajniji zemalja partnera BiH po obimu trgovine. U Italiju smo najviše izvozili obuću sa vanjskim đonovima od gume u vrijednosti izvoza 151,13 miliona KM. Ostvarena vrijednost izvoza dijelova obuće iz BiH u Italiju u protekloj godini bila je 92,40 miliona KM, izvezli smo 69,04 miliona KM vrijednosti ogrjevnog drveta, 65,54 miliona KM aluminija u sirovim oblicima, kao i kaputa, ogrtača i palerina u vrijednosti 63,987 miliona KM.

U BiH egzistiraju velike firme koje rade isključivo za italijansko tržište, poput Olipa iz Travnika koji se bavi proizvodnjom obuće, fabrike obuće Sportek iz Kotor Varoši i dr.

“Najveći broj firmi iz sektora tekstila, obuće i kože posluju direktno sa firmama iz Italije ili imaju posrednu saradnju u nekom segmentu (proizvodnja, nabava repromaterijala, opreme i rezervnih dijelova). Izvoz iz ovog sektora u Italiju na godišnjem nivou iznosi oko 350 miliona KM”, rekao je za Business Magazine Amir Međić, generalni sekretar Udruženja tekstila, obuće i kože (UTOK).

Italija je najveći proizvođač obuće u Evropi i stoga je saradnja sa firmama iz Italije veoma raširena. Međutim, nakon što je u trećem kvartalu zabilježen pad domaće potražnje, što je dovelo i do pada ekonomske aktivnosti, te oštrog pada industrijske proizvodnje u četvrtom kvartalu, a što se desilo i u drugim zemljama euro zone i u kombinaciji sa padom proizvodnje dovelo je do slabljenja poslovnog povjerenja i pada potrošnje stanovništva – Italija je zapala u recesiju. Dužina recesije, kao normalne faza u poslovnom ciklusu svake ekonomije u svijetu kada dolazi do pada ekonomske aktivnosti, vezana je za mjere ekonomske politike koju Italija provodi. Država tada treba mjerama makroekonomske politike utjecati na oporavak ekonomije i ponovo pokretanje faze uzleta tj. rasta. Također, te mjere ekonomske politike odrazit će se i na druge ekonomije.

“Trenutne prognoze ekonomista su da će Italija ipak imati rast u 2019. godini od 0,7 posto. Ipak, nestabilna politička situacija i ponovni dolazak finansijskih turbulencija u kombinaciji sa visokim opterećenjem dugova, mogu promjeniti ovu prognozu”, rekao je za Business Magazine Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

Prelijevanje u BiH

Sada će recesija u Italiji usporiti naš izvoz, što direktno može donijeti štetu našim poslovnom subjektima u smislu smanjenjog izvoza, ali i sporije naplate potraživanja, što će onda utjecati i na plaće radnika u BiH te pad potrošnje.

“Rast proizvodnje u eurozoni je sporiji od očekivanog. Evropska komisija prognozirala je pad rasta italijanske privrede. BiH je oslonjena na evropske partnere, a Italija slovi za jednog od vodećih partnera BiH kada je u pitanju obim vanjskotrgovinske razmjene. Ukoliko potraju oscilacije na ino tržištu, u ovom slučaju konkretno italijanskom, mogle bi se negativno implicirati na bh. privredu usporavanjem i smanjenjem izvoza iz BiH”, rečeno je iz Sektora za makroekonomski sistem pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Recesija iz Italije indirektno se prelijeva i na BiH.

“Slično se desilo i 2009. godine dolaskom svjetske krize, koja se također prelila i na našu državu”, podsjetio je Hadžić.

Iz UTOK-a smatraju da je preuranjeno govoriti o mogućim posljedica, ali također upozoravaju da bi moglo doći do ozbiljnih poremećaja na našem tržištu te čak i do gašenja pojedinih firmi.

“Zbog recesije vjerovatno bi došlo do pada narudžbi od strane partnera iz Italije, što bi za posljedicu imalo poremećaje u poslovanju firmi sa svim posljedicama (smanjenje obima proizvodnje, smanjenje broja uposlenih, poremećaji u finansijskom poslovanju itd.). Ukoliko bi to potrajalo moglo bi dovesti čak do gašenja pojedinih firmi ukoliko ne bi uspjele naći partnere na drugim tržištima. Naravno, to nikada nije lako i uglavnom treba vremena. Ako analiziramo problematiku sa stanovišta očuvanja zaposlenih to bi bilo pogubno s obzirom na trend odlaska radnika iz BiH, jer poslodavci ne bi mogli isplaćivati plaće redovno, a da ne govorimo o nužnom povećanju broja zaposlenih. U takvoj situaciji firme bi sve teže ispunjavale svoje osnovne obaveze, što bi stvorilo nepremostive poteškoće u poslovanju”, rekao je Međić, naglašavajući da bi država u tom slučaju morala hitno reagirati  kratkoročnim i dugorčnim mjerama kako bi olakšala tržišnu poziciju bh. kompanija.

S druge strane, mišljenje ekonomskih analitičara je da je upitno samo u kojem obimu će se bilo koja kriza u svijetu negativno odraziti i na nas jer nemamo aktivnu ekonomsku politiku.

“Država BiH ne vodi aktivnu ekonomsku politiku. Bez obzira na krizu u Italiji, BiH treba provesti svoje makroekonomske reforme kako bi ojačala privrednu aktivnost, prije svega u rasterećenju privrede brojnih doprinosa i nameta, povećanja potrošnje kroz rast minimalnih plaća te brže i lakše registracije pravnih lica, kao i reprogramiranje budžetskih dugova na duži vremenski period”, rekao je Hadžić za Business Magazine.

Smanjene prognoze

Evropska komisija je za svih 28 zemalja članica EU smanjila prognozu rasta za 2019. godine sa 1,9 odsto na 1,5 odsto i za 2020. godinu sa 1,8 na 1,7 odsto koliko je bilo predviđeno u ranijem izvještaju objavljenom u jesen 2018. godine.

Također, Komisija je smanjila prognozu rasta za 19 zemalja koje koriste euro za 2019. godinu, navodeći da je čak i ta niža procjena vrlo neizvjesna zbog usporavanja privrednog rasta Kine i slabljenja globalne trgovine. Prognoziran rast u eurozoni za ovu godinu smanjen je sa 1,9 procenata na 1,3 procenta. Smanjena je prognoza rasta za Njemačku, najveću privredu u eurozoni sa 1,8 odsto na 1,1 odsto za 2019. godinu kao rezultat oslabljenog rasta izvoza i razočaravajuće domaće potrošnje.

Smanjene su i prognoze rasta u eurozone za 2020. godinu. Komisija je smanjila svoju prognozu rasta eurozone sa 1,7 odsto koliko je bilo u njenoj jesenjoj prognozi, na 1,6 odsto. Italija je službeno ušla u recesiju. Njemačka bilježi nulti rast.  Prema nekim procjenama, blizu krize je i Velika Britanija.

 

 

 

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here