Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH premašio 30 milijardi KM

Kada je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena sa svijetom, Bosna i Hercegovina zabilježila je određene pomake, međutim do značajnijih promjena nije došlo te je deficit i dalje veći od sedam milijardi KM.

45
Uvoz izvoz

Bosna i Hercegovina je u 2018. godini ostvarila ukupan izvoz robe u vrijednosti od 12.258.275.000 KM, što je za 7,67 posto više u odnosu na 2017. godinu. Ukupna vrijednost uvezene robe u BiH u prethodnoj  godini iznosila je 19.593.468.000 KM što je više za 6,21 posto u odnosu na 2017. godinu. Obim vanjskotrgovinske razmjene povećan je za 6,77 posto i njegova vrijednost iznosi 31.851,743.000 KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 62,56  posto što je više za 1,37 posto u odnosu na prethodnu godinu. Vanjskotrgovinski defict u 2018. godini iznosi 7.335.193.000 KM i povećan je za 3,86 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, unatoč i daljnjem rastu deficita, u Vanjskotrgovinskoj komori BiH kažu da bh. privreda ide naprijed, istina korak po korak, ali da je bitno da ne stagniramo.

Metalna industrija vodeća

„Evropske unija je i dalje najznačajniji vanjskotrgovinski partner naše zemlje, koja u ukupnom izvozu učestvuje sa 72,1 posto, odnosno 8,8 milijardi KM, a u uvozu 66,2 posto ili 12,9 milijardi KM. Drugi najznačajniji partner su zemlje CEFTA koje učestvuju sa 17,2 posto izvoza i 15,0 posto uvoza. Na tržište CEFTA u 2018. godini je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 2,10 milijardi KM i izvoz je u odnosu na prethodnu godinu veći za 9,10 posto. Sa područja CEFTA uvezli smo robe u vrijednosti od 2,94 milijarde KM, što je za 3,04 posto više u odnosu na prethodnu godinu“, rekao je na konferenciji za medije Momir Tošić, direktor Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH.

Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA iznosi 71,6 posto. BiH ostvaruje suficit sa svim zemljama CEFTA osim sa Srbijom i Makedonijom gdje je pokrivenost uvoza izvozom 50 posto, odnosno 82,8 posto. U 2018. godini izvoz je smanjen u Albaniju, Makedoniju i Kosovo, dok je uvoz u BiH smanjen iz Moldavije i Crne Gore.

Kada je riječ o najznačajnijim partnerima u izvozu, na prvom mjestu je Njemačka, zatim Hrvatska, Italija i Srbija. Također, najviše proizvoda uvezli smo iz ovih zemalja.

Najveću pokrivenost uvoza izvozom imamo sa Austrijom i iznosi 103,44 posto, Njemačkom 95,02 posto, Italijom 79,93 posto, Holandijom 61,67 posto.Najveći porast izvoza bilježi se u Crnu Goru, Srbiju i Hrvatsku, dok je najveći porast uvoza robe iz Rusije, Švicarske i Kine.

BiH u 2018. godini najviše je uvozila mašine, aparate, mehaničke uređaje, kotlove, vozila, oružje u iznosu od 4,45 milijardi KM, zatim proizvode agroindustrijskog sektora u vrijednosti od 3,12 milijardi KM i hemijske, farmaceutske proizvode, đubriva, plastiku, kaučuk, gumu u iznosu od 3,08 milijardi KM. U izvozu dominiraju, rude i metali u vrijednosti od 2,37 milijardi KM , zatim proizvodi drvne industrije u  iznosu od 2,25 milijardi KM, dok najmanji izvoz bilježi kamen, kreč,cement, beton, keramika u iznosu od 164,8 miliona KM.

Otporni na loš ambijent

„BiH nema dovoljno razvijenu prerađivačku industriju usljed skromne proizvodne baze uglavnom resursno i radno intenzivnih industrijski grana zbog čega se ne ostvaruje veća dodana vrijednost proizvoda. Izvozni rast posljednjih godina BiH ostvaruje zahvaljujući pojačanom rastu izvozne tražnje i rasta svjetskih cijena, a ne značajnijoj strukturnoj promjeni unutar bh. ekonomije”, dodao je Tošić.

Nemanja Vasić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, istaknuo je da podaci statističkih zavoda i VTKBiH mogu se razlikovati zbog različitih evidencija uvoza i izvoza. Naime, kod ovakvih podataka, evidencija se može voditi po zemlji trgovine ili zemlji proizvodnje.

“U VTK evidenciju vodimo po zemlji trgovine. To znači da ako uvozimo robe iz određene države, npr. Kina ili Tajland, a koje su smještene u velikim trgovinskim centrima kao što je Srbija, mi ih evidentiramo kao uvoz iz Srbije ako je to predstavništvo u Srbiji. Sa Hrvatskom i Srbijom naš spoljnotrgovinski deficit je tri milijarde KM, ako gledamo po zemlji trgovine odnosno po uvezenim robama iz te dvije države. A ako gledamo po zemlji porijekla onda je taj deficit 1,2 milijarde KM. To znače da Srbija i Hrvatska 1,8 milijardi KM roba uvezu u BiH iz trećih zemalja. Naš problem je što nismo prepoznati kao regionalni centar gdje bi svjetske kompanije locirale svoje trgovinske objekte i prodavali robe u zemlje regiona, tako da su praktično ovi pokazatelji negativni zbog različitog načina evidentiranja“, objašnjava Vasić.

On je istaknuo da naglasak u narednom periodu treba biti na eliminiranju vancarinskih barijera.

„U prošloj godini imali smo strahovit pad izvoza upravo u onim robama gdje smo imali vancarinske barijere. Stupanjem na snagu Sporazuma sa EU u januaru, u startu smo imali problem sa Hrvatskom oko izvoza vina jer su nam našli da nemamo zakon o geografskom porijeklu, a vino klasifikujemo kao vrhunsko i zbog toga jedan period nismo izvozili. Izvoz ribe je također bio problem iz banalnih razloga zbog čega su naši prodavci izgubili kupce. Sa Srbijom smo četiri puta imali problem-izvoz piva, mlijeka, maline i pilećeg mesa i to u sektorima gdje smo imali priliku da popravimo loš spoljnotgovinski bilans. Veoma je bitan korektan odnos u regionu“, ističe Vasić.

Uvoz izvozKako on ističe, potrebno je i dalje nastaviti potencirati grane u kojima bilježimo suficit kao što je drvna industrija i metalni sektor te nastojati poboljšati stanje u agroindustrijskom sektoru koji ima ogroman prostor za napredak, a za očekivati je da će povećanjem izvoza voća i povrća, mlijeka i pilećeg mesa doći i do pozitivnije vanjskotrgovinske bilanse.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović istaknuo je da su po njegovom mišljenju rezultati vanjskotrgovinskog bilansa BiH za 2018. godinu solidni, ohrabrujući i bolji nego što su bili u 2017. godini. Kao pozitivne stvari naveo je smanjenje spoljnotrgovinskog deficita sa Rusijom, Italijom, Hrvatskom i Srbijom, povećanje suficita sa  Austrijom, rast obima razmjene sa Njemačkom te do sada najveću pokrivenost uvoza izvozom od 62 posto.

„Naša ekonomija pokazala se, ipak, otpornijom na određene druge okolnosti i loš poslovni ambijent koji je važio za sve naše privrednike u 2018. godini. To nije bila dobra godina, bila je izborna, a i neke druge okolnosti nisu išlu naruku, ali ipak su postigli solidne i ohrabrujuće poslovne rezultate. Kao loše stvari u 2018. godini naveo bih smanjenje izvoza čelika u EU od 50.000 tona izazvan opštom kvotom, odnosno mjerom EU koja je pogodila sve treće zemlje i posebno se osjetilo krajem 2018. godine, kao i smanjen izvoza čelika na Kosovo od 20.000 tona uslijed mjera koje je usvojilo Kosovo što je minus od 15 miliona KM. Također, sa Turskom je smanjen izvoz u iznosu od 50 miliona KM tačnije brašna, glukoznog šećera i djelimično ulja, radi depresije kursa lire i nemogućnosti naših privrednika da po takvoj cijeni izvoze u ovu zemlju. Zbog sankcija koje je BiH trpila smanjen je izvoz voća i povrća u Rusiju“, objasnio je Šarović.

Sa susjedima najviše sarađujemo

Najveći obim razmjene BiH ostvaruje sa susjednim zemljama, gdje prednjači Hrvatska koja u ukupnom obimu razmjene učestvuje sa 14,60 posto, a slijedi je Srbija sa 12,49 posto. Obim vanjskotrgovinske razmjene sa Hrvatskom u 2018. godini iznosio je 4.649.091.000 KM, od čega je izvoz iznosio 1,51 milijardi KM, a uvoz 3,13 milijardu KM. Nedovoljna pokrivenost uvoza izvozom od 48,4 posto, povećana je u odnosu na prethodnu godinu, zahvaljujući povećanju izvoza u Hrvatsku za 14,21 posto, dok je uvoz iz Hrvatske povećan za 5,55 posto. U Hrvatsku smo najviše izvozili električnu energiju u iznosu od 306,68 miliona KM, aluminij sirovi u iznosu od 136,71 milion KM te drvo vrijednosti 72,91 milion KM. Najviše smo uvozili naftna ulja i ulja od bitumena u vrijednosti 892,82 miliona KM, čokolada i ostali prehrambeni proizvodi koji sadrže čokoladu 77,37 miliona KM te pivo od slada 66,40 miliona KM.

Na tržište Srbije izvezli smo robe u vrijednosti od oko 1,32 milijarde KM, što je za 14,61 posto više u odnosu na prošlu godinu. Sa područja Srbije, uvezli smo robe u vrijednosti oko 2,65 milijardi KM i time povećali uvoz za 4,20 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najviše smo izvozili koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena u iznosu 267,62 miliona KM, električne energije izvezli smo u iznosu od 168,55 miliona KM i toplo valjanu žica od željeza u iznosu od 98,33 miliona KM. Najviše smo uvozili naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala u vrijednosti 198,30 miliona KM, u iznosu od 71,82 miliona KM smo uvezli ulja od sjemena suncokreta, kukuruz 67,39 miliona KM te hljeb, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi u iznosu od 65,64 miliona KM.

PREKOMirela Haskić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here