Poljska je primjer zemlje koja je uspješno prošla proces tranzicije te je od 1992. godine, njena ekonomija u stalnom usponu. Jedina je zemlja bivše komunističke istočne Evrope koja je dobila epitet “razvijene ekonomije” te je uvrštena u skupinu 24 najrazvijenije zemlje svijeta i jedna je od deset najrazvijenijih u Evropi. Poljska ekonomija i prije krize 2008. godine bila je jedna od najbrže rastućih, s prosječnim rastom od 4,6 posto u periodu od 1991. do 2008. godine te je čak na vrhuncu globalne recesije, 2009. godine, kada je ekonomija EU pala za 4,5 posto, poljska ekonomija rasla za 1,6 posto. Poljski izvoz prošle godine iznosio je oko 221 milijardu dolara, a najvažnija izvozna tržišta su im Njemačka, Velika Britanija, Češka, Francuska, Italija. Zbog jakog privatnog sektora, niskog javnog duga, niske stope nezaposlenosti, kontinuiranog poboljšanja poslovnog ambijenta, mnogi danas Poljsku gledaju kao “novu Njemačku”, budućeg pokretača evropske ekonomije. Saradnja BiH i Poljske nije na zavidnom nivou ni u oblasti vanjskotrgovinske razmjene, niti u oblasti poljskih investicija.
Veliki deficit
Kada je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena, Poljska nije jedan od značajnijih partnera naše zemlje. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina sa Republikom Poljskom ima veliki deficit trgovinske razmjene.
Tako je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz u Poljsku u 2017. godini iznosio 134,7 miliona KM, dok je uvoz iznosio 549,2 miliona KM. U periodu januar – novembar 2018. godine registrirano je povećanje izvoza za 22,8 posto u odnosu na isti period 2017. godine te je iznosio 150 miliona KM. Uvoz iz Poljske povećan je za 0,7 posto u odnosu na isti period 2017. godine te iznosi 501,9 miliona KM. U izvozu dominira aluminij i proizvodi od aluminija, namještaj, posteljina, madraci, nosači madraca, proizvodi od željeza i čelika, neorganski hemijski proizvodi. Proizvodi iz Poljske koji su najzastupljeniji na našem tržištu su organski hemijski proizvodi, koks, meso, mineralna goriva i ulja, namještaj itd.
Poljske investicije učestvuju sa samo 0,17 posto u ukupnom prilivu stranih ulaganja u BiH.
„Prema podacima Centralne banke BiH ukupna ulaganja iz Republike Poljske do decembra 2017. godine iznosila su 22,9 miliona KM. Prema preliminarnim i nekompletnim podacima za period januar – septembar 2018. godine iz Poljske je registrirano 5,9 miliona KM. Najveći dio ulaganja registriran je u prerađivačkoj industriji 13,3 miliona KM ili 58 posto“, za Business Magazine kaže Jasmina Dževlan, stručni savjetnik za odnose s javnošću Agencije za promociju stranih investicija (FIPA).
Među najznačajnijim poljskim investitorima je kompanija Organika (Malborskie Zaklady Chemiczne Organika a.d). koja je od 2004. godina prisutna u BiH, u Gradišci, a bavi se proizvodnjom spužve za namještaj. Također imaju i registriranu kompaniju Organika BH d.o.o. Sarajevo. U Gradišci djeluje i kompanija Prima ISG d.o.o. Gradiška, za proizvodnju tapaciranog namještaja koja je u našoj zemlji registrirana putem kompanije Prima namještaj iz Hrvatske, a posluju u sklopu poljske kompanije Inga Stolarz Gabi. Osim ovih tu je i kompanija Orbis Grupa koja je strateški partner AccorHotels u istočnoj Evropi, a u BiH su potpisali ugovore za održavanje hotela Tarčin Forest Resort & Spa i Hotel Novotel.
Ni poljske, kao i druge domaće i strane investitore nisu zaobišli već dobro poznati problemi i prepreke.
„Uvjeti privređivanja u BiH su jednaki kako za domaće tako i za strane kompanije. Dosta je administrativnih prepreka u zemlji na koje se žale i jedni i drugi. Strani investitori imaju veliki broj prigovora na poslovno okruženje u zemlji i često se suočavaju s preprekama poput dugotrajnih procedura za registraciju firme, izdavanje PDV broja, dobivanje građevinske dozvole, urbanističke suglasnosti, dozvole za boravak stranih građana u BiH, dugotrajnih sudskih procedura za naplatu potraživanja, dugotrajnih procedura za dobivanje priključka na električnu energiju, vodovod i kanalizaciu, dugotrajnih procedura vezanih za povrat PDV-a, itd.“, dodaje Dževlan.
Prerađivačka industrija u fokusu
Jedna od kompanija koja uspješno posluje u BiH je Inter Cars d.o.o. Sarajevo. Osnivač je Inter Cars S.A. jedan od najvećih evropskih distributera rezervnih dijelova, guma, akumulatora i ostale opreme za putnička i teretna vozila te motocikle. Alija Šošević, generalni direktor ove kompanije ističe da ova kompanija ostvaruje dobre rezultate poslovanja, ali da su se susretali i s brojnim poteškoćama.
„Činjenica je da je firma otvorena u zadnjem mjesecu 2016. godine i sa početkom poslovanja krenula tek u junu 2017. godine iz razloga što su uposlenici morali proći obuke i spremiti se za rad, van BiH. Nakon toga smo intenzivnim radom zauzeli dio tržišta naše zemlje. Iako je ta godina bila veoma uspješna, pravi rast poslovanja ostvarili smo u 2018. godini kada smo napravili ozbiljne rezultate u svim segmentima prodaje. Sa druge strane, najveći problemi sa kojima smo se susretali su sami proces registracije firme koji je trajao više od dva mjeseca, ali i poteškoće sa prvim uvozima robe zbog komplikovanog procesa carinjenja, te dokumentacije koja se morala obezbijediti i prilagoditi potrebama BiH državnih organa. Dodatnu komplikaciju predstavlja činjenica da je proces registracije podružnica identičan procesu registracije firme tako da se jako puno vremena i energije troši na administrativne stvari koje bi morale ići dosta brže. Generalno, kompletna administracija morala bi biti dosta efikasnija“, za Business Magazine kaže Šošević.
Kada su u pitanju potencijali koji privlače poljske investitore u BiH, Dževlan kaže da sve zavisi od interesa kompanija za ulaganjem te da su do sada uglavnom ulagali u prerađivačku industriju i trgovinu.
„Lično vjerujem da bi poljskim investitorima bila zanimljiva ulaganja u proizvodne djelatnosti i distribuciju robe široke potrošnje u kojoj je Poljska trenutno izuzetno konkurentna u evropskim okvirima. Tu je i IT segment, prije svega programiranje i development koji je u ekspanziji i privlačan za ulaganja“, ističe Šošević.
Da su postojeća ulaganja niska i da može bolje, saglasni su naši sagovornici.
„Sam iznos smatram malim i općenito samo početkom suradnje između poljskih investitora i BiH. Inter Cars je jedna od uglednijih i najuspješnijih poljskih kompanija i sigurno je da će njihovi uspjesi u BiH biti primijećeni od ostalih kompanija u Poljskoj pa će, siguran sam, privući i zainteresirati i neke druge kompanije za ulaganja u BiH“, dodaje Šošević.
Dževlan ističe da generalno govoreći, ne možemo biti zadovoljni obimom poljskih investicija u BiH, kao ni vanjskotrgovinskom razmjenom.
„Razlog nezadovoljstva leži u činjenicu da nadležni u BiH nisu učinili dovoljno da se obim ekonomske suradnje podigne na viši nivo, s obzirom na ekonomsku situaciju u Poljskoj, stepen razvijenosti zemlje te veličinu poljskog tržišta“, dodaje Dževlan.
A da bi privukli još investicija iz zemlje koja bilježi brzi ekonomski rast potrebno je promijeniti dosta stvari. Kako kaže Šošević, najveća prepreka je administracija i njena inertnost. Potrebno je smanjiti administraciju, ubrzati procese te unificirati zakonske propise unutar pojedinih dijelova države.
„Niska cijena rada je trenutno prednost za privlačenje ulaganja kojom bi se iste trebale privući i na taj način usporiti emigracije koja će dovesti do manjka radne snage. Smanjenje nameta na plaće u korist povećanja neto plaća bi također išlo u korist usporavanja emigracija ljudi u inostranstvo“, dodaje Šošević.
