Turizam i hotelijerstvo u BiH rastu stihijski

BiH je po svim parametrima izuzetna turistička destinacija. Interes za posjetu i boravak je u stalnom usponu. Turističke potencijale i vrijednosti ne prati i adekvatan razvoj ukupnog turističkog sektora. Takvo stanje ima i reperkusije na poslovanje hotela.

655
Hotelijerstvo i turizam u BiH

Ugostiteljstvo kao bitan segment turističke ponude predstavlja fundamentalni preduslov za razvoj turističke destinacije. Ima značajan pozitivan utjecaj na turizam, a to ima i karakteristiku reverzibilnog pozitivnog utjecaja jednog na drugo. Pa, ipak, hotelijerstvo i turizam uopće nisu prepoznati kao strateška grana privrede, što je s obzirom na ukupne privredne potencijale BiH, mogući razlog usporavanja privrednog i društvenog razvoja.

Problematični podaci

Jedan od bitnih segmenata svih statističkih praćenja iz oblasti turizma, svakako predstavlja praćenje dolazaka i noćenja turista.

Tokom 2018. godine turisti u Bosni i Hercegovini ostvarili su 1.465.412 posjeta, što je više za 12,1 posto u odnosu na 2017. godinu, a oni su lani ostvarili 3.040.190 noćenja, što je više za 13,5 posto.

Broj noćenja domaćih turista bio je viši za 14,5 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 13,1 posto u odnosu na isti period 2017. godine, podaci su Agencije za statistiku BiH. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 28,8 posto dok je 71,2 posto bilo učešće stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (12,5 posto), Srbije (8,2 posto), Turske (6,1 posto), Slovenije (5,7 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata i Njemačke sa po (5,0 posto), Italije (4,9 posto) i Poljske (4,4 posto), što je ukupno 51,8 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 48,2 posto noćenja.

Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su turisti sa Malte sa prosječnim zadržavanjem od 5,2 noći, iz Irske sa 3,7, Kuvajta sa 3,6, Katara sa 3,3, Ujedinjenih Arapskih Emirata sa 3,1 te Egipta, Francuske i Islanda sa po 3,0 noći. Turizam je djelatnost koja raste i predstavlja veliku razvojnu šansu za BiH.

Prema podacima Svjetskog turističkog vijeća (WTTC), BiH je lani zaradila od turizma čak 2,6 posto BDP-a. Prema izračunu WWTC-a, u prošloj godini izravni doprinos turizma iznosio je 799,7 miliona KM, a u narednih deset godina trebao bi dostići 1,41 milijardu KM i predstavljat će 3,4 posto BDP-a. To je više od direktnih stranih investicija, tako da ne možemo zanemariti ovu granu privrede, već joj moramo posvetiti mnogo više pažnje.

Pa, ipak, kako raste broj turističkih posjeta, tako cvjeta i siva ekonomija u bh. turizmu.

Iako, prema izvještaju državne agencije za statistiku, naša zemlja bilježi značajan rast turističkih posjeta, upitno je koliko su ovi podaci tačni te da li su u pitanju i veće brojke.

Podaci koje je objavila Agencija za statistiku BiH nisu relevantni i nisu tačni, jer samo u Međugorje za tri-četiri mjeseca dođe oko pola miliona ljudi. Međutim, lijepe su vijesti da iz godine u godinu broj turista u našoj državi bilježi konstantan rast i to nam mora biti poticaj da u što kraćem vremenskom roku sredimo sve probleme koji su prisutni u turističkoj grani bh. ekonomije“, rekao je ranije u izjavi za medije Zijo Jusufović, predsjednik Udruženja turističkih vodiča Kantona Sarajevo.

Ovo implicira da je bitno uspostaviti sistem koji će pratiti i imati sve podatke od ulaska do izlaska turista iz BiH.

Nelojalna konkurencija

Turizam i hotelijerstvo kao temeljni segment ove grane privređivanja zamajac je ukupne privrede u zemlji. Iako smo prema statistici rastuća destinacija, novca od turizma nema u kasama turističih zajednica koje izvor prihoda nalaze u tzv. turističkoj članarini koju prema poreznim zakonima moraju izdvajati sva preduzeća koja imaju veze s turizmom, umjesto da se finansiraju svojim radom i turističkom taksom od noćenja gostiju.

Osim što u BiH ima mnogo smještajnih objekata koji nikako ne prijavljuju goste, odnosno posluju u sivoj zoni, ima i mnogo smještajnih objekata koji prijavljuju goste, ali za njih ne uplaćuju boravišnu taksu naplaćenu od gosta. Također, čest je slučaj prijavljivanja manjeg broja gostiju, odnosno kraćeg boravka turista od stvarnog.

Poslovanje u sivoj zoni i neplaćanje pripadajućih poreza državi, koji proizlaze iz turističko-ugostiteljske djelatnosti, snažno obara prihod od turizma u bruto domaćem proizvodu države.

Pa, ipak, na najpoznatijem regionalnom portalu Booking.com, samo u Sarajevu i okolini prijavljeno je, naprimjer, više stotina smještajnih objekata, a da niko nije reagirao da se ti objekti uvedu u poreske i druge evidencione sisteme.

Zastrašujuće zvuče teorije da siva zona u bh. turizmu “odnese” više do milijardu KM  godišnje. Teško je, pak, tačno precizirati koliko novca država gubi zbog neprijavljivanja noćenja gostiju i neplaćanja takse koja je relativno niska i iznosi do dvije KM, ali na taj način nema mogućnost da se objektivnije utvrdi broj gostiju i noćenja te turizam kao privredna grana uvede u sistem.

Privatni izdavači soba i apartmana trenutno su najslabija karika u domaćem turizmu koja se gotovo i ne kontrolira, siva zona protiv koje sve glasnije progovaraju različiti učesnici u turizmu, jer predstavljaju nelojalnu konkurenciju hotelima koji plaćaju pripadajuće poreze državi. Turističku taksu treba uvesti kao sastavni dio fiskalnog računa za uslugu noćenja i svako nenaplaćivanje turističke takse treba biti tretirano kao prekršaj koji se sankcionira kaznom. Upitno je imamo li mi kapacitete za to.

Stihijski razvoj

U ovoj specifičnoj djelatnosti mašine ne mogu zamijeniti ljude, a mi osim prirodnih i kulturnih resursa imamo i gostoljubive ljude, čime se ne mogu pohvaliti mnoge države. Međutim, te zemlje imaju neke druge stvari kojima daleko prednjače. Naime, na još veći porast turizma ne možemo utjecati oslanjajući se samo na prirodne resurse i gostoprimljive, ljubazne i susretljive ljude spremne na druženje. BiH nedostaje ozbiljan, profesionalan i sveobuhvatan pristup turizmu kao privrednoj grani. Naime, turizam u BiH većinom propagiraju lokalne zajednice, kao i na nivou kantona u FBiH. Dobar dio aktivnosti u vezi s turizmom finansiran je sredstvima međunarodne zajednice, jer oni smatraju da je turizam potencijalno jedna od dobrih privrednih grana u BiH. Nedostaje nam efikasna institucionalna organiziranost i jedna strategija razvoja koja neće biti “mrtvo slovo na papiru”, kako bi turizam postao noseća grana bh. ekonomije.

“Turizam i hotelijerstvo u BiH razvijaju se stihijski i sadašnji nivo je uglavnom produkt vizija i inicijativa investitora i pojedinih subjekata. Odsustvo bilo kakve strategije, posebno na državnom nivou prijeti urušavanju postignutih i dostignutih rezultata. Zakoni i propisi koji reguliraju oblast turizma i hotelijerstva ne prate ni izdaleka stvarne potrebe i probleme. Prisutno je potpuno odustvo harmonizacije i usaglašenosti zakonskih rješenja. Donose ih svi nivoi vlasti po svom nahođenju. Struktura i organizacija države, podijeljenost nadležnosti, različit pristup u zakonodavnom reguliranju, dovodi do razjedinjenosti  tržišta i podijeljenosti turističke destinacije“, rekao je za Business Magazine predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH Amir Hadžić.

U konačnici, takvo stanje vodi u nazadak. Zakoni i propisi trebaju biti ključni podsticaj za dalji razvoj turističke djelatnosti, a ako ne možemo imati jedinstvene zakone i propisi, onda je harmonizacija postojećih najmanje što se mora učiniti kako bi se moglo ići naprijed. Nalazimo se u okruženju država koje turizam imaju kao prioritet svog razvoja. Hoteli u zemljama okruženja uživaju snižene poreske stope, povoljnije kredite, čak i ostvaruju pravo na određene podsticaje. U našoj zemlji  ne postoje nikakve olakšice nego nasuprot  niz parafiskalnih i drugih nameta, što opterećuje poslovanje.

Luksuzni hoteli

Prema vrsti smještajnog objekta, u protekloj godini najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 91,1 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Hoteli u BiH, od ideje do kvalitetnog poslovanja, angažuju i zapošljavaju sve grane privrede i kao takvi su značajan razvojni faktor cjelokupnog privređivanja.

Hotelijerstvo u BiH, kao sastavni dio turizma i jedan od bitnih faktora turističke ponude, u nivou je srednje razvijenosti, što je u skladu s ukupnom turističkom ponudom. Svjedoci smo povećanog interesa organizatora putovanja i turista uopće za sve što BiH kao, po mnogo čemu jedinstvena, turistička destinacija pruža. Statistički podaci o broju objekata tipa hoteli, moteli i pansioni u BiH su, zbog podijeljenih nadležnosti u turizmu između raznih nivoa vlasti u Federaciji BiH, osobito u kategorijama objekata sa tri i manje zvjezdica, relativno neprecizni. Pretpostavlja se da u BiH posluje nešto više od 1.000 objekata smještaja.  U kategoriji hotela s pet zvjezdica je osam objekata, 113 je objekata sa četiri zvjezdice  i 14 je visokokategoriziranih hotela u kategoriji baština.

“Iz ovih podataka vidljivo je da je oblast registracije i kategorizacije hotela s pet i četiri  zvjezdice dobro uređena i usaglašena s najvišim svjetskim i evropskim standardima. Može se s punim pravom reći da ovi objekti u svemu prate svjetske trendove i standarde, a po ocjenama gostiju, uslugom i gostoprimstvom u samom su vrhu svjetske hotelske ponude”, rekao je za Hadžić.

Pozitivni trend otvaranja hotela visoke kategorije bitno poboljšava standard i kvalitet usluga smještaja.

Kako je BiH domaćin nekoliko zanimljivih skupova zvaničnika i poslovnih ljudi, poslovni skupovi, radionice, kongresi, simpoziji i slični događaji – potencijal su za solidnu zaradu, a ugostitelji i organizatori tvrde da ovu šansu treba “zgrabiti” te stvoriti što bolje uslove za razvijanje potencijala kojeg imamo. Paralelno imamo apsurd da u BiH velike i bogate turiste dovode agencije iz Hrvatske i Srbije.

“Hotelijerstvu u BiH, uprkos postojanju i finansiranju turističkih zajednica i organizacija, nedostaje, prije svega, kvalitetna promocija i prezentacija turističkih potencijala i resursa, na tradicionalnim, ali i novim potentnim turističkim tržištima”, dodao je Hadžić.

Tu posebno treba naglasiti da turističke zajednice trebaju preuzeti odgovornost za svoj rad. Turistička članarina koju turističkim zajednicama opravdano plaćaju oni koji imaju koristi od turizma, treba podizati kvalitet promocije bh. turizma u svijetu kroz štampanje promotivnog materijala o destinacijama, oglašavanje turističke destinacije, nastupe na turističkim sajmovima i manifestacijama i mnoge drugih aktivnosti. Međutim, stiče se utisak da su turističke zajednice čvršće vezane za institucije vlasti koje ih postavljaju, nego za one koji ih plaćaju – za profesionalne davaoce turističkih usluga i preduzeća.

Radna snaga

Hoteli u BiH pate od hroničnog nedostatka kvalitetne i stručne radne snage. Razlozi takvom stanju su brojni i kreću se od neadekvatnog obrazovnog procesa do ličnih primanja koja su mnogo manja nego li u zemljama okruženja i EU.

“Najveći je nedostatak uslužnog osoblja, posebno kuhara i konobara. Rijetke su stručne škole koje bilježe porast upisa učenika za ova zanimanja. U cilju daljeg razvoja hotelijerstva i ugostiteljstva, samim tim i turizma uopće moraju se učiniti maksimalni napori i podsticaji u cilju popularizacije i valorizacije ovih zanimanja”, rekao je za Business Magazine predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH Amir Hadžić.

To je zajednički zadatak društvene zajednice, obrazovnih institucija, turističkih zajednica i organizacija te konačno subjekata kao jedinstvenih centara stručne edukacije.

 

 

 

 

Hotelijerstvo i turizam u BiH

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here