Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je svjetske vlade da se pripreme za moguću ekonomsku krizu koju bi mogao donijeti rast slabiji od očekivanog. „Ekonomija raste sporije nego što smo očekivali“, izjavila je izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde na Svjetskom samitu vlada (WGS) u Dubaiju. MMF je prošlog mjeseca snizio svoja predviđanja globalnog ekonomskog rasta za 2019. godinu sa 3,7 posto na 3,5 posto. U 2020. rast će iznositi 3,6 posto, istaknuto je. Lagarde je imenovala „četiri oblaka“ kao glavne faktore koji potkopavaju globalnu ekonomiju i upozorila da bi mogli donijeti „oluju“.
Carinske razmirice
Četiri najveća rizika prema njenim riječima jesu trgovinske tenzije uz rat carinama, finansijski problemi, neizvjesnost povezana s ishodom Brexita koja bi se mogla proširiti, te sve veće usporavanje ekonomije Kine. Lagarde je istakla da trgovinske tenzije, većinom u vidu carinskih razmirica između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, dviju najvećih svjetskih ekonomija, već imaju globalni uticaj. „Nemamo pojma kako će to završiti, ali znamo da već počinje ostavljati posljedice po trgovinu, povjerenje i tržišta“, navela je, pozivajući vlade da izbjegavaju protekcionizam.
Nivoi rasta u Evropi, Kini i Japanu već pokazuju tendenciju pada, od kojih najviše zabrinjava rast kineske privrede od 6,6 posto u 2018. – najlošiji od 1990. – a pogoršanje trgovinskog rata između Donalda Trumpa i Pekinga koje bi mogla uslijediti u nekoliko narednih mjeseci, te stanje u Velikoj Britaniji nakon što napusti Evropsku uniju bez dogovora, samo dodatno potkopavaju rast. Lagarde je upozorila i na troškove pozajmljivanja u kontekstu zaduženosti vlada, kompanija i domaćinstava. „Kad je previše oblaka, potrebna je samo jedna munja da započne oluju“, zaključila je.
„Nakon dvije godine solidne ekspanzije, rast svjetske ekonomije je sporiji od očekivanog, a rizici su brojniji. I premda ekonomija napreduje, suočava se s većim rizicima“, ocijenila je Lagarde na nedavnom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. No, bez obzira na tmurne prognoze i dvije revizije prognoze globalnog rasta za ovu i narednu godinu koje je napravio od oktobra do februara, MMF je ipak zadržao dosta optimističnije procjene svjetskog rasta nego što je to učinila Svjetska banka koja je nedavno istakla da će globalni ekonomski rast u 2019. godini pasti na 2,9 posto.
Krivica i Brexita
Guardian podsjeća da je MMF u izvještaju objavljenom prvog dana Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu za dobar dio usporavanja okrivio razvijene industrijske zemlje, između ostalih Njemačku i Italiju. Neočekivani potezi njihovih vlada rezultirali su ekonomskom štetom, navedeno je, pa je tako u Njemačkoj uspostavljen novi standard za emisiju ispušnih plinova za automobile, što je dovelo do pada proizvodnje i kupovine automobila, a u Italiji se vlada sukobila sa zvaničnicima Evropske unije u vezi sa budžetom za 2019. godinu.
Turska, za koju se procjenjuje da će pretrpjeti veće usporavanje rasta u ovoj godini nego što su govorila ranija predviđanja, također je dijelom odgovorna za sve lošiju sliku, a tu je i slabljenje globalnih finansijskih tržišta. Ukoliko se Velika Britanija uspije dogovoriti s Evropskom unijom o uslovima izlaska iz zajednice, njen BDP će porasti 1,5 posto u 2019., a 1,6 u 2020. dok će njemački BDP pasti na 1,3 posto u 2019. prije nego što se u 2020. oporavi na 1,6 posto. Italijanski BDP će pasti 0,4 posto na 0,6 posto u ovoj godini, a u 2020. će se popeti na 0,9 posto.
Ipak, ukoliko Brexit bude izveden bez dogovora, to će, uz usporavanje kineske privrede, biti najveća prijetnja svjetskoj ekonomiji, ističu u MMF-u. Gita Gopinath, glavna ekonomistkinja MMF-a, upozorila je Veliku Britaniju da mora izbjeći Brexit bez dogovora ili se suočiti s rizikom smanjenja BDP-a od pet do osam posto „tokom vremena“. „Nužno je da lideri razriješe situaciju što je prije moguće [kako bi zaštitili rast], istakla je Gopinath krajem januara, napominjući da je MMF procjene za Veliku Britaniju radio računajući na glatku tranziciju.
Izlazak Velike Britanije iz Evropske unije još uvijek je nesiguran, a premda se zvanični „razvod“ treba desiti za samo dva mjeseca, među britanskim političarima nema jasne većine kad su u pitanju uslovi izlaska. A kako se približava rok za implementaciju volje britanskih glasača na referendumu, sve je više onih koji vjeruju da je najizvjesniji Brexit bez formalnog dogovora. Ukoliko se to dogodi, Evropska unija i Velika Britanija smjesta će uvesti kontrole na promet robe, te djelovati po pravilima Svjetske trgovinske organizacije.
MMF je naveo da su najrazvijenije ekonomije već neko vrijeme na putu usporavanja i da se to dešava brže nego što se ranije mislilo. Procjene organizacije govore da će rast najrazvijenijih ekonomija svijeta iznositi dva posto u ovoj i 1,7 posto u 2020. godini. Istovremeno, usporavanje rasta dešava se i u ekonomijama u razvoju, za koje MMF predviđa stopu rasta od 4,5 posto u 2019., što je nešto lošije od prošlogodišnjih 4,6 posto, ali navodi i da će se rast ovih privreda poboljšati u 2020. godini, kada će iznositi 4,9 posto, prenosi CNBC.
Ključ je u saradnji
MMF je još prošle godine upozorio da je finansijska kriza nalik na onu koju smo vidjeli 2008. moguća nakon eskalacije globalnog zaduženja i nesposobnosti vlada i regulatora da provedu reforme potrebne za zaštitu sistema od nepromišljenih poteza. Tada je pozvao zemlje da „u duhu saradnje i što prije razriješe svoje trgovinske razmirice“, a time i sve veću nesigurnost, „umjesto da dalje podižu štetne barijere i destabiliziraju već dovoljno usporenu globalnu ekonomiju“, podsjeća Guardian.
Christine Lagarde je u Davosu istakla da vlade moraju smanjiti dugove, monetarne politike moraju se zasnivati na stvarnim podacima, a ekonomske reforme za cilj moraju imati ekonomski rast, uključujući i one na tržištu rada, dok je Gita Gopinath u januarskom izvještaju istakla da prioritet u prevenciji moguće krize mora biti saradnja. „Uzevši u obzir da je prostor za političke poteze manji nego što je bio 2008. godine, multilateralna saradnja će biti još važnija u slučaju oštrijeg pada globalne ekonomije.“
 upozorio je svjetske vlade da se pripreme za moguću ekonomsku krizu koju bi mogao donijeti rast slabiji od očekivanog){kind=link}