Privrednici u Bosni i Hercegovini suočavaju se s odlaskom kvalificirane radne snage zbog čega je aktuelizirano pitanje uvoza radnika. Svake godine Ministarstvo civilnih poslova, putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH izrađuje Prijedlog godišnjih kvota radnih dozvola koji se upućuje Vijeću ministara BiH. Vijeće ministara BiH utvrđuje djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta zapošljavanje stranaca i broj radnih dozvola za svaku od djelatnosti te utvrđuje teritorijalnu raspodjelu radnih dozvola prema izraženim potrebama.
Za 2019. godinu ukupna godišnja kvota za produženje i novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini iznosi1.570 radnih dozvola, od čega se na FBiH odnosi 880, RS 600 i Brčko distrikt 90 radnih dozvola. Godišnja kvota za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 975, a za novo zapošljavanje stranaca u BiH 595 radnih dozvola.
Preovladavaju radne dozvole izvan kvote
Prema Zakonu o strancima BiH, radna dozvola može se izdati neovisno o utvrđenoj godišnjoj kvoti radnih dozvola strancima koji imaju obrazovanje koje odgovara visokom obrazovanju, završenom poslijediplomskom ili doktorskom studiju u BiH, strancima čiji se rad u BiH zasniva na međunarodnom sporazumu, učiteljima ili nastavnicima koji izvode ili pomažu u nastavi u obrazovnim ustanovama zbog svog specifičnog znanja, profesionalnim sportašima ili sportskim djelatnicima koji rade u BiH na temelju valjano zaključenog ugovora itd. Upravo se posljednjih godina u BiH najviše izdaje radnih dozvola koje ne ulaze u kvotu.
U BiH u 2016. godini, predviđena kvota iznosila je 1.581, a izdato je 2.628 radnih dozvola i to 1.052 koje se računaju u kvotu i 1.576 izdatih nezavisno od utvrđene kvote. U 2017. godini kvota je iznosila 1.691, a ukupno je izdato 2.593 važeće radne dozvole i to 933 koje se računaju u kvotu i 1.660 izdatih nezavisno od utvrđene kvote. Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za strane državljane u prošloj godini iznosila je 1.590 od čega se na FBiH odnosilo 900, RS 600 i Brčko distrikt 90 radnih dozvola
„U prva tri kvartala 2018. godine izdato je 2.150 radnih dozvola stranim državljanima. Od toga je izdata 791 radna dozvola koja se računa u kvotu i 1.359 neovisno od kvote. U navedenom periodu za novo zapošljavanje izdato je 397 radnih dozvola, a produženo ih je 394“, za Business Magazine kaže Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
U Kantonu Sarajevo u 2018. godini podnijeto je 1.195 zahtjeva za izdavanje i produženje radnih dozvola. Izdato je 1.216 radnih dozvola, računajući i dio zahtjeva iz 2017. godine.
„Najviše radnih dozvola izdato je stranim državljanima Turske, Kuvajta, Saudijske Arabije Egipta, Srbije, Ujedinjenih Arapski Emirata, Sirije, Hrvatske i Crne Gore. Najviše radnih dozvola izdato je za djelatnosti poslovanje nekretninama, trgovini, hotelijerstvu i ugostiteljstvu te ostalim uslužnim djelatnostima, građevinarstvu, obrazovanju itd.“, za Business Magazine kažu iz Službe za zapošljavanje KS.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, najviše radnih dozvola za prva tri kvartala 2018. godine izdato je u trgovini na veliko i na malo, popravci motornih vozila i motocikla, poslovanju nekretninama, prerađivačkoj industriji,umjetnosti, zabavi i rekreaciji i uslužnim djelatnostima. U pogledu kvalifikacione strukture stranih državljana koji su dobili dozvole, najviše ih je izdato za VSS oko 48,37 posto, zatim SSS 28,79 posto te NKV oko 8,23 posto.
„Prema strukturi podataka vidljivo je da navedeni radnici nisu zapošljavani zbog nedostatka radnika, već se uglavnom radi o pokretanju djelatnosti i dobijanju radne dozvole na osnovu toga. Tome u prilog ide činjenica da planirana kvota nije popunjena, a trend govori da neće ni biti te da se radi uglavnom o dozvolama izvan kvote. Također, analiza zanimanja za radnike koji su u kvoti opet pokazuje da se najviše zanimanja odnosi na rukovođenje (direktori i sl), zatim pekari i slastičari, što ide u prilog tezi da se radi o dozvolama koje se dobijaju prilikom otvaranja privrednog subjekta“, objašnjava Bandić.
Otvoriti tržište
S druge strane, poslodavci smatraju da je potrebno otvoriti tržište rada, povećati kvote te pojednostaviti procedure.
„Smatramo da je ovo samo ono što je već angažovano u BiH i da se produžavaju dozvole koje imaju strani državljani u našim firmama ili institucijama. Ispravno bi bilo da se zauzme politika odobrenja dozvola prema odlivu, ne u punom procentu ali da kažemo npr. 50 posto od onih koji su otišli. Ako se imaju podaci da je na nivou BiH otišlo 50.000 radnika neka kažu kvota je 25.000 za ovu godinu pa normalno uz uslov kao i u Njemačkoj, ako ima osiguran posao kod poslodavca. Kako imamo jednostrano otvaranje tržišta tu su poslodavci u veoma nepovoljnoj situaciji i za pravu tržišnu utakmicu neophodno je izvršiti otvaranje tržišta za uvoz radne snage. Da li će to poslodavci koristiti ili ne, na njima je, ali se to treba uraditi, uz maksimalno pojednostavljenje propisa-procedura i skraćenja rokova. Ako ovo ne učinimo tokom ove godine, već u idućoj ćemo imati problem širih razmjera. Ne treba zaboraviti ni ostale aktivnosti koje su u toku -obuka nezaposlenih, prekvalifikacije, promjena obrazovnog sistema, ali i smanjenje poreza i doprinosa na plaće čime bi se omogućilo njihovo brže povećanje, a samim tim smanjio pritisak za odlazak kvalitetnih i dobro obučenih radnika“, za Business Magazine kaže Kasim Kotorić, predsjednik UO Grupacije poslodavaca Zeničko-dobojskog kantona.
Kako Kotorić kaže, do sada nisu vršili istraživanja iz kojih zemalja su radnici zainteresirani doći u BiH, ali Kotorić smatra da postoje zemlje odakle bi mogli dovesti radnu snagu, a koja nema mogućnost legalno otići dalje na zapad, kao što su Indija, Pakistan, Vijetnam, Kina kao i neke od zemalja Afrike.
Uzimajući sve u obzir, procenat stranih radnika u BiH je u odnosu na domaće zanemariv. Strani radnici zasigurno neće domaćim otežati na tržištu rada jer je u BiH na svim nivoima, unatoč nedostatku radne snage, primjetan pad u podnošenju zahtjeva za izdavanje radnih dozvola.
„Što se tiče broja zahtjeva za radnom snagom ne možemo konstatovati da je došlo do nekog povećanja jer u prva tri kvartala planirana kvota nije bila popunjena. Također, treba naglasiti da poslodavci ne podnose nama zahtjeve već nadležnim entitetskim i kantonalnim službama za zapošljavanje, a prema trenutnim izvještajima zahtjeva za povećanjem kvota nije bilo jer za njih nije bilo potrebe“, naglašava Bandić.
Uvoz radne snage jeste jedna od opcija, ali ne i konačno riješenje koje bi poslodavcima obezbijedilo kvalificiranu radnu snagu. Ipak, da bi došlo do povećanja broja stranih radnika u BiH potrebno je unaprijediti cjelokupan poslovni ambijent.
„Mi uvijek okrivljujemo nekoga, a u ovom slučaju oštrica se usmjerava na poslodavce, što nije dobro jer u analize unosi pristrasnosti. Uvoz radne snage je samo mali dio konkurentske mjere koja stoji na raspolaganju poslodavcima da participiraju na prevazilaženju problema. Međutim, u ovoj oblasti ima mnogo elemenata gdje je kreator ambijenta stvarno država i gdje mi možemo učestvovati koliko nam kreatori zakona i općeg ambijenta dozvole. Problem sistema školstva, biroa rada, obrazovanja odraslih i specijalizacija uz rad rješavaju odgovarajući državni organi. Oni rješavaju porezni sistem kao i doprinose pa utvrđuju i parafiskalne namete koji porazno djeluju na ambijent. Ipak, najgora je stalna prijetnja novim sukobima i političko -pravna nesigurnost koja sprječava jače investicije stranog kapitala, ali će sigurno i otežati „uvoz“ radne snage. Veoma bi teško bilo nekoga nagovoriti da ide raditi u Libiju, Afganistan ili Irak, a da ne govorim Siriju koja je u ratu. Mnoge zemlje u svijetu imaju planirane kvote uvoza VSS radne snage – SAD, Kanada, Australija. Školovanje jednog VSS u SAD ili Kanadi je 250.000 dolara. Ako trošak adaptacije i pripreme za posao stranog radnika iznosi 50.000 dolara ostaje im ušteda od 200.000 dolara po stručnjaku. Za 200.000 osoba koliko recimo prime SAD kao država profitira 40 milijardi dolara. Od koga to uzmu? Od ovakvih kao što smo mi ili Njemačka odakle također stručnjaci idu u SAD zbog poreznog sistema, ali Njemačka uzima onda od nas i to se nastavlja. Znači da i mi moramo početi pod hitno uzimati (uvoziti) radnu snagu“, objašnjava Kotorić.
Postupak dobijanja radne dozvole
Zahtjev za izdavanje radne dozvole za stranca podnosi poslodavac. U FBiH zahtjev se podnosi Službi za zapošljavanje na nivou kantona. Uz zahtjev je potrebno priložiti podatke o strancu s kojim se namjerava zaključiti ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor, a naročito ime i prezime i sva prijašnja imena i prezimena, imena i prezimena roditelja, datum rođenja, spol, mjesto prebivališta i adresu stanovanja u državi porijekla, broj datum i mjesto izdavanja važećih putnih isprava, podatke o radnom mjestu ili vrsti poslova te o uslovima rada, izvod iz relevantnog registra nadležnog suda o registraciji poslodavca ili rješenje o odobrenom obavljanju obrta, dokaz o solventnosti iz banke kod koje poslodavac ima račun, dokaz o podmirenim poreskim obavezama i uplaćenim doprinosima za sve postojeće zaposlene uključujući i stranca u slučaju produženja radne dozvole, obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca, vrstu stručne spreme i stručnih znanja i kvalifikacija koja se traže za obavljanje tog posla.
„Postupak za izdavanje ili produženje radne dozvole sa urednom dokumentacijom za poslove ovlaštenih lica za zastupanje navedenih u sudskom registru ili lica koja su registrovala obrt traje do 15 dana. Postupak po zahtjevima za izdavanje ili produženje radne dozvole po kojima prednost imaju nezaposlene osobe sa evidencija nezaposlenih u većini slučajeva traje 30 dana ili do Zakonom propisanog roka te do sada nismo imali urgencije za izdavanje ranih dozvola radi roka. Troškovi za izdavanje i produženje radnih dozvola iznose 100 KM za službe za zapošljavanje i 50 KM Federalnom zavodu za zapošljavanje“, kažu iz Službe za zapošljavanje KS.
U Brčko distriktu poslodavac podnosi zahtjev za izdavanje radne dozvole Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
„Zavod je dužan da postupak okonča u roku od 30 dana. U praksi se zahtjevi za izdavanje radne dozvole riješe prije isteka zakonskog roka i to u roku od 10 do 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. U Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta BiH rok od 30 dana ni u jednom slučaju nije prekoračen.Taksa za izdavanje radne dozvole iznosi 100 KM“, za naš magazine kažu iz Zavoda za zapošljavanje BD.
Kada je u pitanju RS, radnu dozvolu u obliku rješenja izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje RS nadležna prema sjedištu poslodavca, nakon provjere da li na evidenciji nezaposlenih ima lica koja traži poslodavac i na osnovu utvrđene kvote radnih dozvola u Republici Srpskoj.
„Pored zahtjeva za izdavanje radne dozvole, poslodavac je dužan da priloži: rješenje o registraciji nadležnog organa za obavljanja djelatnosti (sudska registracija ili opštinsko rješenje), rješenje o registraciji poreskog obveznika u Poreskoj upravi RS-JIB: popunjen obrazac E-7; naziv radnog mjesta, vrsta i opis poslova koje će stranac obavljati, vrsta stručne spreme, stručnih znanja i kvalifikacija potrebnih za obavljanje tih poslova, uslovi rada i obrazloženje opravdanosti njegovog zapošljavanja. Potrebno je priložiti i dokaz o posjedovanju stručne spreme, o vrsti zanimanja, stručnih znanja i kvalifikacija koje se traže, putna isprava ovjerena u zemlji porijekla, ljekarsko uvjerenje prilikom izdavanja nove radne dozvole. Ukupan postupak izdavanja radne dozvole, od dana podnošenja zahtjeva je od 15 do 30 dana. Poslodavac je dužan priložiti i administrativnu taksu od 50 КM, što čini ukupne troškove izdavanje radne dozvole“, za Business Magazine kažu iz Zavoda za zapošljavanje RS.
