Direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović u razgovoru za Business Magazine istaknuo je da će Porezna uprava i u narednom periodu nastojati da bude što bolji servis poreznim obveznicima i poboljšavati stepen dobrovoljnog poštivanja propisa i plaćanja poreznih obaveza. Porezna uprava FBiH je u protekloj godini zabilježila rekordnu naplatu poreza, ali kada su u pitanju represivne mjere, suočava se sa sporosti u izricanju sankcija i diskriminacijom u kaznenoj regulativi. Uprkos finansijskim i materijalnim ograničenjima, kao i nedostatku poreznih službenika, Uprava ulaže napore da efikasno i racionalno izvrši svoje obaveze te se zalaže za izgradnju pravednog, jasnog i stabilnog poreznog sistema koji će odgovoriti potrebama razvoja BiH. Sa Isovićem smo razgovarali i o dugovima proglašenim nenaplativim zbog nelikvidnosti poreznih obveznika, o prilivu sredstava u budžet koji bi mogao biti veći kroz naplatu javnih prihoda po osnovu priređivanja igara na sreću, ali i o unapređenju informacionog sistema kako bi se što više poreskih prijava podnosilo elektronskim putem.
BM: Koliko je efikasna naplata javnih prihoda?
ISOVIĆ:Naplata javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava FBiH u posljednim godinama ima značajne trendove rasta i mogu reći da su ti trendovi najveći u širem regionu. Naime, u 2018. godini porezni obveznici uplatili su 5.182.422.312 KM javnih prihoda za koje je nadležna Uprava, što je za 7,51 posto, odnosno za 362.114.860 KM više u odnosu na 2017. godinu. Ova rekordna naplata poreza naročito je značajna ako se ima u vidu da je naplata javnih prihoda iz nadležnosti Uprave u 2018. godini, u odnosu na 2014. godinu povećana za 1.385.873.722 KM, ili za 36,5 posto. Ovaj rast naplate javnih prihoda značajno je veći od rasta BDP-a u FBiH za 21,51 posto u istom periodu, rasta zaposlenosti za 10,39 posto i rasta prosječne neto plaće u FBiH za 6,11 posto. U 2018. godini povećanje naplate javnih prihoda zabilježeno je u svim kantonima, a najveća naplata ostvarena je u Kantonu Sarajevo u iznosu od 1.914.275.443 KM, što čini 36,94 posto učešća u ukupnoj naplati javnih prihoda. Pokazatelji
ukazuju da je postignut značajan napredak u povećanju stepena porezne svijesti i porezne discipline što je jedan od uslova za rast naplate javnih prihoda.
Ako trend rasta javnih prihoda mjerimo prema baznoj godini (2014.), rastu prihoda u regionu, uslovima rada i raspoloživim resursima Uprave, to su fantastični rezultati kojima sam prezadovoljan. Međutim, ukoliko sagledamo sve prilike, šanse i mogućnosti onda uspjeh može biti i bolji.
Veće sankcije
BM: Kakva je represivna kaznena politika za one koji ne izvršavaju porezne obaveze?
ISOVIĆ: Sankcije koje izriče Porezna uprava značajno su veće od onih koje izriču drugi organi. Međutim, problem je što se zbog dugih postupaka na sudovima sankcije ne izriču blagovremeno. Brža sankcija i kad je niža ima bolji efekat od veće sankcije koja se ne izrekne duži period. Pored sporosti u izricanju sankcije, drugi problem na koji Porezna uprava već duže vrijeme ukazuje je diskriminacija u kaznenoj regulativi tj. neharmonizirane i neujednačene kazne za iste nepravilnosti. Naprimjer, imamo tri zakona kojima je zbog neprijavljenog radnika za pravno lice propisana kazna u različitim rasponima i to po Zakonu o radu od 500 KM do 2.000 KM, po Zakonu o Poreznoj upravi FBiH od 3.000 KM do 30.000 KM i po Zakonu o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa od 5.000 KM do 100.000 KM.
Također, kod neizdavanja računa imamo pet zakona kojima je propisana kazna u različitim rasponima i to po Zakonu o zaštiti potrošača u BiH od 150 KM do 3.500 KM, Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti od 150 KM do 5.000 KM, Zakonu o unutrašnjoj trgovini od 500 KM do 15.000 KM, Zakonu o fiskalnim sistemima od 2.500 KM do 20.000 KM i Zakonu o Poreznoj upravi FBiH od 3.000 KM do 30.000 KM. Pored ovih novčanih razlika, inspektori Porezne uprave kad utvrde nepravilnosti vrše i pečaćenje objekta, sa kojeg se pečat ne skida dok obveznik ne otkloni nepravilnosti. Neophodno je da se kaznena politika u FBiH harmonizira i da se kazne ujednače.
- Koliko ima zaposlenih u Poreznoj upravi? Koliko je zaposlenih u administraciji? Koliki je broj inspektora na terenu/istražitelja i da li bi on trebao da bude veći?
ISOVIĆ: Nedovoljan broj zaposlenika Poreznoj upravi predstavlja jedan od velikih ograničavajućih faktora da se na pravi način i u punom kapacitetu suprotstavi suzbijanju sive ekonomije, ali i u izvršavanju svih drugi aktivnosti iz svoje nadležnosti. U Poreznoj upravi na dan 31.12.2018. godine zaposleno je ukupno 1.258 osoba, dok je broj sistematiziranih 1.744, a budžetom u posljedne četiri godine odboreno je 1.332 zaposlena. Dakle, Uprava ima 486 zaposlenika manje od broja sistematiziranih, od čega 76 inspektora. Uprava ima čak 74 zaposlenika manje od broja koji je odobren budžetom. Pored nedovoljnog broja zaposlenih, problem su i bolovanja, jer su u 2018. godini u prosjeku 133 zaposlenika bila na bolovanju. Prosječna starost zaposlenih je 50 godina, a u 2016. je bila 55 godina. U 2018. godini 39 zaposlenika otišlo je u penziju, dok će u naredne tri godine u penziju otići 158 zaposlenika. Nedostatak kadrova u 2018. Uprava je pokušavala ublažiti angažiranjem 57 volontera čije su troškove snosili drugi subjekti.
BM: Koliko po posljednjim podacima iznosi porezni dug i kakva je njegova struktura – na koje obveznike se on uglavnom odnosi? U kojoj mjeri dug raste?
ISOVIĆ: Iznos duga u postupku prinudne naplate sa obračunatim zateznim kamatama na dan 31.12.2018. godine iznosio je 2.805.474.960 KM. Od ukupnog duga oko 46 posto odnosi se na dugovanja preduzeća sa većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva. Dug je nastajao duži period, a jedan dio potiče čak od 1992. godine. Kada je u pitanju struktura duga, više od 75 posto odnosi se na dugovanja po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
Dug se povećava i to je nešto na što Porezna uprava ne može efikasno uticati, jer za svaki dan neplaćanja duga teče zatezna kamata po stopi od 0,02 posto, odnosno 14,6 posto godišnje. Dug je značajno porastao i zbog izdavanja naloga za plaćanje duga starog po nekoliko godina i „čišćenja“ poreznih kartica što radimo posljednjih godina. Tako je u periodu od 2016. do 2018. godine izdato naloga za plaćanje u iznosu od 1.241.776.340 KM.
U 2018. godini imali smo manji priliv duga u prinudnu naplatu, koji je iznosio 240.928.955 KM, što je u odnosu na godinu ranije manje za oko 112 miliona KM. Razlog za to je što smo u ovoj godini značajan dio duga uspjeli naplatiti kroz redovnu naplatu, što na neki način pokazuje da su obveznici kroz sve aktivnosti koje poduzimamo shvatili da je bolje da svoje obaveze izmire prije nego što te obaveze dospiju u prinudnu naplatu.
BM: U kojoj mjeri se koristi instrument prinudne naplate? Koliko je poreznog duga zapravo nenaplativo?
ISOVIĆ: U cilju naplate dužnih javnih prihoda u prethodnim, ali i u 2018. godni, Uprava je u prošloj godini izdala 18.900 naloga za plaćanje duga u iznosu od 384.683.672 KM i naplatila 190.344.094 KM duga. U 2018. godini u postupku prinudne naplate doneseno je 43.544 rješenja.
U cilju naplate glavnog duga, u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode vršen je otpis duga, odnosno kamate. U posljednim godinama više puta je produžavan rok za otpis zatezne kamate, a zakonske olakšice uglavnom su iskoristili porezni obveznici sa manjim i srednjim iznosima dugovanja po osnovu javnih prihoda. Tokom tri perioda izmjene ovog zakona, na dan 31.12.2018. godine ukupno je naplaćeno 249.741.310,91 KM glavnog duga i otpisana kamata u iznosu 304.846.393,01 KM, što je kao efekat izmjena i dopuna Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode umanjenje ukupnog duga za 554.587.703,92 KM. Ovaj Zakon je na snazi do 03.05.2019. godine i porezni obveznici mogu iskoristiti mogućnost otpisa zateznih kamata na dug koji se odnosi na period do 31.12.2016. godine, pod uslovom da glavnicu plate do 03.05.2019. godine.
Porezna uprava je sve porezne obveznike, koji nisu u propisanim rokovima izmirili svoje obaveze blagovremeno upozoravala na obavezu plaćanja duga, izdavala naloge za plaćanje i poduzimala sve mjere prinudne naplate duga i u svim slučajevima neplaćanja izricala sankcije. Međutim, provođenjem procedura prinudne naplate, odnosno stavljanjem hipoteke na imovinu, blokadom transakcijskih računa, donošenjem rješenja o naplati duga iz novčanih sredstava, dužne obaveze po osnovu javnih prihoda nisu se mogle naplatiti, jer su ti porezni obveznici nelikvidni. Zbog nelikvidnosti poreznih obveznika u 2018. godini nenaplativim je proglašen dug u iznosu 4.572.516 KM.
Pitanje duga mora se, pak, sistemski riješiti. U tom pravcu, Porezna uprava imala je više inicijativa i konkretnih prijedloga te je u novembru 2017. godine, Federalnom ministarstvu finansija i Vladi FBiH dostavila i prijedlog Nacrta zakona o otpisu i naplati poreznog duga kojim su predviđeni uslovi, način i postupak otpisa i naplate dospjelog, a nenaplaćenog poreznog duga poreznih obveznika u FBiH. Također, u cilju efikasnijeg provođenja postupka prinudne naplate Uprava je Federalnom ministarstvu finansija dostavila i prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima i Prijedlog Zakona o obrtu. Ovi prijedlozi nisu dalje procesuirani, a da jesu stanje bi bilo značajno bolje.
BM: Da li je Porezna uprava bila uspješna i kada se radi o otkrivanju utaje poreza? Ko su najveći utajivači?
ISOVIĆ: U BiH ne postoji pouzdana statistika o tome koliko se ekonomskih aktivnosti odvija u neformalnim tokovima pa je zbog toga teško praviti i određene procjene koliko se na godišnjem nivou gubi novca u sivoj ekonomiji. Već nekoliko godina se govori da se na nivou BiH siva ekonomija kreće u iznosu od oko 25 posto BDP-a. Sprječavanje sive ekonomije je u nadležnosti više institucija, a ne samo Porezne uprave. Svaki od uzroka sive ekonomije u BiH može se na neki način kvantificirati. Ako imamo u vidu da razlika u podacima o uvozu u BiH sa dvije nama susjedne države (Hrvatska i Srbija) u periodu od 01.01.2016. do 30.09.2018. godine iznosi više od tri milijarde KM i ako se samo na ovaj iznos obračuna ulazni PDV od 17 posto, onda se može vidjeti da samo pri carinjenju naplaćeni PDV iznosi više od 500 miliona KM manje.
I pored svega mislim da se siva ekonomija smanjuje, da ima pozitivnih efekata i u prilog ove tvrdnje najbolje govore rezultati porasta javnih prihoda i povećanje broja zaposlenih. Međutim, postoji značajan prostor za još bolji efekat.
Inspektori Porezne uprave su u posljednje tri godine utvrdili više od 886 miliona dodatnih poreznih obaveza, a u 2018. godini izvršili su 6.485 inspekcijskih nadzora u kojima su utvrdili 235.530.999 dodatnih poreznih obaveza. Izdato je 4.156 prekršajnih naloga sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 8.025.197 KM. Pored redovnih kontrola, inspektori su provodili i brze kontrole tzv. „akcije“. U ovim akcijama izvršeno je 16.196 kontrola u kojima je otkriveno 5.563 radnika sa neriješenim radno-pravnim statusom (rad nacrno). U toku kontrola utvrđeno je da je 2.048 objekta radilo bez odobrenja za rad, 1.501 objekat bez fiskalnog uređaja, a da 4.787 subjekta nije izdavalo račune. Zbog utvrđenih nepravilnosti Porezna uprava zapečatila je 3.315 poslovnih objekata, izdato je 9.433 prekršajnih naloga sa izrečenim novčanim sankcijama u iznosu od 23.372.162 KM. Ako podatak o broju otkrivenih radnika nacrno uporedimo sa brojem zaposlenih po općinama, dobićemo podatak da 53 općine u FBiH na svojoj teritoriji imaju manji broj zaposlenih radnika od 5.563 radnika koji su otkriveni i koji su prijavljeni u brzim akcijama. Inspektori Porezne uprave su u prošloj godini podnijeli i 41 izvještaj (prijavu) i obavijesti o počinjenom krivičnom djelu sa procijenjenom utajom poreza od 14.048.711 KM.
BM: Šta je sporno u poslovanju kladionica?
ISOVIĆ: Problem poslovanja kladionica je zakonske prirode. Postojeća porezna politika za ovu djelatnost je specifična, stimulativna, nije u sistemu PDV-a, različita čak među samim vrstama klađenja (na sportsko klađenje plaća se naknada za priređivanje igara na sreću klađenja koja predstavlja iznos u visini pet posto od uplate igrača koji je priređivač dužan na teret igrača obustaviti prilikom svake uplate, a za priređivanje RNG klađenja uplaćuje se naknada u iznosu od 300 KM, mjesečno, po svakom uplatnom mjestu), dobici do 100 KM nisu oporezovani porezom na dohodak. Znači, imamo disikriminaciju i u oblasti oporezivanja igara na sreću, jer se na jedne igre plaća paušal od 300 KM po uplatnom mjestu, a na druge, naknada od pet posto na ostvareni promet. Također, diskriminirani su i igrači, jer se na dobitke do 100 KM ne plaća porez, pa tako kad jedan igrač dobije 99 KM isplati mu se naruke 99 KM, a drugi igrač kad dobije 101 KM, isplati mu se 90,90 KM. Zakonom nije dobro uređeno kako pitanje rada, tako i pitanje nadzora i oporezivanja priređivača igara na sreću.
Porezna uprava je krajem 2015. godine inicirala izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o igrama na sreću. Prijedlog Uprave bio je da se svi dobici oprezuju porezom na dohodak po stopi od 10 posto i da se sve igre na sreću jednako oporezuju tj. da se izvrše izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću tako da se propiše obračun i uplata naknade jednako za sve igre na sreću tj. u procentu od pet posto na svaku pojedinačnu uplatu igrača.
Da je prihvaćen prijedlog Porezne uprave, u protekle tri godine efekat naplate javnih prihoda po osnovu priređivanja igara na sreću u Budžet bio bi veći za 555.644.654 KM.
BM: Da li je kontroliranje i oporezivanje poslova koji se vode preko društvenih mreža prioritet? Kakve su procjene o obimu utaje te vrste i kako planirate to riješiti?
ISOVIĆ: Ne mogu izdvojiti jednu posebnu oblast rada kojoj se posvećuje više pažnje.
Kada je u pitanju prodaja roba i usluga putem interneta, Porezna uprava u okviru svoje nadležnosti u cilju suzbijanja sive ekonomije i sprečavanja rada nacrno u posljednje vrijeme provodi aktivnosti prikupljanja i obrade podataka i informacija o prihodima fizičkih lica koja podliježu oporezivanju. Ove aktivnosti uključuju i prikupljanje podataka o licima koja prihode stiču putem interneta i društvenih mreža. U određenom broju slučajeva na osnovu prikupljenih operativnih podataka izvršene su provjere i provedeni inspekcijski nadzori u kojima su utvrđene porezne obaveze i izrečene sankcije zbog utvrđenih nepravilnosti.
Javni prihodi
BM: U kojoj mjeri zakoni i podzakonski akti proizvode dvosmislenosti i na taj način otežavaju racionalnu naplatu poreza?
ISOVIĆ: Porezni sistem koji određuje poslovni ambijent u BiH vrlo je složen. Donošenjem kvalitetnih zakona minimiziraju se potrebe za brojnim i obimnim podzakonskim aktima, tumačenjima, stavovima i mišljenjima. Česte izmjene zakona ukazuju na činjenicu da zakoni nisu vizionarski, da su ih pripremale nekompetentne osobe i da kao takvi dovode u pitanje pravnu sigurnost poslovanja. Ako analiziramo propise o javnim prihodima za koje je nadležna Porezna uprava, može se zaključiti da su se ovi propisi u FBiH mijenjali i dopunjavali u posljednjih 20-ak godina veoma često. Sigurno je da su takve „reforme“ izazvale ogromne nepotrebne troškove, a poreznim obveznicima, Poreznoj upravi i stranim investitorima davale su neadekvatnu poruku. Imale su i negativne implikacije na privredni razvoj BiH u cjelini. Unaprjeđenje postojećeg stanja zahtijeva sveobuhvatnu poreznu reformu. Međutim, uvijek se mora imati u vidu da ozbiljne i uspješne reforme nema prije nego što se uredi i donese pravni okvir za planiranu reformu. Također, za unaprjeđenje poslovnog ambijenta potrebno je kontinuirano prilagođavati zakonodavni okvir BiH propisima Evropske unije.
BM: Kakva porezna reforma je potrebna u FBiH?
ISOVIĆ: Porezni sistem FBiH neophodno je reformirati u mnogim njegovim segmentima, jer ga odlikuju karakteristike koje ne pogoduju poreznim obveznicima, poreznim administracijama i društveno-ekonomskoj zajednici u cjelini. Osnovni cilj svake porezne reforme trebao bi biti razvoj koji će za posljedicu imati rast zaposlenost, porast BDP-a i uopće rast standarda stanovništva. Reforma mora uključiti više područja, a prioritet trebaju imati aktivnosti koje će za posljedicu imati smanjenje velikih nameta privredi, pravičniju konkurenciju na tržištu, smanjenje poreznih utaja i prevara, jačanje konkurentnosti i rasta privredne aktivnosti. Potrebno je uspostaviti jasan, pravičan, dugoročno održiv i postojan pravni okvir i efikasnije djelovanje poreznih organa, rada sudova i tužilaštava.
Uprava je pokrenula inicijative za izmjene i dopune više od 30 zakona i drugih propisa koji bi doveli do značajnih pozitivnih efekata u BiH i omogućili pravednije oporezivanje, ukidanje doprinosa na teret poslodavca, povećanja porezne baze oporezivanjem prihoda koji nisu oporezovani, ili su neprimjereno oporezovani, sprečavanja zloupotreba, jednostavniji obračun i kontrolu, povećanje javnih prihoda i veće djelovanje zakona vrijednosti na tržištu, a što bi imalo pozitivne refleksije na ukupno stanje u privredi i društvu u cjelini.
BM: U čemu se ogleda i koliki je stepen reforme same Porezne uprave?
ISOVIĆ: Poreznoj upravi potrebne su promjene u svim segmentima rada – u unutrašnjoj organizaciji, prisilnoj naplati, poreznom knjigovodstvu, razvoju uredske kontrole, informacionog sistema, sistema izvještavanja, analizi učinka Porezne uprave, sistematizaciji i opisu radnih mjesta, edukaciji, ljudskim resursima, uslovima rada itd. Ovaj organ je u januaru 2016. godine Federalnom ministarstvu finansija dostavio prijedlog novog zakona o Poreznoj upravi FBiH.
Neke od najznačajnih promjena sadržanih u ovom prijedlogu su da Porezna uprava bude samostalan organ uprave, da izvještaj o radu Uprave usvaja Parlament FBiH, da se on-line vezom poveže sa bankama, da se drugostepeni upravni postupak vodi u Poreznoj upravi, da Porezna uprava učestvuje i ima aktivnu ulogu u donošenju zakona i propisa koje primjenjuje u svom radu, da se u Upravi uspostavi interna kontrola, da se uspostavi kombinirani sistem finansiranja (Budžet FBiH i vlastiti prihodi).
Nijedan propis koji primjenjuje Uprava ne bi trebao biti usvojen bez njenog aktivnog učešća. Također, svi službenici Porezne uprave moraju biti pravovremeno informirani i imati kontinuiranu edukaciju, kako bi se povećala efikasnost njihovog rada, jer samo educirani, sposobni i moralni zaposlenici mogu adekvatno odgovoriti na sve izazove.
BM: Koliko uvođenje elektronskih servisa olakšava posao i da li doprinosi unapređenju odnosa sa poreznim obveznicima?
ISOVIĆ: Razvijanje elektronskih servisa značajno olakšava rad zaposlenika Porezne uprave, ali i unaprjeđuje odnose sa poreznim obveznicima. Poreznim obveznicima koji postanu korisnici e-usluga/servisa omogućena je elektronska predaja obrazaca, pregled ispravnosti predatih obrazaca i statusa obrazaca u cilju jednostavnijeg i bržeg ispunjavanja obaveza prema Poreznoj upravi. Porezna uprava FBiH je putem E-servisa omogućila poreznim obveznicima-građanima da mogu izvršiti provjeru uplate doprinosa, listića iz kladionica i provjeru javljanja fiskalnih uređaja. U narednom periodu nastavit ćemo sa unaprjeđivanjem informacionog sistema kako bi se što više prijava podnosilo elektronskim putem. Ovo je jedan od naših ključnih strateških ciljeva u narednom periodu. Prednosti elektronskih servisa su višestruke i za poreznu administraciju i porezne obveznike i društvo u cjelini.
