EU fondovi su finansijska podrška za projekte koje osmislite i kandidirate. Ako imate projekat koji želite finansirati putem ovih fondova, trebate izraditi EU projekt. Da bi sve to bilo uspješno, potrebno je da aplikanti razumiju šta je EU projekat te da njihova ideja odgovara cilju programa iz kojeg traže finansiranje. Sama ideja i projekat moraju biti dobro osmišljeni i urađeni po pravilima koje zahtijeva EU. To je važno zato što iznosi koje daje EU jesu veliki, ali treba imati na umu da je samo dio toga namijenjen poduzetništvu. Kako je riječ o javnim sredstvima poreznih obaveznika EU, grantovi imaju za namjenu opće, a ne privatno dobro. Namjena im nije ostvarivanje profita, ali se iz tih sredstava mogu razvijati unutrašnji kapaciteti preduzeća (obrazovanje zaposlenika, modernizacija poslovanja, marketing i sl). Kako je, međutim, cilj grantova povećati konkurentnost firme na tržištu, oni kasnije neminovno dovode do generiranja profita za vlasnike preduzeća.
Na raspolaganju 80 milijardi eura
Bosna i Hercegovina iako nije članica EU, stupanjem na snagu Okvirnog sporazuma o općim načelima sudjelovanja BiH u programima Zajednice od januara 2007. godine, našoj zemlji otvorena je mogućnost pristupanja pojedinim programima. U novom ciklusu programa Evropske unije za period 2014. – 2020. godina, BiH je postala članicom programa: Horizon 2020, COSME, Kreativna Evropa, Erasmus+, Carina 2020 itd.
Za mala i srednja preduzeća najznačajniji su COSME i Horizon 2020. COSME je program EU za poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (MSP). Glavna zadaća mu je smanjenje nezaposlenosti, povećanje konkurentnosti, razvoj poduzetništva i stvaranje pozitivne poduzetničke klime. Ovaj program EU usvojen je u okviru nove finansijske perspektive za period 2014.-2020. godina uz odobreni ukupni budžet od 2,3 milijarde eura. Horizon 2020 je do sada najveći program EU namijenjen istraživanju i inovacijama sa budžetom od 80 milijardi eura za period od sedam godina, odnosno od 2014. do 2020. godine. Program ima za cilj potaknuti ekonomski rast i otvoriti nova radna mjesta u EU, a u fokusu su mu inovativne kompanije.
Međutim, kada se radi o povlačenju bespovratnih sredstava iz EU fondova BiH učestvuje sa manje od 15 posto u odnosu na raspoloživa sredstva. Kao najveći razlozi navode se neinformiranost, ne postoji dovoljno znanja da se napiše kvalitetan projekat po standardima EU, te sama aplikacija zahtijeva sredstva, vrijeme i posvećenost. S obzirom na to da je veoma bitna edukacija o ovim fondovima te načinima pisanja projekata, kompanije moraju biti spremne na kontinuiranu edukaciju.
Amir Hujić, načelnik Odjela za Evropsku uniju i projekte Vanjskotrgovinske komore BiH, u izjavi za Business Magazine kaže da doći do ovih sredstava nije lako.
„Horizon 2020 je program koji direktno pomaže inovativnim preduzećima, međutim konkurencija je ogromna, a prolaznost je veoma niska, otprilike četiri do pet posto. Stoga naša mala i srednja preduzeća ne mogu sama, moraju se ujediniti s nekim ko ima alate i iskustvo da ne gube vrijeme. Do sada su uglavnom korisnici sredstava bile ujedinjene kompanije u konzorcije i klastere, uvežu se regionalno ili sa nekim EU kompanijama što pojačava šansu za uspjeh. Jedna naša sama kompanija teško može doći do novca“, dodaje Hujić.
Naša zemlja pridružila se COSME programu, namijenjenom jačanju malih i srednjih preduzeća, početkom jula 2016. godine potpisom ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića na Sporazum o sudjelovanju. Predsjedništvo BiH 20. decembra 2016. godine donijelo je Odluku o ratifikaciji Sporazuma između BiH i Evropske unije o učešću Bosne i Hercegovine u Programu COSME, te tek od tada može se govoriti o participaciji naše zemlje u ovom programu. U okviru COSME programa u Bosni i Hercegovini formirana su dva konzorcija: jedan sa sjedištem u Banjoj Luci, kojeg predstavlja Razvojna agencija Republike Srpske (RARS) i drugi sa sjedištem u Sarajevu kojeg predstavlja Vanjskotrgovinska komora BiH. Oba konzorcija su članovi Evropske poduzetničke mreže (EEN) i imaju zadaću promocije i obuke svih potencijalnih korisnika projekata koji se otvaraju u okviru Programa COSME.
„Zadnji smo od balkanskih zemalja ušli u COSME program. Na EEN projekat aplicirali smo kao konzorcij od sedam organizacija u FBiH i program je odobren- VTK kao koordinator, Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA, Univerzitet u Sarajevu, INTERA Tehnološki park Mostar, BIT centar Tuzla, Zenička razvojna agencija ZEDA i Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona RA-USK. Tek smo onda ušli u EEN program. Kroz naše aktivnosti koje su zadane pružamo usluge savjetovanja, partneringa, posebne usluge za inovativna preduzeća“, objašnjava Hujić.
Vrijednost projekta za 2017. i 2018. godinu je 720.000 KM, a EU je dala 60 posto, odnosno 440.000 KM. Za 2019. godinu povećan je budžet i iznosi 420.000 KM, a EU je izdvojila 250.000 KM.
Uslovi rigorozni
“Mi kroz ovaj projekat EEN smo obavezni dati doprinos evropskoj dimenziji naših preduzeća. Podržavamo ambiciozna preduzeća koja žele da se internacionaliziraju. Zahvaljujući samo tom projektu za deset godina pomoglo se 2,6 miliona MSP, 415.000 koristilo je savjete EEN, a 230.000 učestvovalo na brokeridge događajima gdje spajamo preduzeća. Možemo reći da su svi oni indikatori koji su nam bili zadani, mi smo ih ostvarili više od 100 posto”, ističe Hujić.
Sama aplikacija, prema riječima Hujića, nije komplikovana, vrši se online te je potrebno dostaviti dokaze da se radi o malom ili srednjem preduzeću, finansijski i poslovni status, odnosno moraju biti izmirene sve obaveze prema državi. Međutim i onda kada aplikacija i projekat budu besprijekorni, s obzirom na konkurenciju i kriterije, niko ne može kompanijama garantirati da će dobiti sredstva. S druge strane, ukoliko zadovolje kriterije i dobiju sredstva, koristi za kompanije od ovih programa mogu biti višestruke.
„Kompanije jačaju, dobiju nova znanja, iskustva, uticaj na tržištu, proizvod i usluga su kvalitetniji, sredstva im omogućavaju da budu konkurentniju, da budu u skladu sa vremenom, stvaraju se partnerstva i uz te programe znatno su veće mogućnosti da se dođe do novih poslova i tržišta“, objašnjava Hujić.
Bitno je naglasiti da su uslovi za dobivanje novca iz EU fondova mnogo rigorozniji. U projektu se traži detaljno obrazloženje što se njime želi postići, za koga ga radite, koje ćete rezultate ostvariti te kako će te ih mjeriti kasnije. Međutim, kada se evropska sredstva dobiju priča nije gotova. EU kontrolira kako je utrošen svaki novčić. Ako uoče bilo kakve nepravilnosti, mogu zatražiti povrat sredstava.
Edukacije i radionice u VTK
S obzirom na to da su neinformiranost i nedostatak znanja glavni razlog niskog procenta apliciranja naših kompanija na EU fondove, Sektor za edukacije VTK kontinuirano organizira edukacije i radionice. Elma Kovačević-Bajtal, direktorica Sektora, za Business Magazine kaže da je u prethodnoj godini održano više od 50 različitih oblika i edukacije i specijalističkog obrazovanja pri čemu je osposobljeno više od 1.500 polaznika, predstavnika bh. kompanija.
“VTK BiH-Sektor za edukaciju organizirao je radionicu Kako pripremiti uspješan projektni prijedlog za EU fondove u trajanju od tri dana. Radionica je bila interaktivna i omogućila polaznicima obuke sticanje neophodnih teoretskih i praktičnih znanja o EU programima u okviru kojih potencijalni aplikanti iz BiH mogu prijavljivati projektne prijedloge. U toku obuke polaznici su imali priliku da se upoznaju sa svim otvorenim programima EU relevantnim za kompanije, neprofitne organizacije i druge institucije poput IPA II i HORIZON 2020, COSME kao i drugim programima EU. Pored toga, na obuci je prezentirano upravljanje projektnim ciklusom od programiranja do ocjene postignuća te priprema projekta, odnosno, pristup logičkog okvira kao i metodologija ispunjavanja projektne aplikacije po traženim elementima. Uz sve to, održano je i predavanje o lobiranju u EU. Program obuke omogućio je polaznicima da usvoje teoretska i praktična znanja u oblasti pripreme projekata za EU fondove, uz podršku eksperta sa višegodišnjim iskustvom iz oblasti pripreme i implementacije EU projekata”, objašnjava Kovačević-Bajtal.
Također, prošle godine organizirane su i radionice EU Horizon 2020-Instrument za MSP. Obuka je imala za cilj razvoj kompetencija i vještina u okviru programa Evropske unije Horizon 2020 sa fokusom na SME instrument kako bi se osigurali snažni efekti i održivost budućih realiziranih projekata.
„U toku obuke prezentiran je program Evropske unije Horizon 2020 (sa fokusom na SME instrument) uključujući teme poput mogućnosti za finansiranje projekata u periodu 2018.-2020. u okviru Horizona 2020, odnosno, SME instrumenta, strategije za dobijanje finansijskih sredstava, način ispunjavanja projektne aplikacije kao i primjere iz prakse. Radionica je posebno značajna jer do sada iz BiH nije bilo prijavljenih projektnih prijedloga u okviru SME instrumenta, koji pruža velike mogućnosti za finansiranje inovativnih projekata koji dolaze iz malih i srednjih preduzeća. Na obuci su predstavljene mogućnosti za finansiranje u periodu 2018-2020. u okviru Horizona 2020, odnosno, SME instrumenta, strategije za dobijanje finansijskih sredstava, primjeri iz prakse i sl.“, dodaje Kovačević-Bajtal.
