Stupanjem na snagu Zakona o akcizama u BiH 1. jula 2009. godine, pristupilo se usklađivanju oporezivanja akcizom duhana i duhanskih prerađevina u BiH sa legislativom EU. Izmjene Zakona o akcizama, koje su uslijedile imale su za cilj provođenje procesa harmonizacije akcizne politike sa standardima EU i osiguranja dodatnih prihoda koji su trebali neutralizirati gubitke od carina u vrijeme petogodišnje primjene trgovinskog dijela SSP-a i gubitke prihoda nastale zbog globalne ekonomske krize.
„Zakonom o akcizama BiH predviđeno je da Upravni odbor UIO svake godine donosi Odluku o utvrđivanju posebne (fiksne) i minimalne akcize na cigarete i na duhan za pušenje, sve dok ukupno akcizno operećenje po paklici cigareta u BiH dosegne minimalnu akcizu u zemljama članicama EU. U ovom trenutku minimalna akciza po paklici cigareta u EU iznosi oko 3,60 KM, a u 2019. godini u BiH minimalna akciza po paklici cigareta iznosi 2,86 KM. U skladu sa Zakonom o akcizama u BiH, Upravni odbor UIO svake godine donosi Odluku o utvrđivanju posebne (fiksne) i minimalne akcize na cigarete i na duvan za pušenje“, za Business magazine kaže Ratko Kovačević, glasnogovornik UIO.
Rastu prihodi, ali i crno tržište
U skladu sa Zakonom, 2009. godine na cigarete je plaćana proporcionalna akciza u visini 42 posto maloprodajne cijene i fiksna akciza u iznosu od 0,15 KM po paklici cigareta. Nakon toga, Upravni odbor UIO donosio je odluke o posebnoj ili minimalnoj akcizi na cigarete za svaku sljedeću godinu i to na način da je proprcionalna akciza uvijek bila 42 posto maloprodajne cijene cigareta, dok se fiksna akciza svake godine povećavala za 0,15 KM po paklici. Tako je fiksna akciza od 0,15 KM koliko je izosila 2009. godine, 2018. godine skočila na 1,50 KM. Odlukom Upravnog odbora UIO za 2019. godinu predviđena je fiksna akciza 1,65 KM po paklici. Akciza na rezani duhan skočila je na 114,40 KM po kilogramu. Prihodi od akciza na duhan i duhanske prerađevine 2009. godine iznosili su 449,4 miliona KM te su do 2015. godine narasli na 811,6 miliona KM. Godinu dana kasnije došlo je do pada u naplati kada su iznosili 807,7 miliona KM, a blagi oporavak uslijedio je 2017. godine i 2018. godine kada su iznosili 815,0 miliona KM, odnosno 814,1 milion KM.
Uporedo sa rastom akciza i prihoda, raslo je i crno tržište. Jasan pokazatelj jeste i broj izdanih akciznih markica koji je sa 85.362.300 koliko je iznosio u 2015. godini spao na 29.705.050 za domaće cigarete u prvih 11 mjeseci 2018. godine, dok je za uvozne sa 214.888.138 spao na 183.745.174. Kada bi gledali po akciznim markicama mogli bi reći da je došlo do smanjenja broja pušača. Nažalost, to nije tako nego se stanovništvo ne želeći se odreći tog užitka, uslijed lošeg životnog standarda okrenulo švercovanom duhanu i cigaretama čiji kvalitet niko ne kontrolira.
„Zvaničnih procjena tzv. crnog tržišta duhana i duhanskih prerađevina u BiH nema. Ne postoji posebno urađena kvalitetna analiza koja bi dala realno stanje, ali je činjenica da je rastom akciza došlo do smanjenja izdanih akciznih markica kojima se obilježavaju duhan i duhanske prerađevine. Jednim dijelom je svakako došlo i do smanjenja pušenja, ali je činjenica da postoji i nelegalana prodaja ovih proizvoda na tržištu BiH, kao što to postoji u svakoj zemlji, pa čak i u članicama EU. Protiv nelegalne prodaje moraju se boriti sve nadležne agencije u cijeloj Bosni i Hercegovini“, dodaje Kovačević.
Nelegalni duhanski proizvodi u BiH dolaze pretežno s područja Crne Gore i Srbije, ali i iz Makedonije i s Kosova. Dio završava na crnom tržištu u BiH, a dio se nastavlja krijumčariti prema Hrvatskoj i zemljama EU. Kada je u pitanju borba protiv crnog tržišta, službenici UIO u saradnji sa SIPA-om i nadležnim MUP-ovima u toku 2018. godine ukupno su oduzeli duhana i cigareta koji su se prodavali na crnom tržištu u BiH u vrijednosti od 1.747.426 KM.
„Inspektori Inspektorata RS su u 2018. godini u prometu zatekli i oduzeli 415 pakli cigareta i 60 kilograma duvana iz razloga jer nisu posjedovali dokaz o porijeklu. U pravilu riječ je o fizičkim licima koja su prometovala rezani duvan na pijacama i tržnicama u manjim količinama od jednog do dva kilograma ili nekoliko pakli cigareta“, za Business magazine kaže Dušanka Makivić, načelnica odjeljenja za odnose s javnošću Republičke uprave za inspekcijeske poslove-Inspektorat RS.
Federalna uprava za inspekcijske poslove je u proteklom periodu u saradnji s policijskim upravama kantona vršila inspekcijski nadzor nad prometom duhana i duhanskih prerađevina na pijacama, u trgovinskim objektima, u prometu na magistralnim cestama. Duhan i duhanske prerađevine oduzimani su od fizičkih osoba protiv kojih su poduzete mjere podnošenjem prekršajnih prijava i oduzimanjem predmeta prekršaja. Tako je u proteklom periodu bez dokumentacije kojom se dokazuje porijeklo robe zatečeno 3.540 kilograma u vrijednosti 70.800 KM.
Izmjena akcizne politike
Da je stanje alarmantno pokazuju procjene duhanske industrije prema kojima je BiH samo u 2018. godini zbog ilegalnog tržišta izgubila više od 500 miliona KM, dok je u posljednje tri godine izgubila 1,3 milijarde KM. Također, kompletna duhanska industrija je ugrožena.
“U trenutnim uslovima, gde je svaka druga cigareta na trzištu nelegalna, duhanska industrija doprinosi privredi BiH sa oko 800 miliona KM na godišnjem nivou, što čini šest posto udjela u ukupnim godišnjim prihodima BiH, i to samo po osnovu akciza na duhan (bez poreza na dodanu vrijednost). Međutim, ovi prihodi su ugroženi kontinuiranom erozijom legalnog tržišta u BiH”, za Business magazine kaže Zinaida Babović, menadžerica korporativnih poslova i komunikacija kompanije Japan Tobacco International za BiH, Makedoniju, Crnu Goru, Albaniju i Kosovo.
Babović ističe da udio crnog tržišta duhana, u odnosu na legalno iznosi visokih 54 posto, i kao takav je ubjedljivo najveći u odnosu na širu regiju. Prevedeno u kontekst infrastrukturalnih projekata, samo u ovoj godini BiH je izgubila porez u vrijednosti 30 kilometara autoputa.
“Ilegalni proizvodi su mnogo jeftiniji pa samim tim i pristupačniji kupcima od legalnih. Zbog neprimjereno visokog akciznog opretećenja na cigarete, jedna paklica legalnih cigareta skuplja je od ilegalne dva do dva i pol puta. Posljedice ovakve situacije osjete svi: država kroz umanjen budžet namijenjen javnoj potrošnji, akteri legalnog tržišta te građani koji su na kraju izloženi i nekontroliranim proizvodima”, dodaje Babović.
Jedan od problema ovakvog stanja je upravo neadekvatna akcizna politika.
“Akcizna politika u BiH, nažalost, nije prilagođena ekonomskom razvoju zemlje niti kupovnoj moći stanovništa te s toga nije adekvatna. Zbog negativnih posljedica ovakve politike, legalno tržište je umanjeno za više od 50 posto u zadnjih deset godina. Akciza na cigarete je od 2010. kada je iznosila 30 eura, povećana na visokih 87 eura na hiljadu cigareta u 2018. godini. Ovo je mnogo veće poresko opterećenje nego u zemljama u regiji, koje nisu članice EU, što također pogoduje cvjetanju crnog tržišta. Primjera radi, dok potrošač u BiH treba odvojiti 24 posto dnevnog dohotka za kupovinu kutije cigareta, potrošači u susjednim zemljama odvajaju od 11 do 17 posto”, objašnjava Babović.
Zbog svega ovoga Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj polovinom decembra 2018. godine utvrdilo Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH, kojim bi se uveo trogodišnji moratorij na dalje povećanje akciza s ciljem stabilizacije prihoda i stanja na tržištu duhanskih prerađevina. Dopunama Zakona specifična akciza na cigarete u 2019., 2020. i 2021. godini utvrđuje se u iznosu 75 KM na 1.000 komada, odnosno 1,50 KM za pakiranje od 20 cigareta, čime se uvodi moratorij na daljnje povećanje akciza na cigarete.
U izvještaju o održanim konsultacijama sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, a koji je pripremila Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, razlozi za donošenje predloženog zakona su ekonomskog i fiskalnog karaktera, u smislu stabilizacije naplate prihoda od akciza na duhanske prerađevine, stabilizacije tržišta cigareta u BiH i sprečavanja daljnjeg narušavanja ekonomskog prostora u BiH. Kako se zaključuje, u uvjetima pada ekonomije, zaposlenosti i dohotka, ubrzani tempo povećanja akciza na cigarete i snažan rast maloprodajnih cijena cigareta doveli su do smanjenja regularnog tržišta cigareta, jačanja crnog tržišta i gubitka prihoda od akciza i PDV-a. Potcrtava se da će moratorij na daljnje povećanje akciza na cigarete i rezani duhan donijeti stabilizaciju prihoda i stanja na tržištu duhanskih prerađevina.
Prijedlog je upućen u parlamentarnu proceduru te će se, ukoliko bude usvojen, slijedom sačinjenih projekcije, prihodi u 2019. godini povećati za 39,4 miliona KM, a u 2020. godini za 41,6 miliona KM. Upravni odbor UIO dužan je do 31. marta 2021. godine analizirati efekte moratorija na povećanje specifične akcize na cigarete. Moratorij na daljnje povećanje akciza na cigarete neće ugroziti proces harmonizacije akciza u BiH sa standardima EU, s obzirom na to da je on pri završetku. Kako je navedeno u analizi Odjeljenja za makroekonomsku analizu Upravnog odbora UIO, moratorij na daljnje povećanje akciza na duhanske prerađevine pogoduje i daljnjem finom podešavanju akcizne politike BiH prema standardima EU.
Sama izmjena Zakona nije dovoljna u borbi protiv ilegalnog tržišta nego je potrebno i dalje raditi na suzbijanju sive ekonomije te angažman nadležnih agencija i institucija u borbi sa kriminalnim grupama uključenim u ilegalnu trgovinu.
“U kontekstu cijele situacije te hitne potrebe za konkretnim aktivnostima na suzbijanju crnog tržišta i vraćanja potrošača u legane tokove, uvođenje moratorijuma na daljnja povećanja akciza na duhan i duhanske proizvode jedna je od ključnih, hitno potrebnih mjera. Izmjena Zakona o akcizama na duhan i duhanske proizvode u pravcu moratorijuma, koju je usvojilo Vijeće ministara BiH, postat će pravosnažna tek kada je usvoji Parlamentarna skupština BiH, koja još nije u potpunosti formirana. Revizija i promjena neprilagođenih poreskih stopa ekonomskom razvoju zemlje i kupovnoj moći stanovništa jedan je od preduslova stabiliziranja tržišta. Drugi preduslov je sveobuhvatna akcija svih nadležnih organa, policija i inspekcija na svim nivoima u državi, kojom bi se presjekli ilegalni kanali snabdijevanja i prodaje duhanskih proizvoda”, dodaje Babović
NVO za povećanje cijena
Udruženje PROI koje implementira kampanju Smeta Mi u okviru Inicijative za kontrolu duhana je na svojoj web stranici uputilo apel u kojem traže da se ukine uvođenje moratorija na povećanje cijena cigareta u našoj zemlji te da se nastavi sa praksom povećanja cijena cigareta u cilju zaštite zdravlja građana BiH.
Kako se navodi u saopćenju ovog Udruženja, poruka o uticaju akciza na crno tržište je manipulativna, jer mnoga ekonomska istraživanja dokazuju kako visok nivo ilegalne trgovine nije povezan sa visokim akcizama na duhanske proizvode. Ilegalna trgovina česta je pojava u onim zemljama gdje je slaba vladavina prava, bez obzira da li su akcize visoke ili niske.
„Dosadašnja pohvalna stopa rasta akciza na duhan činila je BiH pozitivnim primjerom u regiji. Ipak, trenutni tok događaja sugerira da se ova mjera našla pod napadom duhanske industrije. Nekoliko puta smo skrenuli pažnju da je rast akciza na duhan i duhanske proizvode dokazano efikasna mjera za smanjenje prevalence pušenja, a kao što znamo BiH ima jednu od najvećih prevalenci pušenja u Evropi. U cilju sprječavanja povećanja broja pušača, razvoj i provođenje politika poreza i cijena duhana kao dijela politike javnog zdravstva treba zaštititi od komercijalnih i drugih interesa duhanske industrije, u skladu sa smjernicama za provedbu Okvirne konvencije“, navodi se u saopćenju.
