Ko je kriv za kašnjenje PDV uplata

U posljednje vrijeme učestale su pritužbe obveznika PDV-a da im Uprava za indirektno oprezivanje naplaćuje visoke zatezne kamate zbog kašnjenja poreznih uplata navodno uzrokovanih sporošću banaka. No, poreznici, bankari i regulatori finansijskog tržišta jedinstveni su u stavu da su takve tvrdnje apsolutno neutemeljene.

1114
Uplata PDV-a

U moru fiskalnih i parafiskalnih nameta koje plaćaju bosanskohercegovački privrednici, porez na dodanu vrijednost (PDV) bez premca je kada je riječ o kontroverzama koje ga prate. Među brojnim dilemama u vezi sa PDV-om, otvorenim još i mnogo prije njegovog uvođenja 1. januara 2006. godine, najizraženije i najkonstantnije su one koje se odnose na njegovu visinu, odnosno prednosti i mane aktuelne jedinstvene i potencijalne diferencirane porezne stope (uključujući nultu), te (ne)opravdanost naplate tog poreza po ispostavljenoj umjesto, kao što privrednici godinama uzalud zagovaraju, naplaćenoj fakturi.

Zatezne kamate

U posljednje vrijeme, pak , PDV obveznici sve češće se žale na netoleranciju od strane Uprave za indirektno oprezivanje (UIO) BiH u smislu obračunavanja i naplate, kako tvrde, ekstremno visokih zateznih kamata zbog kašnjenja i to navodno čak i u slučajevima kada se uplate tog poreza izvrše u zakonskom roku, prije 10. u mjesecu, ali ih banke na račun Uprave doznače tek nakon tog datuma.

Iz Uprave, međutim, takve primjedbe odbacuju kao potpuno neosnovane i porezne obveznike upućuju da eventualne probleme sa transferom PDV uplata rješavaju direktno sa svojim poslovnim bankama.

“U skladu sa zakonskim rokovima moraju se vršiti i uplate indirektnih poreza. Tako je do 10. u tekućem mjesecu rok da obveznici izvrše uplatu PDV-a, ukoliko su iskazali obavezu za uplatu za prethodni mjesec u svojim PDV prijavama.

Ukoliko iskazana obaveza za uplatu ne bude uplaćena do 10. u mjesecu, sistem automatski 11. u mjesecu kreira nalog za prinudnu naplatu, u kojem naknadni teret prinude iznosi pet posto od iskazana obaveze, a zatezna kamata iznosi 0,04 posto za svaki dan zakašnjenja uplate. Sve to regulisano je Zakonom o postupku prinudne naplate indirektnih poreza. Drugih obaveza nema, tako da nisu tačne tvrdnje o naplati u procentima od čak 12 posto!

Posebno želimo skrenuti pažnju svim obveznicima da sa poslovnim bankama sa kojima imaju sklopljene ugovore dobro provjere koji je krajnji rok do kojeg trebaju u banci predati nalog za uplatu da bi ona bila proknjižena u UIO tačno 10. u mjesecu. Ukoliko se to uradi, obveznici neće biti u situaciji da im sistem u UIO izdaje naloge za prinudnu naplatu sa dodatnim obavezama.

Isto tako, svi obveznici imaju zaključene ugovore sa poslovnim bankama. U slučaju da im kasni uplata indirektnih poreza zbog greške koja se desila u samoj banci i da zbog toga moraju plaćati dodatne obaveze UIO, savjetujemo svim obveznicima da zatraže da im taj iznos koji moraju dodatno platiti UIO zbog neblagovremenog plaćanja indirektnih poreza namiri sama poslovna banka, čijom greškom je i došlo do zakašnjenja u plaćanju“, ističe u izjavi za Business magazine Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenje za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO.

S druge strane, iz Udruženja banaka BiH decidno poručuju da “nema mjesta tvrdnjama da banke zadržavaju uplate prema UIO“. :

“UIO ima otvorene račune u 12 banaka u BiH te ukoliko je uplata izvršena u jednoj od tih banaka na račun UIO u toj banci, taj nalog je tretiran kao interni nalog koji se izvršava i evidentira na računima nalogodavca i primaoca isti dan, to jest na dan uplate.

Ukoliko je uplaćen u jednoj banci na račun UIO u drugoj banci do “cut of time” za slanje naloga u Centralnu banku BiH, datum izvršenja i za nalogodavca i primaoca je također taj isti dan.

Ukoliko je nalog uplaćen u jednoj banci na račun UIO u drugoj banci poslije “cut of time” za slanje naloga u CBBiH, datum izvršenja i za nalogodavca i primaoca je naredni radni dan.

Ono što može nekad da se desi sa uplatama javnih prihoda, a da time prouzrokuje kašnjenje u evidenciji poreskog obveznika kod UIO, jesu nenamjerne greške od strane nalogodavca prilikom popunjavanja naloga i/ili od strane radnika banke prilikom unosa naloga, a odnose se na greške u šifri vrste prihoda, u poreskom broju obveznika i ostalim obaveznim elementima za uplate javnih prihoda. Tom prilikom, ukoliko je greška do banke, svaka banka ima svoju internu proceduru postupanja u takvim slučajevima – klijent (nalogodavac) se odmah po uočavanju greške obešteti, odnosno izvrši se pravilno plaćanje iz sredstava banke i traži njihov povrat od UIO. 

Dakle, ukoliko nalogodavac čak i 10. u mjesecu donese pravilno popunjen nalog za plaćanje u banku koja ima račun UIO, plaćanje može biti izvršeno isti dan“, preciziraju iz Udruženja banaka BiH u izjavi za naš magazin.

Da tvrdnje poreznih obveznika suočenih sa plaćanjem zateznih kamata zbog kašnjenja plaćanja PDV-a baš i nisu utemeljene na činjenicama, proizilazi i iz pojašnjenja Agencije za bankarstvo FBiH, odakle su za Business magazine detaljno podsjetili na zakonske odredbe kojima su regulirane sve vrste plaćanja u unutrašnjem platnom prometu, uključujući i izmirivanje obaveza po osnovu poreza na dodatnu vrijednost.

Zakonske odredbe

“Realizacija naloga za plaćanje obavlja se u skladu sa Zakonom o unutrašnjem platnom prometu i Zakonom o platnim transakcijama.

Članom 2. Zakona o unutrašnjem platnom prometu, pod plaćanjem u unutrašnjem platnom prometu podrazumijeva se obračun preko računa, prijenos sredstava sa jednog na drugi račun kod iste ili kod različitih ovlaštenih organizacija, naplata sa računa, uplata na račun i isplata sa računa i drugi poslovi unutrašnjeg platnog prometa u skladu sa navedenim zakonom i Zakonom o platnim transakcijama.

Banka je u obavljanju poslova unutrašnjeg platnog prometa obavezna osigurati primjenu propisa koji urеđuјu zаštitu prаvа i intеrеsа kоrisnikа finаnsiјskih uslugа, kао i оdrеdbе prоpisа kојimа sе urеđuјu obligacioni оdnоsi i plаtnе trаnsаkciје. Nalog za plaćanje daje se u pisanoj formi ili elektronski na obrascima unutrašnjeg platnog prometa u skladu sa Zakonom o platnim transakcijama, načinom uplate javnih prihoda i propisima kojima se regulišu elektronsko plaćanje i elektronski dokumenti.

U skladu sa Zakonom o unutrašnjem platnom prometu, ovlaštena organizacija, odnosno banka i učesnici, оdgоvоrni su i snоsе štеtu kоја mоžе nаstаti obаvlјаnjеm pоslоvа plаtnоg prоmеtа. Ovlaštena organizacija odgovorna je i snosi štetu ako na dan valute ne izvrši nalog za plaćanje koji je primljen u propisanom roku i koji sadrži sve propisane elemente te za čije izvršenje postoji pokriće na računu platioca.

Zakonom o platnim transakcijama propisana je obaveza banke primaoca (banka na koju je naslovljen nalog za plaćanje pošiljaoca) da izvršava instrukcije sadržane u nalogu ili bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan valute, ako on postoji, zavisno od toga koji je od ta dva dana kasniji. Banka, shodno tome, ima pravo da odredi vrijeme presjeka, ali ne ranije od 12.00 sati tekućeg dana, nakon čega se smatra da je svaki prispjeli nalog primljen sljedećeg dana“, naglašavaju iz Agencije.

 

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazin
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here